Dobre godine obnavljaju prometnu i komunikacijsku infrastrukturu

Dobre ekonomske godine utemeljene na sredstvima europskih fondova zasad ne prestaju. Samo ulaganja u obnovu prometnica godišnje vrijede oko 100 milijuna eura, željeznice se obnavljaju pojačanim tempom, a infrastruktura za telekomunikaciju se uz pomoć države i Europe gradi i tamo gdje nema interesa. To se moglo čuti danas na okruglom stolu 'Operativni planovi i infrastruktura' održanom na Liderovoj konferenciji 'Gradimo budućnost: Investicije - infrastruktura – održivost'.

- Ulazimo u desetljeće željeznice, nakon prometnica sad smo mi došli na red. Rade se veliki projekti. Pored ova dva najvažnija, od granice s Mađarskom do Rijeke, od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, pokrenuli smo niz manjih projekata koji povezuju razne gradove i općine, u Istri od granice sa Slovenijom do Sv. Petra u Šumi, a radi se i Kustošija – Glavni kolodvor, mala, ali vrlo značajna za mobilnost stanovništva u Zagrebu. Iduće godine puštamo u promet dionicu Dugo Selo – granica s Mađarskom, u projektiranju su ostale dionice prema Rijeci. Gdje god postoji pruga u Hrvatskoj, nema mjesta gdje nismo počeli raditi - rekao je Marijan Čužić, član uprave HŽ Infrastrukture.

Čužić je dodao i da će, kad se završe svi ovi projekti, zasigurno se zagrebačka lokalna pruga prilagoditi za laku željeznicu, a sve to bi trebalo biti gotovo u idućih 10 godina.

Ni radovi na cestama ne popuštaju, kako se možemo dnevno uvjeriti svugdje u Hrvatskoj kad idemo na posao ili obavljamo neku drugu obvezu. Predstojnik ureda uprave Hrvatskih cesta Goran Puž objasnio je što se i kako radi.

- Godišnje obnavljamo najmanje stotinu kilometara cesta, što košta između 50 i 100 milijuna eura. Sve više idemo u obnovu koja potpada pod zelenu priču. Jako puno cesta dobiva i oborinsku kanalizaciju, rješavamo problem naselja, sve više gradimo biciklističke staze koje su odnedavno u našoj jurisdikciji, kružni tokovi su sve prisutniji, jer smanjuju posljedice nesreća. Namjeravamo još investirati oko 200 milijuna eura godišnje u nove projekte, dinamika se određuje prema mogućnostima operative i ugovorima – kazao je Puž.

Internet svakom kućanstvu

Povoljno za ceste je što zbog povećanja prometa i cijene goriva rastu i prihodi koji Hrvatskim cestama pristižu od prodanog goriva. Ove godine HC očekuje oko 380 milijuna eura od toga, a pored nešto vlastitih prihoda, investicije se financiraju i iz europskih fondova.

- Bez obzira na želje da se veći dio prometa prebaci željeznicama, industrijske zone ovise o cestama, barem 30 projekata imamo za obilaznice imamo u ovom trenutku, velik je pritisak na njihovu izgradnju – rekao je Puž.

Mate Botica, predsjednik uprave Odašiljača i veza, tvrtke zadužene da osigura infrastrukturu za komunikaciju putem IT tehnologija, predočio je kako OiV, pored urbanih sredina, brinu i za razvoj svoje mreže u ruralnim sredinama. Takva je uloga državne tvrtke, nije sve u profitu.

- Svaka država dužna je osigurati jednake ili podjednake uvjete za svoje stanovništvo na cijelom teritoriju, naša misija zato nije u cijelosti komercijalna jer trebamo osigurati jednake uvjete svuda i izgraditi i one dijelove mreže koji neće uvijek biti komercijalno isplativi. Izgradnja svjetlovodne infrastrukture u ruralnim područjima jako je velik projekt, ali nema komercijalnog interesa za ulaganje pa ipak ćemo uz pomoć europskih fondova i države osigurati uvjete da svako kućanstvo može koristiti internet – rekao je Botica.

Graditeljstvo 2025. Okrugli stol "Operativni planovi i infrastruktura" Marijan Čužić, Ante Buzov, Mate Botica, Nina Dražin Lovrec, Goran Puž i Gordana Gelenčer

Ante Buzov iz Spegre najprije je Liderovcima i svim prisutnima prenio pozdrave Spegrinog osnivača Berislava Borovine, pa je objasnio gdje sve radi tvrtka čije paravane za zaštitu gradilišta u Zagrebu susrećemo na svakom koraku.

- Spegra je nakon zagrebačkog potresa odmah bila s vatrogascima i civilnom zaštitom na terenu, uklanjala je urušene objekte. Sad smo u projektima kapitalne obnove, obnavljamo katedralu, Mimaru, Meštrovićev paviljon, muzej na Kaptolu, crkva u Čučerju, brojne sakralne građevine, ali i druge objekte koji nisu sakralne ili arhitektonske umjetničke vrijednosti. Spegra radi specijalne radove, reklo bi se GSS u građevinarstvu, što nitko neće, radi Spegra – ponosno je prisnažio Buzov.

Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec upozorila je na nedostatke postupka nabave. Naime, teret kreiranja zadataka je na naručiteljima, što utječe na daljnje korake, pa i samu izvedbu radova.

- Često je vrlo dugotrajan postupak nabave i često je teret na samim naručiteljima da samostalno naprave tehnički zadatak, što kasnije utječe na kvalitetu projekta. Poteškoće nastaju i kad procijenjena vrijednost nabave nije u skladu sa stvarnim vrijednostima rada – rekla je Nina Dražin Lovrec.

Što se tiče potresa i njegovih posljedica, Nina Dražin Lovrec je poentirala da sve građevine koje su građene po protupotresnim standardima nakon potresa u Skoplju nisu bile oštećene.