Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Dobrovoljnu članarinu HGK-u nastavilo plaćati oko jedan posto malih tvrtki

03. Veljača 2023.
foto Shutterstock

Prošlo je 13 mjeseci od kad je Hrvatska gospodarska komora (HGK) prema novom Zakonu o HGK ukinula članarine za manje tvrtke sa do dva milijuna eura prihoda. S obzirom na to da je takvih tvrtki u sustavu bilo oko 130 tisuća, sada se za velik dio izgubljenih prihoda HGK bori na tržištu. Ali još uvijek samo jednim dijelom jer je teret opstanka Komore pao na srednje i velike tvrtke sa preko osam milijuna eura prihoda i više od 250 zaposlenih, koje su i dalje obvezne plaćati članarinu (na mjesečnoj razini od 144 do 527 eura, ovisno o ostvarenim prihodima). Velike tvrtke svjesne su da je sav teret opstanka pao na njih, ali nisu se previše bunile jer za članarinu od pet tisuća eura godišnje imaju, a i prilično su rezignirane oko samog djelovanja Komore. Prakticiraju već dulje vrijeme liniju manjeg otpora.

Od 130 tisuća manjih tvrtki, njih je tek 1500 nastavilo plaćati dobrovoljnu članarinu, što neki tumače kao dobar trend (u Hrvatskoj se ne plaća ono što se ne mora), a neki pravim pokazateljem dosadašnje efikasnosti komorskog sustava.

- Male članice, kojih i je nešto više od 130 tisuća ne moraju plaćati članarinu, ali su članovi Komore te Komora zastupa njihove interese u razvoju gospodarstva u cjelini. Zbog toga je Komora, između ostaloga, kroz svoju reorganizaciju, malim članicama ponudila dobrovoljno članstvo koje ima daje određene pogodnosti u odnosu na članice koje ne plaćaju. Broj članica koje dobrovoljno plaćaju članarinu na dan 31.12.2022. bio je oko 1500, a njihova mjesečna članarina u 2023. godini iznosi 20 eura – istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK-a.  

Dobrovoljne članice, prema riječima nekih njihovih direktora, nastavile su plaćati članstvo (nekima se članarina i prepolovila) jer im je HGK jedini izvor informacija o zakonskim promjenama koje su toliko dinamične da ih ne mogu samostalno pratiti, a najveći interes za dobrovoljnim članstvom pokazale su tvrtke iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, prerađivačke djelatnosti, poslovanja nekretninama, IT industrija te tvrtke koje se bave informacijama i komunikacijama, i to najvećim dijelom iz Zagreba i Zagrebačke županije.

Jedan od prvih koraka reorganizacije do sada bilo je drastično smanjenje zaposlenika (čiji se broj prepolovio na njih 291), zatim prodaja nekretnina te pojačan razvoj komercijalnih usluga.

Članarine 80 posto prihoda

HGK je bez dobrog dijela prihoda ostala nakon rekordne 2021, kada je prihod u odnosu na 2020. bio za 13 posto veći te je iznosio skoro 29 milijuna eura (217 milijuna kuna). Članarine predstavljaju 78.8 posto prihoda, prihodi od donacija iz državnog proračuna za EU projekte 7.9 posto, dok 5.5 posto prihoda dolazi od institucija i ostalih donacija za EU projekte. A onda se lani sve preokrenulo.

U HGK-u još nisu posložili službena financijska izvješća za 2022. godinu pa se ne zna u ovom trenutku konkretan gubitak prihoda od ukinutih članarina, međutim, može se okvirno izračunati.

Kako kažu u Komori, članica koje su obvezne plaćati članarinu na dan 31. prosinca 2022. bilo je 5098, a ukupan iznos njihova zaduženja iznosio je 15,5 milijuna eura (116,5 milijuna kuna). Ako se tome pridodaju dobrovoljne članarine za 1500 tvrtki od otprilike 360 tisuća eura  i s obzirom na to da članarine prosječno iznose gotovo 80 posto ukupnih prihoda, teško da je u 2022. godini HGK ostvario manje od 20 milijuna eura prihoda (150 milijuna kuna).

- Novo zakonsko uređenje nije samo izmijenilo način financiranja HGK kroz članarine, već je postavilo i zahtjeve za reorganizaciju djelatnosti, odnosno načina poslovanja HGK. Financijski aspekt je u tom smislu povezan s potpuno novim poslovnim planom u odnosu na prijašnje uređenje. Određeni broj aktivnosti koje su povezane s većim brojem članica prestale su se odvijati te je poslovanje usmjereno na individualni pristup članicama s obzirom na manji broj onih obveznih. Novoj organizaciji i individualnom pristupu članici svakako je pridonijela i uloga voditelja poslovnih odnosa (VPO) koji su na stalnom raspolaganju te su prvi kontakt za svaki upit i poteškoću s kojom se susretnu na poslovnom putu– objašnjava Burilović.  

Trenutačno, dodaje, među najveće rashodovne stavke spada provođenje projektnih aktivnosti prema tvrtkama. - U skladu s novom tržišnom orijentacijom, realizirali smo nekoliko promotivnih kampanja za naše komercijalne proizvode poput indeksa cijena građevinskog materijala, HGK pulsa, ESG akademije ili organizacije konferencije Podržimo održivo koja je u svojoj trećoj godini održavanja realizirana u bitno većem i kompleksnijem formatu. U idućem razdoblju, značajan dio rashoda biti će usmjeren na teme iz područja održivosti, digitalizacije i internacionalizacije poslovanja – najavljuje Burilović.

HGK u ovome trenutku članicama nudi više od 60 usluga i proizvoda koje uz velike i srednje članice, u određenom obujmu mogu koristiti i one dobrovoljne. Kao najznačajniji projekt za kojeg je HGK djelomično osigurala sredstva iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija je projekt Digitalne komore kao platforme za e-usluge. Korisnicima je na raspolaganju ukupno osam e-usluga: e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije te e-pokreni poslovanje.

Nekretninski projekti

Ono što je malo poznato i što je proizašlo iz analize je i to da HGK u svojoj imovini ima i 2,7 milijuna eura (20.3 milijuna kuna) vrijednosti dionica i udjela u trgovačkim društvima, zakladama i udrugama, od čega se milijun i pol eura odnosi na vrijednost udjela u edukacijskom komorskom centru, Meranija d.o.o. u Rijeci, te oko milijun eura neto vrijednosti udjela u Privrednom vjesniku.      

Krajem prošle godine HGK je raspisao i iznenađujući poziv partnerima za suradnju na tri nekretninsko-turistička projekta u Zagrebu, Splitu i Rijeci, gdje se na neki način Komora pojavljuje i kao investitor. U HGK-u kažu da se ponude još uvijek razmatraju pa ne žele izlaziti s imenima potencijalnih partnera.

U mnogo smo već situacija do sada s poduzetnicima preispitivali svrhu i učinkovitost HGK-a i čuli smo više puta da je postojanje Hrvatske udruge poslodavaca najbolji dokaz (ne)efikasnosti Komore. Da vlasnici i direktori kompanija sigurno ne bi dodatno plaćali dobrovoljno još jedno članstvo u sličnom sustavu, gdje sjede praktički s istim ljudima, da se u potpunosti mogu osloniti na to da HGK štiti interese privatnog sektora. Većina tvrtki u Hrvatskoj ne želi propast institucije koja je ove godine proslavila 170 godina postojanja. Ipak, najviše kritike i dalje je usmjereno prema slaboj poduzetnosti i ovisnosti o politici.

Nakon godine tranzicije, za HGK će ovo biti godina preispitivanja i dokazivanja sposobnosti opstanka na tržištu, a Buriloviću, kojemu je ovo treći mandat na čelu Komore, prilika da dokaže svoje menadžerske vještine.

 

Cjelovitu analizu poslovanja Hrvatske gospodarske komore pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera. 

04. ožujak 2024 15:13