Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Dok se izvoz iz Rusije nastavlja, iz Ukrajine je stao. Gdje će svijet tražiti alternativu za pšenicu, kukuruz i biljna ulja?

28. Ožujak 2022.
Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI

 

  • Globalna ekonomija tek treba osjetiti teret inflacije danas i rasta kamatnih stopa u budućnosti

  • nakon rata u Ukrajini svijet biti suočen s tri velike promjene – kraj stare globalizacije kojoj smo svjedoci zadnja tri desetljeća, snažan rast u prihvaćanju digitalnih valuta te ponovni pokušaj da se napravi energetska tranzicija

  • I sjetva i predstojeća žetva u Ukrajini su podjednako neizvjesni

Nastavlja se volatilnost na robnim burzama. U ovim turbulentnim vremenima čini se da tržišta traže smjer, ali gledajući u širem kontekstu, možemo reći ne samo tržišta, već cijela globalna ekonomija i politička elita. Rat u Ukrajini je u fokusu, ali i pored toga tu su još pitanja snažnog rasta zaraženih koronom u Kini (i utjecaj istog na globalni lanac dobave i gospodarsku aktivnost u Kini), inflacije koja će očito biti tema kroz cijelu ovu godinu, hoće li nedostatak i/ili skupa hrana dovesti do novih političkih/vojnih nemira u Africi/Bliskom Istoku?

Hoće li sve navedeno dovesti do pada BDP-a, rasta nezaposlenosti, rasta troškova života i pada standarda građana? Sve su to legitimna pitanja s kojima se trenutno susreću globalne elite. Globalna ekonomija tek treba osjetiti teret inflacije danas i rasta kamatnih stopa u budućnosti. Dva glavna događaja koja bi mogla dovesti do pada cijena na robnim burzama i financijskim tržištima bila bi kraj rata ili globalna recesija. Inače, ovakva volatilnost idealna je za ostvarivanje astronomskih profita, ali i za jednako velike gubitke ovisno o zauzetim pozicijama na burzi. Međutim isto tako, visoke cijene traže puno više likvidnosti na tržištu nego što je to do sada bilo potrebno.

De-globalizacija i de-dolarizacija

BlackRock, američka multinacionalna korporacija, najveća kompanija na svijetu koja se bavi investicijskim menadžmentom smatra da će nakon rata u Ukrajini svijet biti suočen s tri velike promjene – kraj stare globalizacije kojoj smo svjedoci zadnja tri desetljeća, a koja je već ozbiljno narušena pandemijom, zatim snažan rast u prihvaćanju digitalnih valuta te ponovni pokušaj da se napravi energetska tranzicija. Dakle pitanje de-globalizacije i de-dolarizacije svijeta je i dalje aktualno. Mnogi će reći da je američki debakl u Afganistanu zapravo bio početak kraja američkog carstva i početak de-globalizacije. Gazprom je zatražio od Indije da uvoz plina plaća u eurima, a ne dolarima, Rusija i Kina razmišljaju o euru kao sredstvu plaćanja.

Nakon što je FED podignuo kamatne stope, sve se glasnije špekulira o nastavku tog trenda na predstojećim sastancima FED-a. Goldman Sachs sada očekuje da će kamatne stope na kraju godine biti na razini od oko 3 posto. Inače, ako promatramo američke obveznice i prinose tražeći znakove recesije, onda treba reći da se spread između prinosa na tromjesečne obveznice i na 10-godišnje obveznice povećao, dok se onaj između prinosa na 2-godišnje i 10-godišnje obveznice gotovo poravnao i blizu je inverzije. Spread između 5-godišnjih i 30-godišnjih obveznica je u inverziji prvi put od 2006. godine (2008. propast Lehman Brothersa označava početak financijke krize).

U energetskom sektoru, glavna vijest proteklog tjedna bila je ruska najava da će sve neprijateljske zemlje naftu i plin morati plaćati u rubljima. Trafigura i Gunvor, dva najveća nezavisna trgovca naftom u svijetu, navode nedostatak dizela u Europi. Rusija je bila veliki dobavljač dizela za Europu, i do 15 posto potreba. Posljedica toga najjednostavnije se vidi na benzinskim pumpama, gdje je cijena dizela veća od cijene benzina i to ne za malo. Inače, cijena nafte se kreće u rasponu od 115 do 120 $/bbl zadnjih nekoliko dana, u očekivanju manje potražnje Kine zbog rasta broja slučajeva oboljelih od korone i planiranog lockdowna. Cijene plina također su bile pod pritiskom i pale su ispod razine od 100 €/MWh, ali su se nakon toga vratile na trenutnu razinu. SAD i EU su postigle dogovor o isporuci LNG-a što bi trebalo malo smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Ipak, nemoguće je u potpunosti supstituirati ruski plin, makar u kratkom roku.

Što će biti sa sjetvom?

U agro svijetu mnogo toga se trenutno događa što utječe na povećanu volatilnost. Pitanje Ukrajine – što će biti sa sjetvom koja bi u normalnim okolnostima već počela? Što će bit isa izvozom, kako trenutnim, tako i onim u budućnosti? I sjetva i predstojeća žetva su podjednako neizvjesni. Jedino je sigurno da će proizvodnja biti manja nego rekordna prošlogodišnja. Isto tako i izvoz. Odessa je glavna ukrajinska izvozna luka. Ako doživi istu sudbinu kao Mariupolj, tada će ukrajinski izvozni potencijal u kratkom i dugom roku biti logistički podkapacitiran.

Dok se još uvijek nastavlja izvoz iz Rusije, izvoz iz Ukrajine je stao, samo manji dio se izvozi vlakovima na zapadu zemlje. U tom kontekstu trebamo se zapitati gdje će svijet tražiti alternativu za potrebe pšenice, gdje će Kina i EU naći alternativu za kukuruz te na kraju gdje će Azija i EU pronaći izvore za biljna ulja (bilo sirovinu za preradu ili ulje). Zbog svega toga, trenutne klimatske nedaće bi trebale što prije nestati u Europi i SAD-u, jer ćemo u suprotnom imati vrlo ozbiljnu krizu koja će poprimiti globalne razmjere. U Južnoj Americi nastavlja se žetva, ali se nastavlja i trend smanjenja procjena uroda iz tjedna u tjedan. To je svakako vrlo bullish signal za svjetska tržišta jer su Brazil i Argentina vrlo značajni proizvođači i izvoznici pšenice, kukuruza i soje. Što se tiče izvoza/uvoza EU, zaključno sa 20. ožujkom izvezeno je 19,62 milijuna tona pšenice (vs 20,04 milijuna tona prošle godine za isto razdoblje), 5,71 milijuna tona ječma (na razini prošle godine), a uvezeno je 11,87 milijuna tona kukuruza (kao i prošle godine) te 3,81 milijuna tona uljane repice, značajno manje nego 5,01 milijuna tona prošle godine, prvenstveno zbog nedostatka roba iz Kanade uslijed vrlo slabog uroda prošle godine.

Glavni događaj ovog tjedna biti će objava američkog ministarstva u četvrtak o stanju kvartalnih zaliha, ali i prve procjene o planiranim sjetvenim površinama u SAD-u. Procjene su da bi površine pod kukuruzom mogle biti smanjene, a one pod sojom ostati na istoj razini.

Raste cijena čelika i aluminija

Cijena čelika najviša je od listopada prošle godine. Rat je poremetio izvoz iz Rusije i Ukrajine, koje čine 10 posto globalne trgovine. Povrh toga rastući troškovi energije natjerali su proizvođače čelika da podignu cijene, a potencijalni lockdown u Kini dodatno stvara pritisak na strani ponude. Proizvodnja čelika u prva dva mjeseca ove godine pala je za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno očekuje se da će potražnja Kine rasti u mjesecima pred nama. I cijena aluminija raste i nije tako daleko od rekordnih razina ostvarenih početkom mjeseca. Australija je zabranila izvoz aluminija u Rusiju, a ona je bila 20 posto ruskog uvoza. Inače, globalne zalihe aluminija u LME registriranim skladištima su na najnižoj razini od 2007. godine.

image

Tablica burze

foto
image
foto
01. listopad 2022 00:47