Dolar u padu, Trump u naletu, svijet na rubu recesije

Ekonomski gledano, slabi oporavak dolara u odnosu na euro neizbježno i mehanički dovodi do prilagodbe cijena prema dolje, posebice kod žitarica. Do kraja tjedna euro se popeo iznad 1,1350, dosegnuvši najvišu razinu u zadnja dva tjedna.

Ova dinamika oporavka i dalje je vidljiva početkom tjedna, pri čemu je euro premašio 1,14 u odnosu na dolar — svoju najvišu razinu od kraja travnja. Nove Trumpove, koji je prvobitno predložio povećanje carina na europski uvoz od 50 posto od 1. lipnja, odgođene su do 9. srpnja, dajući više vremena za tekuće trgovinske pregovore s EU.

Tjedan pred nama biti će nešto drugačiji, jer je u SAD-u u ponedjeljak praznik, pa će i ulazak u novi tjedan biti nešto sporiji. Što se samog tržišta tiče, red geopolitike, red makroekonomije i dalje dominira scenom. Ne smiruje se rat u Ukrajni unatoče pokušajima Trumpa da nešto napravi po tom pitanju. Očito globalna snaga SAD-a nije više toliko jaka kao što je nekad bila ili kao što je Trump mislio da je?

Ekonomski kredibilitet SAD-a je ugrožen 

Trumpove carinske politike stvaraju eru stagnacije, fragmentacije i opasnosti, slično povijesnim razdobljima koja su prethodila velikim sukobima. Povijest pokazuje da trgovinski ratovi dovode do ekonomske i političke nestabilnosti, čineći svijet nestabilnijim i sklonijim pogrešnim procjenama i sukobima.

To znači da trgovinski ratovi dovode do ekonomske i političke nestabilnosti, a svijet postaje još nestabilniji i podložniji pogrešnim procjenama i sukobima. Trumpova administracija uvela je značajne carine, destabilizirajući globalnu trgovinu i uzrokujući trgovinske ratove, osobito s Kinom.

Ove mjere dovele su do smanjenja ulaganja i gospodarskog rasta, povećavajući političku nestabilnost. Trgovinski ratovi često su dovodili do vojnih sukoba, kao u slučaju Drugog svjetskog rata i napada na Pearl Harbor. Ekonomska ovisnost iskorištena je za političku korist, što pokazuju primjeri Havaja, Meksika i Kube. Za sada, Trumpove carine nisu uspjele postići cilj vraćanja radnih mjesta u proizvodnji u SAD. Također su povećale ekonomsku nesigurnost, obeshrabrujući dugoročna ulaganja i slabeći međunarodne saveze.

Napuštanje multilateralnog sustava WTO-a vratilo je globalnu trgovinu na transakcijsku viziju, povećavajući probleme "zadržavanja" i čineći trgovinu manje predvidljivom. Smanjenje ekonomske ovisnosti među zemljama smanjuje troškove vojnog sukoba, povećavajući rizik sukoba. Ekonomski kredibilitet SAD-a je ugrožen, destabilizirajući globalne institucije poput NATO-a i međunarodnog financijskog sustava.

Japansko tržište obveznica je u kolapsu. Prinos na japanske 30-godišnje državne obveznice službeno je porastao na najvišu razinu u povijesti, na 3,15 posto. Japan je već desetljećima poznat po niskim dugoročnim kamatama. Sada se zemlja suočava s visokom inflacijom, promjenom izgleda ekonomske politike i omjerom duga u BDP-u od 260 posto. Osim toga, Japan drži 1,1 trilijun dolara američkog duga, što ga čini najvećim inozemnim vlasnikom američkog duga. Odjednom cijeli planet gleda Japan, ali Engleska joj je za petama, a slijede je Kanada, Kina i SAD.  I u SAD-u tržište obveznica upozorava Trumpa i Kongres na opasnosti rastućeg deficita. Ulagači se protive planu smanjenja poreza, koji je gurnuo prinose na referentne 30-godišnje trezorske zapise na 5,1 posto i izazvao pad dionica i dolara. Dedolarizacija? Prerano je zakopati dolar. Alternative koje se nude čine se još gorima, stoga će dolar još neko vrijeme zadržati svoju poziciju. Euro i juan teoretski mogu konkurirati američkoj valuti, ali Kina ima kontrolu kapitala i nelikvidna domaća tržišta, a Europa je rascjepkana, što koči inovacije i rast.

Američki investitor Robert Kiyosaki, izjavio je da je došao "kraj" dolara i da slijedi hiperinflacija. Američki FED održao je aukciju američkih državnih obveznica i nitko ih nije došao kupiti. Stoga je FED potiho kupio 50 milijardi dolara u obveznicama koristeći vlastitu FIAT valutu. Kiyosaki procjenjuje da će zlato porasti na 25 tisuća dolara po unci, srebro na 70 dolara po unci, a Bitcoin na 500 tisuća ili milijun dolara.

Nakon dva tjedna rasta, cijena sirove nafte na globalnom tržištu protekloga je tjedna pala za otprilike jedan posto, no i dalje smo iznad razine od 60 $/bbl na obje referentne burze. Bearish tjedan jer se na tržištu očekuje još jedno veliko povećanje proizvodnje članica OPEC+, oko 411 tisuća barela dnevno počevši od srpnja.

Norveška pod pritiskom 

Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da bi taj kartel mogao odustati od ostatka svog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje od 2,2 milijuna barela dnevno do kraja listopada, nakon što je već podigao svoju ciljanu proizvodnju za oko milijun barela dnevno za travanj, svibanj i lipanj. I snažan rast američkih zaliha nafte također utječe na cijene nafte.

Dok se trgovci pripremaju za povećanu ponudu OPEC+ u nadolazećim mjesecima, potražnja za skladištenjem sirove nafte u SAD-u skočila je posljednjih tjedana na razine slične onima kada je vladala pandemija Covida.

Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF popele su se prema 37 eura po megavat satu, produživši prošlotjedni rast od 3,9 posto, usred rastuće zabrinutosti zbog prekida opskrbe. Cijene su porasle nakon što su najavljena neplanirana smanjenja kapaciteta na ogromnom norveškom plinskom polju Troll zbog vanjskih problema s napajanjem, što je otežalo tekuće održavanje na drugim ključnim lokacijama kao što su Nyhamna i Aasta Hansteen.

U ponedjeljak je terenski operater Equinor produžio djelomični prekid rada u Trollu do 30. svibnja nakon kvara kompresora. Ispad, koji je započeo nakon godišnjeg jednodnevnog testa zaustavljanja i pokretanja polja 21. svibnja, utjecao je na proizvodnju za 34,6 milijuna kubičnih metara dnevno, ostavljajući Trollov preostali kapacitet na 90 mcm/d.

Norveška, sada najveći europski opskrbljivač plinom nakon ruskih prekida plinovoda, pod pritiskom je da održi stabilne protoke dok se kontinent bori za ponovno punjenje skladišta, trenutno na samo 45,3 posto popunjenosti. Geopolitičke napetosti također opterećuju raspoloženje, osobito jer nade u mirovni sporazum s Ukrajinom i dalje blijede.

Fosilna goriva još uvijek dominiraju globalnom proizvodnjom električne energije, s ukupno više od 60 posto energije koju dobivamo iz fosilnih goriva. I dalje u svijetu dominira proizvodnja električne energije iz ugljena i plina. Međutim, priča se uvelike razlikuje od regije do regije, pa je tako Indija jako ovisna o ugljenu, a minimalno o nuklearnoj i obnovljivoj energiji.

Kina se još uvijek oslanja na ugljen, ali s porastom obnovljivih izvora energije, SAD balansira između fosilinih i obnovljivih izvora, dok EU ima snažan fokus na zelenu energiju. Ugljen i plin ostaju ključni u Aziji, dok potražnja za infrastrukturom obnovljivih izvora energije (metali, rijetke zemljani elementi) raste u Europi i SAD-u, a paralelno sa svime time uloga nuklearne energije raste u dugoročnim strategijama dekarbonizacije. Sasvim je sigurno da će energetska sigurnost i diversifikacija definirat tokove budućih ulaganja.

Fondovi ponovno short na kukuruzu

Na tržištu žitarica rast eura gurnuo je cijene krajem prošlog tjedna naniže. Na Euronextu su sve cijene pale, brišući velik dio uzlaznog kretanja viđenog početkom tjedna. Međutim, ovaj pad treba uravnotežiti s najnovijim stanjem usjeva, koje se pogoršalo za sve kulture na razin itjedna.

Kod kukuruza je sjetva u Francuskoj pri kraju, a zasijano je preko 95 posto očekivanih površina. Paralelno, cijene kukuruza na Euronextu kreću se između 203,50 i 204,50 eura po toni. U SAD-u, zbog dugog vikenda, na CBOT-u je u petak bila prilika za trgovce da prilagode pozicije, nakon oporavka primijećenog kod mnogih proizvoda početkom tjedna. Tehnički, cijene su testirale nekoliko razina otpora tijekom prošlog tjedna.

Pšenica i kukuruz zabilježili su pad, pri čemu je ugovor iz srpnja 2025. zaključio trgovanje na razini nešto iznad 5,40 dolara po bušelu za pšenicu te nešto ispod 4,60 dolara po bušelu za kukuruz. Cijene soje završile su tjedan malo iznad 10,60 dolara po bušelu. Unatoč trenutnoj slabosti dolara, konkurencija južnoameričkih roba nastavlja vršiti bearish pritisak na nedavni oporavak tržišta SAD-a. Fondovi su nakon dugo vremena ponovno short na kukuruzu, oko 11 milijuna tona.

Pšenica i dalje rekordno short, oko 42,1 miliujn tona. Kod soje je long pozicija od 5,8 milijuna tona na zrnu i 1,7 milijuan tona na ulju, dok je na sačmi short pozicija od 8,3 milijuna tona.

Terminske cijene bakra ostale su iznad 4,80 dolara po funti na početku novog tjedna, držeći se blizu svojih najviših razina u zadnja četiri tjedna. Porast je bio podržan slabljenjem američkog dolara, koji je nastavio kliziti zbog zabrinutosti ulagača zbog nepredvidive trgovinske politike SAD-a koja je narušila povjerenje u američku imovinu.

Unatoč nedavnom jačanju cijena, ulagači su ostali oprezni zbog znakova velike ponude. International Copper Study Group nedavno je udvostručila svoju prognozu za ovogodišnji višak na gotovo 300 tisuća tona, navodeći veliku proizvodnju rude iz Južne Amerike.