Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Dolar zabilježio najbolji mjesečni rast u posljednjih deset godina, SAD ide prema recesiji

03. Svibanj 2022.
Piše: Robert Jurišić
  • Jačanje dolara limitira američki izvoz, odnosno slabiji euro povećava izvoznu konkurentnost EU
  • Procjene su da će cijena pšenice ove godine biti za 40 posto veća nego prošle godine i da će ostati tako visoka i iduće godine
  • Ekonomske gubitke rata na kraju će platiti građani kroz inflaciju, smanjenje gospodarske aktivnosti, recesiju i pad životnog standarda
  • Lockdown u Kini dodatno stvara pristisak na tržište

Uspoređujući cijene glavnih burzovnih roba na razini tjedna, na prvi pogled možemo reći relativno miran tjedan iza nas u kojem su mnogi sudionici na tržištu iskoristili priliku da unovče svoje pozicije na burzama. Ipak, kada se malo dublje krene analizirati, mnogo je informacija od proteklog tjedna koje su svaka na svoj način utjecale na tržišta.

Fundamenti su generalno i dalje bullish, a geopolitika je i dalje glavni faktor koji utječe na tržišta. Rat i dalje traje što nažalost postaje već naša svakodnevnica i nije neka novost. Glavno je pitanje hoće li se rat proširiti izvan granica Ukrajine?

Pored toga, tržišta su i dalje suočena s izazovima korone u Kini, ovotjednim sastankom FED-a i naravno, geopolitikom. Vanjski faktori koji utječu na tržište zapravo su nepromijenjeni, s većim izgledima trenutno da se dodatno pogoršaju, nego da se rizici kojima smo izloženi smanje.

Napeti odnosi Rusije i EU približavaju se vrhuncu. Šahovska partija u kojoj se izmjenjuje red sankcija, red prijetnji oko obustave isporuke nafte i plina. Za sada se čini kao partija bez pobjednika, uz jasne ekonomske gubitke (kratkoročne i dugoročne) na obje strane koje će na kraju platiti građani kroz inflaciju, smanjenje gospodarske aktivnosti pa i recesiju te kroz pad životnog standarda.

Prema najnovijem izvješću Svjetske banke, rat je ozbiljno šokirao tržišta roba, mijenjajući globalne obrasce trgovine, proizvodnje i potrošnje na načine koji će zadržati cijene na povijesno visokim razinama do kraja 2024. Procjene su da će cijena pšenice ove godine biti za 40 posto veća nego prošle godine i da će ostati tako visoka i iduće godine. Procjenjuju također rast energenata u ovoj godini za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Ta su povećanja već manje više ostvarena na tržištu.

U Šangaju gore nego u jeku pandemije

Američki dolar je na razini kraja 2016. godine, jači čak nego što je to bio na početku pandemije prije dvije godine kada je svijet tražio sigurno utočište, a dolar je bio smatran kao jedna od takvih sigurnih imovina. Ako ESB ne promjeni svoj kurs, možemo očekivati paritet, što će samo pojačati inflaciju u eurozoni.

Jačanje dolara limitira američki izvoz, odnosno slabiji euro povećava izvoznu konkurentnost EU na globalnoj razini i međunarodnim tržištima. Kako stvari stoje, dolar je zabilježio najbolji mjesečni rast u posljednjih deset godina, podržan očekivanjima daljnjeg rasta kamatnih stopa, te usporavanje gospodarskog rasta u Europi i Kini.

Priča o dolaru je jedno, a priča o američkom gospodarstvu je drugo. Prema procjeni Deutsche Bank, sljedeće godine će biti duboka recesija u SAD-u. Inflacija od 8,5 posto na godišnjoj razini, vrlo otežana mogućnost osiguranja pojedinih lanaca nabave sirovina potrebnih za industrijsku proizvodnju velikih kompanija te globalna vojna eskalacija povest će SAD prema neizbježnoj recesiji. Službeno, američki BDP u Q1 je negativan, -1,4 posto (vs procjena +1 posto te vs +6,9 posto zadnji kvartal).

Istovremeno, u Šangaju, najvećoj luci na svijetu imamo ozbiljan zastoj. Na tisuće trgovačkih brodova stoji ispred luke čekajući na utovar roba i tereta koji se na destinacijama željno iščekuju. Situacija je potpuno izvan kontrole te mnogo gora nego što je bila tijekom pandemije, što će zasigurno imati ozbiljne posljedice na globalne logističke lance. Dovoljno je samo pogledati sliku da bi se stekao dojam o kakvom košmaru se točno ovdje radi. Mislim da dodatni komentari nisu potrebni.

image

Gužva u Kineskom moru

Cijena nafte i dalje oko 104 $/bbl. Usporavanje gospodarskog rasta najvećeg uvoznika Kine, nadjačalo je strah od potencijalnog budućeg poremećaja u isporukama nafte prema EU iz Rusije.

Prema najnovijim podacima, smanjena je aktivnost tvornica u Kini već drugi mjesec zaredom zbog lockdowna. Povrh toga, Libija nastavlja se operacijama na svom terminalu nakon što su zadnjih nekoliko tjedana operacije bile privremeno obustavljene.

Postoje najave da će do kraja godine EU uvesti zabranu uvoza ruske nafte. Trenutno oko pola ruske nafte koja se izvozi (4,7 milijuna barela dnevno) završava u EU, čime se zadovoljava i do trećina potrebe EU za naftom.

Cijene ugljena su također i dalje visoke zbog velike potražnje i nedovoljne proizvodnje energije iz alternativnih izvora, te zbog sankcija na izvoz ugljena iz Rusije. Cijene su bile pod pritiskom i prije izbijanja rata, jer je rast cijene plina potaknuo upotrebu ugljena u proizvodnji struje.

Uvoznici nemaju previše opcija da nađu alternativu za Rusiju, oslanjajući se na nabavu ugljena iz dalekih destinacija (skuplji transport) poput Australije ili Južne Afrike. Kina je samo dijelom ublažila potražnju povećavajući svoju proizvodnju za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Cijene plina u EU su oslabile, nakon što su sredinom proteklog tjedna narasle više od 20 posto zbog prekida isporuke ruskog plina Poljskoj i Bugarskoj. Dolaskom toplijeg vremena smanjuje se potražnja za plinom, no za nekoliko mjeseci ovisnost o ruskom plinu ponovno će doći do izražaja.

Mađarska je izjavila da će odlučno odbiti bilo kakav prijedlog uvođenja restrikcija na uvoz energenata iz Rusije. U međuvremenu, pojedine europske kompanije traže način kako da plate isporuke ruskog plina bez da krše nametnute postojeće sankcije.

U travnju smo imali drugi najveći mjesečni broj brodova s LNG-om dostavljen na europske terminale, što je svakako dovelo do manjih pritisaka na opskrbne lance diljem kontinenta. Sad je već duži period Europa postala glavno odredišno tržište za spot isporuke LNG-a raznih proizvođača i trgovaca. Rast isporuke LNG-a nije mogao doći u bolje vrijeme jer će pomoći da se popune zalihe plina prije dolaska hladnijeg vremena na jesen.

Kukuruz je trenutačno nakonkurentnija žitarica

Agri svijet. Od kuda krenuti? Tržišta i dalje odražavaju veliku volatilnost kao rezultat straha od nastavka rata i straha od lošeg vremena u SAD-u i Brazilu. Čak i ako će neke zemlje u svijetu imati rekordnu žetvu ove godine, postoji velika bojazan da će logistika zakazati.

Zbog kiše i kasnog proljeća u sjevernim dijelovima američke ravnice, sjetva kukuruza kasni. Postoji strah da kašnjenje u sjetvi može dovesti do manjih prinosa, pogotovo ako se uzme u obzir procjena američke meteorološke službe koja očekuje toplo i suho ljeto ove godine.

Indonezija je uvela privremenu zabranu na izvoz palminog ulja. Kao posljedica, cijeli kompleks svjetskih ulja je porastao. Sojino ulje na CBOT-u postiglo je povijesni rekord, iznad 2.000 USD/t (usporedbe radi prije godinu dana cijene futursa MAY 22 bila je oko 1.150 USD/t). I cijena palminog ulja u Indoneziji na burzi ojačala je 10 posto. Izvozna zabrana smanjit će oko 1,52 milijuna tona proizvoda palminog ulja na tržištu mjesečno. Ne treba čuditi da su cijene soje i kukuruza na burzama ostale visoke.

Futuresi kukuruza su na najvišim razinama u zadnjih 10 godina. Trenutno je kukuruz najkonkurentnija žitarica, ali i ona koja ima najveći rizik od gubitka proizvodnje u svijetu i smanjenja izvoza, kao posljedica lošeg vremena i rata. Za razliku od pšenice, Rusija nije veliki i značajan proizvođač/izvoznik kukuruza, kao što je to Ukrajina. Najveći je izazov pitanje hoće li Ukrajina imati dovoljno resursa (goriva, repromaterijala, ljudi) da obavi sjetvu kukuruza?

Najviše se kukuruza u Ukrajini proizvodi u sjevernom i središnjem dijelu, dakle izvan trenutnih glavnih ratnih zona (za razliku od pšenice koja je dominantna na jugo-istoku). Hoće li proizvodnja biti manja? Definitivno hoće! Kod kukuruza možda čak i upola manja. Ali, vrlo vjerojatno, možemo očekivati da će Ukrajina ostati sa zalihama koje će biti dijelom starog roda, dijelom novog roda za količine koje ne uspiju izvesti. Ako rat ne potraje duže od godinu dana, Ukrajina će ponovno imati mogućnost ponuditi tržištu dovoljne količine. Stoga ukrajinsko pitanje nije problem ove sezone, već potencijalno veliki problem sljedeće sezone.

Ništa bolja situacija trenutno nije ni kod pšenice. U nekom paralelnom svemiru, s obzirom na vrijeme u Ukrajini/Rusiji, tržište bi bilo super bearish po pitanju pšenice. To, međutim, nije ovaj naš svemir. Danas smo vrlo bullish. Čak i da se mir postigne danas, postojeća infrastruktura je vrlo oštećena i trebat će vremena da se obnovi. Što duže rat traje, to će biti više razaranja.

Stanje ozime pšenice u SAD-u je najlošije od 1989. Premda će tržišta naći na kraju nekakav ekvilibrij, globalna bilanca pšenice imati će puno rupa. Kako će se ostatak svijeta odnositi prema Rusiji uvelike će odraditi put za sljedeću sezonu i njezino kretanje. Što veće sankcije, to će rupa u toj bilanci biti veća, a što je veća rupa to će cijene biti veće.

U ovom trenutku ne vidim da će tržišta pasti ukoliko se ne postigne mir ili završimo u snažnoj recesiji. Tek tada će rizik koji je trenutno ugrađen u cijene pšenice značajno pasti, kao i posljedično njena cijena.

Cijene čelika najviše od listopada

Prema podacima EU-a, zaključno s 24. travnja izvezeno je 21,61 milijuna tona pšenice (vs 22,41 milijuna tona za isti period prošle sezone), 6,37 milijuna tona ječma (vs 6,62 milijuna tona za isti period prošle sezone), a uvezeno je 13,12 milijuna tona kukuruza (vs 12,68 milijuna tona za isti period prošle sezone).

Povrh toga, europska organizacija MARS izašla je s novim procjenama prinosa kultura u EU za ovu godinu. Tako je najnovija procjena prinosa pšenice 5,95 t/ha, uljane repice 3,19 t/ha, ozimog ječma 5,79 t/ha, a jarog ječma 4,31 t/ha.

Isto tako, Europska komisija procjenjuje žetvu žitarica na 295,8 milijuna tona (vs 293 milijuna tona u 2021.). Žetva pšenice procjenjena je na 130,1 mil tona, od čega 40 mil tona za izvoz u sezoni 22/23, a žetva kukuruza 73,5 mil tona.

Futuresi aluminija su u padu, ali i dalje iznad 3.000 USD/t, prvenstveno zbog briga da će usporavanje globalnog rasta gospodarstva pogoditi i tržišta metala. Lockdown u Kini dodatno stvara pritisak na tržište.

Cijene čelika su porasle na 5.200 USD/t, najviše od listopada prošle godine. Kina je najavila da će obnoviti svoj stimulativni paket kako bi stabilizirala ekonomiju i kako bi pomogli industrijama pogođenim pandemijom, pojačavajući prvenstveno infrastrukturne građevinske radove. Osim toga, rast cijene energenata natjerao je i proizvođače čelika da povećaju cijene.

21. svibanj 2022 01:36