Tržište autobusera jedno je od rijetkih preostalih bojišta malih i velikih igrača, globalnih platformi i domaćih prijevoznika s dugom tradicijom. Neki će reći da je tržište liberalizirano, neki samo djelomično, a neki da smo deset godina u zaostatku od razvijenih zemalja EU.
Kao i u ostalim sektorima, globalna konsolidacija prisutna je i na tržištu prometnih usluga. S pozicije putnika ona je pozitivna jer putnik dobiva učestaliju uslugu i niže cijene, međutim, ako se gleda cjelokupni prometni sustav države ona ima i negativne posljedice. - Veliki prijevoznici zainteresirani su voziti na linijama na kojima ima puno putnika, a nisu im zanimljive linije s malo putnika koje nisu rentabilne. A država, županije i gradovi moraju osigurati stanovništvu prijevoz i na tim linijama. Tu onda dolaze do izražaja mali lokalni prijevoznici koje zato treba na neki način zaštititi i osigurati im održivo poslovanje – smatra Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti.
U novom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji bi trebao biti donesen u drugom kvartalu ove godine, sporni je dio u kojem prijevoznici na međunarodnim linijama mogu prevoziti putnike i unutar Hrvatske, a da ne prolaze usklađenje koje moraju proći domaće linije. - To direktno stavlja domaće prijevoznike u podređeni položaj jer voze cijelo vrijeme, dok se međunarodne linije mogu se otvarati/zatvarati kako to kome odgovara, i sasvim je legitimno da voze samo vikendom i za vrijeme sezone. Time bi međunarodni prijevoz pokupio putnike domaćim prijevoznicima i u rentabilnim vremenima ih ostavio bez prihoda za nerentabilne polaske. To će na kraju rezultirati sa zatvaranjem linija i odustajanjem od održavanja domaćih linija. Druga opasnost je što bi prijevoznik koji ima prevladavajući utjecaj na međunarodnim linijama mogao nakon što istisne prijevoznike na domaćim linijama, podići cijene. To već danas vidimo na liniji Rijeka-Ljubljana koja ima višestruko veću cijenu nego linija Rijeka-Karlovac, makar se radi o jednako dugim linijama. Trenutno su putnici sretni što je niža cijena prema Rijeci, no to je poput kredita, sve će to se platiti s kamatama, jednom kada više neće biti konkurencije – smatra Hrvoje Meštrović, predsjednik Koordinacije unutarnjeg javnog linijskog cestovnog prijevoza putnika pri HUP-u i predsjednik Udruge autobusnih prijevoznika.
Po njegovom mišljenju problem je i što konkurencija ne koristi vlastite autobuse i radnike već preko partnera održava linije te istovremeno određuje uvjete po kojima će partneri voziti i prodavati karte. - Ovo je vrlo opasno, jer dugoročno može stvoriti stečajeve, socijalne slučajeve, ako partneri nisu svjesni rizika u koje se upuštaju – upozorava Meštrović.
Dok se domaći prijevoznici pozivaju na primjere Austrije i Njemačke koje su zaštitile manje prijevoznike, u FlixBusu za primjer uzimaju Portugal u kojem je tržište liberalizirano 2019. godine te su, unatoč pandemiji u periodu do 2022. godine, cijene karata u pojedinim regijama snižene čak do 54 posto, a broj prevezenih putnika je narastao za 42 posto.
FlixBus je u Hrvatsku ušao 2016. godine na međunarodne linije koje su u tom trenutku već bile liberalizirane i danas surađuje sa 14 hrvatskih autobusnih partnera koji voze i na europskim lokalnim linijama. Njihov se model može usporediti s platformom Uber na taksi tržištu.
- Na relaciji Zagreb - Budimpešta do našeg dolaska nije postojala autobusna linija ili je prometovala vrlo rijetko. FlixBus je krenuo s nekoliko dnevnih linija, a danas, zahvaljujući ispravnoj poslovnoj odluci te praćenju kretanja putnika i njihovih potreba, putnici imaju čak 11 dnevnih polazaka. Ovo je izvrstan primjer onog što liberalizacija donosi i može donijeti također na domaćem tržištu – kaže Ante Grbeša, regionalni direktor FlixBusa za jugoistočnu Europu. No, dodaje, u trenutku ulaska FlixBusa na tržište uvedena su dodatna ograničenja te se domaće tržište hermetički zatvorilo i zadržalo taj status zadnjih sedam godina.
- U posljednjih godinu dana, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture započelo je s primjenom Europske Uredbe 1073/2009, odnosno odobravanjem kabotaže na postojećim liberaliziranim međunarodnim linijama. Na taj je način omogućeno dodatno povezivanje unutar Hrvatske te je putnicima osigurana nešto veća ponuda polazaka i niže cijene iz njihovih gradova. Upravo je ova Europska uredba jedna od većih promjena unutar novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Iako pozdravljamo ove izmjene, ovi postupci još uvijek u ne predstavljaju dovoljan iskorak u smjeru liberalizacije autobusne industrije. Samo potpunim ukidanjem procesa usklađivanja voznih redova koji moderna Hrvatska baštini iz doba bivše države, može doći do stvarnog i kvalitetnog razvoja konkurencije i jamstva podizanja kvalitete i učestalosti prijevoza, ali i pada cijena – smatra Grbeša.
Zanimljivo je da svoja različita stajališta i inicijative, i domaći i globalni prijevoznici provode putem Hrvatske udruge poslodavaca. S jedne strane su domaći prijevoznici, a s druge FlixBus i njegovi partneri. Domaći prijevoznici nedavno su zatražili i donošenje posebnog Zakona o zabrani nepoštene prakse po uzoru na identični zakon primjenjiv kod trgovačkih lanaca, kojima se onemogućila prodaja usluga ispod "nabavnih cijena".
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, trenutno licencu za obavljanje cestovnog prijevoza putnika ima nešto manje od tisuću prijevoznika sa oko 5.500 autobusa, većinom manjih prijevoznika s nekoliko autobusa, od kojih je tek 50-ak sa deset i više vozila. Manji prijevoznici često rade kao podvozari za veće.
Upravo je u tijeku donošenje Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu koji bi trebao biti donesen u drugom kvartalu ove godine. O njemu intenzivno promišljaju i domaći prijevoznici i globalni igrači, iščekujući na čiju će stranu prevagnuti.
Detaljnu analizu tržišta pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.