Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Dostavne aplikacije: Kada više ne štede novac, barem štede vrijeme

25. Siječanj 2023.

– U posljednjih pola godina odlučila sam prestati naručivati hranu s aplikacija Bolt Food, Glovo i Wolt. Naime, shvatila sam da su početni popusti i besplatne dostave za određene restorane uistinu bile samo navlakuše za daljnje korištenje tih aplikacija. Uspoređujući cijene na aplikcijama i pri fizičkom dolasku u fast food ili restoran, shvatila sam da je naručivati hranu sa spomenutih aplikacija isplativo samo u samom početku kada restoran ili fast food dođe na aplikaciju. Bude tu i tamo koja akcijska cijena, ali opet pri samom plaćanju shvatim da s pustim nakadama za udaljenost, za dostavljača, za taj i taj restoran, cijena dođe na isto ili više. U svakom slučaju pri velikoj gladi, sada se odlučujem uputiti u omiljeni fast food ili restoran jer se putem aplikacija samo pogubim među slikama hrane koje poslije dostave uistinu nisu realne – objašnjava Karla iz Splita razloge zbog kojih je odustala od korištenja dostavnih aplikacija.

Ovakva svjedočanstva sve su češća u razgovorima, a ljudi se osim na kvalitetu pojedine hrane žale, naravno, na visoke cijene. Osim što su cijene porasle u brojnim trgovinama i restoranima, porasle su i naknade za dostave. Tako, primjerice, za udaljenija mjesta cijene dostave preko aplikacija rastu i do tri eura.

U trenutku pisanja članka, probali smo naručiti jelo preko sve tri dostavne aplikacije.

 

Glovo – za obrok od 6,60 eura iz restorana udaljenog 650 metara:

Dostava: 1,10 eura

Dodatne naknade: 2,26 eura (za minimalnu narudžbu koju gotovo svaki restoran ima).

Ukupno: 9,96 eura

 

Wolt – za obrok od 6,90 eura iz restorana udaljenog 600 metara

Dostava: 1,20 eura

Naknada za uslugu: 20 centi

Ukupno: 8,30 eura

 

Bolt Food – za obrok od 6,16 eura iz restorana udaljenog 1,1 km:

Dostava: 1,30 eura

Ukupno: 7,46 eura

Korisnika sve više

Međutim, u Woltu i Bolt Foodu, dostavnim aplikacijama koje djeluju na području Hrvatske, nisu uočili pad broja narudžbi unatoč inflaciji. Štoviše, ističu da iz dana u dan bilježe sve više korisnika, ali i partnerskih lokala.

– Trenutno na aplikaciji bilježimo najveći broj restorana od početka rada u Hrvatskoj, govorimo o više od 1000 restorana. Naše poslovanje u Hrvatskoj je stabilno, korisnici su zadovoljni našim uslugama, aktivno radimo na rastu i širenju u još više dijelova zemlje te nismo uočili pad broja dostava putem naše aplikacije – kaže Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta u Hrvatskoj, dodajući da veći broj dostava ostvaruju u većim hrvatskim gradovima.

image

Marin Šušnjar, generalni direktor Wolta za Hrvatsku

– Od samog pokretanja usluge u 2020., zadovoljni smo s kontinuiranim rastom korisnika te broja partnerskih restorana koji su se odlučili na modernizaciju i unaprjeđenje svog poslovanja, a na taj pozitivan trend nije utjecalo ni ukidanje mjera – ističu iz Bolt Fooda, pokrenutoga tijekom lockdowna 2020. kada je dostava hrane bila u ogromnom porastu.

Iz Glova, još jedne poznate dostavne aplikacije koja posluje u Hrvatskoj, do zaključivanja ovog članka nisu stigli odgovori.

Različite naknade

S druge strane, restorani i trgovine također plaćaju određene naknade za prodaju preko dostavnih aplikacija. Ovisno o visini naknade, lokali se odlučuju koristiti aplikacije ako procijene da im se isplati.

U Woltu te provizije iznose od 25 do 30 posto, a Šušnjar napominje da se provizije nisu mijenjale od srpnja 2022. godine. Naknade se u Bolt Foodu s restoranima dogovaraju individualno, a kako navode, ‘sigurno je da nitko od njih ne bi bio prisutan na platformi da posluje s gubitkom i ne vidi njenu dodanu vrijednost‘.

Iz Hrvatske obrtničke komore također potvrđuju da su naknade za dostavne aplikacije razlikuju od obrta do obrta.

– Prema informacijama od obrtnika koje smo kontaktirali, naknade se za sada nisu bitno mijenjale – napominju u HOK-u.

Martina Dumančić, vlasnica slastičarnice M&M i članica Udruženja zagrebačkih ugostitelja, čije se slastice mogu naručiti preko Wolta i Bolt Fooda, kaže da naknade za dostavne aplikacije iznose od 22 do 25 posto, s time da se na to još obračunava PDV, kojega u početku nisu obračunavali.

– Od početka kada su aplikacije došle na tržište naknade su bile oko 20 do 24 posto, s tim da su sad uveli i još jedno povećanje od oko 1,50 eura. To je isplativo kada u kalkulaciju unesete i proviziju, inače nije – dodaje Dumančić.

image

Martina Dumančić, vlasnica slastičarnice M&M

foto Josip Krivacic

Inflacija nije utjecala na smanjenje potražnje za slasticama iz M&M-a preko aplikacija, ističe Dumančić. Dapače, primijetili su povećanje naručivanja.

Ljudi više ne žele gubiti vrijeme

– Mislim da dosta utjecaja na to imaju ponuda i kvaliteta i da to nema veze inflacijom već s navikama kupaca. Vrijeme nam je svima bitno pa tako kupci ne žele gubiti vrijeme u vožnji već naručiti dostavu, a i zgodno je ako imate neki neplanirani događaj ili posjet. Možete na brzinu iz udobnosti doma naručiti što želite – pojašnjava Dumančić prednosti aplikacija.

Kao najveću prednost, pak, naglašava da im se uz dostavne aplikacije širi baza kupaca.

Iz HOK-a čak smatraju da dostava rješava problem nedostatka radnika u ugostiteljstvu. Promjene u navikama potrošača, slažu se, rezultirali su povećanim opsegom usluga dostave, iako je doživljaj ugostiteljske usluge u restoranu nemjerljiv. Isti trend prepoznaju i u Bolt Foodu.

– Veliki broj restorana je prepoznao prednost korištenja digitalnih platformi te su voljni platiti naknade za usluge dostavnih službi, što im je u konačnici proširilo bazu korisnika, broj narudžbi te pozitivno utjecalo na njihovo poslovanje. Restoran nema potrebu za najmom dostavnih vozila, pronalaskom dostavljača te za korisničkom službom zbog toga što koristi usluge Boltove platforme, a to se reflektira i na njihove operativne troškove i poslovne rezultate. Korisnici neke odluče posjetiti i uživo, a svi oni znaju koliko je teško pridobiti nove goste, pogotovo bez većih marketinških budžeta – dodaju iz Bolt Fooda.

Tri godine nakon pandemije polako svjedočimo ili ‘ispuhavanju balona‘ koji su tada, kada su fizička okupljanja bila ograničena, strelovito porasli ili promjeni navika potrošača. Industrija videoigara, primjerice, bilježi ‘hlađenje‘ na realnije razine, dok se internetska trgovina, doduše, dosta ustalila među navikama potrošača. Isto je i s naručivanjem hrane i namirnica preko dostavnih aplikacija. Iako svjedočimo poskupljenjima cijena u restoranima, kafićima i trgovinama, pa i cijena dostava, ljudi su shvatili koliko naručivanje ponekad štedi još jedan važan i nepovratan resurs, a to je vrijeme.

Osim toga, kome se već ne da plaćati troškove dostave, a niti nema problema prošetati se ili provozati po omiljenu hranu, uvijek ima mogućnost napraviti narudžbu u aplikaciji, a pokupiti ju u lokalu.

25. siječanj 2023 12:55