Nedostatak pristupa financiranju velika je zapreka većem angažmanu žena u pokretanju vlastitog posla, pokazala su istraživanja. Na mjesnoj i nacionalnoj razini, a i u Europskoj uniji, ima programa namijenjenih upravo poduzetnicama, bilo da je riječ o nepovratnim sredstvima bilo posebnim kreditima. No opet se pokazalo i da treba pojednostavniti birokratske procedure – radi jačanja (ženskog) poduzetništva
Izvršna direktorica u General Motorsu Mary Barra najmoćnija je žena poslovnog svijeta u 2024., prema rang-listi koju je početkom listopada objavio časopis Fortune. Od drugoga do petog mjesta na popisu sto najmoćnijih žena u biznisu slijede je direktorice Karen S. Lynch iz zdravstvene tvrtke CVS Health, Jane Fraser iz banke Citigroup, Julie Sweet iz Accenturea, tvrtke za pružanje usluga informacijske tehnologije i savjetovanja, te Emma Walmsley iz farmaceutske tvrtke GSK (prije GlaxoSmithKline). Barra je među samo devet žena od njih 55 s Fortuneova popisa 500 najvećih svjetskih tvrtki koje su direktorice desetljeće ili više i pionirka je u automobilskoj djelatnosti. Pod njezinim vodstvom GM je lani ostvario najbolje poslovne rezultate u posljednjih 17 godina uprihodivši 171,8 milijardi dolara uz 10 milijardi dolara dobiti. Njegove dionice porasle su ove godine za 35 posto nakon što je i Barra pripomogla da se u njemu, Ford Motor Companyju i Stellantisu radnici vrate na posao nakon mjesec i pol dana obustave rada.
Presudno stajalište zajednice
Sposobnih žena ima, očito, u samom vrhu svjetskog upravljanja, ali i poduzetništva, i njihovi su uspjesi dojmljivi. I Hrvatska ima dobre primjere ženskog poduzetništva, no čini se da bi se moglo i bolje. U nadi da će se više žena otisnuti u poduzetničke vode pribjegava se dodatnom obrazovanju te potporama i kreditima, no unatoč svemu razočaranja ima. Poduzetništvo je, bez obzira na to govorimo li o ženama ili muškarcima, slikovito rečeno maraton, ne sprint, napomenula je Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore i predsjednica Eurochambres Women Networka (EWN). Pri tome nema čarobnog štapića koji osigurava uspješan poduzetnički put, dodala je, ali od njihovih članica moglo se naučiti da se, prije svega, mora biti otvoren, izići iz svoje zone komfora te se neprekidno usavršavati. Ipak, primijetila je da je ženama taj put malo duži jer svaka želi ravnotežu između privatnog i poslovnog.
– Za to je potrebno više energije, više vremena te potpore na tom putu. Hrvatska je 2014. prihvatila Strategiju razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj, po čemu je jedna od rijetkih zemlja koje su to učinile. Prije nekoliko dana prihvaćene su u Hrvatskom saboru Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima kojima se osiguravaju jednake mogućnosti za žene i muškarce na najvišim rukovodećim položajima u velikim trgovačkim društvima. Uza svu institucionalnu potporu, koja jest važna, presudno je stajalište zajednice, jer žene se često više od muških kolega boje neuspjeha i osude. A ne bi trebale – jer mnoga istraživanja pokazuju kako tvrtke s većim udjelom žena na ključnim pozicijama često ostvaruju bolje rezultate u financijskoj stabilnosti i rastu. Također, na mjesnoj i nacionalnoj razini, ali i u Europskoj uniji, postoje programi u sklopu kojih poduzetnice mogu dobiti financijsku potporu, bilo da je riječ o nepovratnim sredstvima bilo različitim linijama kreditiranja. Teško je reći koji su to poticaj donijele bolje rezultate, ali svakako su potaknuli dio poduzetnica na uđu poslovni svijet – vjeruje Rožić.
Prema podacima posljednjeg istraživanja koje je provela EWN-ova mreža, za Rožić je jasno da je nedostatak pristupa financiranju velika zapreka većem angažmanu žena u pokretanju vlastitog posla. Preporuke koje proizlaze iz tog istraživanja, rekla je, upućuju na to da treba pojednostavniti birokratske procedure radi poticanja ženskog poduzetništva.
Budućnost upravljanja
Treba također ukloniti diskriminaciju u pristupu novcu, osigurati jednake mogućnosti u svim područjima poslovanja i potrebi za edukacijom, izjednačiti plaće bez obzira na spol, uravnotežiti poslovni i privatni život, jednako raspodijeliti kućanske i obiteljske obveze te omogućiti pristup potpornim mjerama, nabrojila je. Odnosno, prema mišljenju Rožić, uz financijsku potporu ženama poduzetnicama potrebna je bezrezervna potpora okoline odnosno društva u cjelini.
– HGK se u radu prije svega usmjerava na umrežavanje poduzetnica, ali i na stalnu edukaciju žena koje žele karijerno napredovati. Tako od siječnja 2025. počinje s Akademijom ‘Budućnost upravljanja‘, namijenjenom ženama koje karijerno žele napredovati i samozaposlenim ženama. Naime, u Hrvatskoj je samo 22 posto žena u upravnim odborima i 16 posto u nadzornim odborima. Program Akademije je, između ostaloga, odgovor na izazove koje tvrtkama stavlja europska direktiva o rodnoj ravnopravnosti. Trgovačka društva koja su izlistana na burzi imat će obvezu izvješćivanja o rodnoj ravnopravnosti u upravljačkim tijelima. Svakako pozivamo poduzetnice koje su naše članice da nam se pridruže jer su povezivanje i umrežavanje koje ostvaruju na taj način uza stjecanje konkretnih znanja i iskustva siguran put i prema uspješnoj poslovnoj karijeri – pozvala je Rožić.
Prije desetak godina žene su tek otkrivale poduzetništvo, podsjetila je osnivačica i izvršna direktorica poslovne mreže Women in Adria Ivana Matić. Tada je cilj bio ostvariti bolju ravnotežu između rivatnog i poslovnog života, no onda se dogodila stvarnost i ispostavilo se da nema ravnoteže, rekla je, možda samo prilagodljivosti da se 12-satno radno vrijeme rasporedi tijekom cijeloga dana.
Ambiciozne poduzetnice – egzotika Prema njezinu mišljenju, najveći izazov za žene također je usklađivanje rasta posla i obitelji, što je jedan od razloga zbog kojih se broj tvrtki i obrta u ženskom vlasništvu ne povećava. Imamo, upozorila je, 30 posto obrta i 20 posto tvrtki u ženskom vlasništvu i taj se broj ne mijenja, a zapravo bi bilo bolje da raste, i to onaj koji se odnosi na zapošljavanje, prihode i dobit, nego da dođemo do 50 posto i da ostanemo uglavnom na samozapošljavanju.
– Drugi je problem nesklonost preuzimanju rizika. S obzirom na to koliko je poduzetništvo teško, rizik se, jednostavno, mora preuzimati da se sve naplati. Žene se moraju ohrabriti i upustiti u zapošljavanje i rast posla. One koje imaju hrabrosti, sudaraju se s patrijarhalnom okolinom. Žene koje grade obitelji i biznise ne smiju javno podijeliti svoj poduzetnički put jer će ih pojesti uvredama da su nemajke, neorganizirane, bolesno ambiciozne, da je ženi mjesto u kući. Žena koja nema djece i gradi biznis također neće dobro proći. Naše društvo ne podnosi žensku ambiciju, a ambiciozne poduzetnice prevelika su egzotika – ustvrdila je Matić.
Otežano pokretanje posla
Savjetuje stoga svim poduzetnicama da pokrenu posao samo ako uoče dobru poslovnu priliku, jer se ravnoteža danas može ostvariti i radeći za druge. Mjere za poduzetnice pak, koje su na nacionalnoj razini postigle najveći uspjeh, ciljane su, odnosno izdvojena su sredstva za poduzetnice, ali, rekla je Matić, prije desetak godina.
– Strategija razvoja ženskog poduzetništva je istekla, ništa nije napravljeno, pa je bolje da je i nemamo. Zakon o doprinosima svim poduzetnicima, osobito ženama, otežava pokretanje biznisa i zapravo uzima velik dio iznosa od poticaja za samozapošljavanje. Opcija je paušalni obrt, koji ograničava žene i drži ih u mentalnom sklopu igranja na malo. Ako paušalna obrtnica ode na rodiljni dopust, njezina naknada bit će kao i naknada nezaposlene žene. Što se tiče financiranja, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te RBA imali su ciljana sredstva koja su se pokazala kao vrlo dobro rješenje. Na mjesnoj su razini, recimo, Samobor, Poreč, Koprivnica i Konjščina na našu preporuku uveli poticaje za vrtić poduzetnicama početnicama, što je dobra potpora na početku poduzetničkog puta – dala je primjere Matić.
Potpore poduzetnicama
Dubrovnik također odobrava poduzetnicama novac za subvencioniranje troškova opremanja poslovnog prostora, izradu plana i konzultantske usluge, troškove izrade mrežne stranice te troškove čuvanja djece poduzetnicama početnicama. Potpore poduzetnicama uvedene su 2018., napomenuli su u Gradu, i sredstva su dvostruko povećana 2019. kad je u proračunu osigurano 200.000 umjesto 100.000 kuna. Nakon što je program privremeno obustavljen zbog koronakrize, 2022. u gradskom je proračunu izdvojeno 200.000 kuna, a 2023. iznos je povećan na gotovo 50 tisuća eura. Ove će godine Dubrovnik za financiranje poslovanja poduzetnica utrošiti ukupno 38.315 eura i 134.073 eura za tradicijske obrte. Ujedno su u ovoj godini poduzetnici koji se bave tradicijskim obrtima mogli ostvariti pravo na 265,45 eura na mjesec tijekom cijele godine, odnosno najviše 3185,04 eura po poduzetniku na godinu, a za poduzetnice je izdvojeno 1325 eura koji su se isplaćivali jednom na godinu. U suradnji s HBOR-om Zadarska županija osigurala je povoljne kreditne uvjete, posebice u programu ‘Poduzetništvo mladih, žena i početnika‘, u kojima kamate mogu biti i nula posto. Program obuhvaća poslovne subjekte u kojima najmanje jedna ili više žena zajedno posjeduju više od 50 posto vlasništva i kojima upravlja žena. U poduzeću koje nije mikro ili malo žena ili žene zajedno mogu imati i manje od 50 posto vlasništva, uz uvjet da je najmanje jedna na nekoj od ključnih upravljačkih pozicija povezanoj s financijama, operativnim poslovima ili strategijom.
Dodatni bodovi
U Ministarstvu gospodarstva ističu da ne provode zaseban program ili projekt usmjeren isključivo na dodjelu nepovratnih potpore poduzetnicama. Međutim, dodali su da u sklopu pojedinačnih programa nepovratnih potpora, koji su u djelokrugu te ustrojstvene jedinice i namijenjeni su subjektima maloga gospodarstva, ako se dodjela potpore temelji na sustavu bodovanja prijava, obvezno se predviđa dodjela dodatnih bodova onim subjektima koji su u većinskom privatnom vlasništvu žena (više od 50 posto).
– U tim aktivnostima od 2015. do 2018. poduzetnicama su dodijeljene ukupno 922 potpore u vrijednosti od 3,740.242,69 eura, a od od 2019. do 2023. dodijeljeno je 1477 potpora u ukupnom iznosu od 6,843.161,15 eura. Posljednja mjera koja je uključivala nepovratne potpore isključivo namijenjene poduzetnicama provedena je 2012. u sklopu tadašnjega Ministarstva poduzetništva i obrta – podsjetili su u Ministarstvu.