Pune knjige narudžbi, rad u dvije ili čak i tri smjene, puna skladišta i puni kapaciteti, nove investicije i gradnja novih pogona obilježili su prošlogodišnje poslovanje najzdravijeg dijela hrvatskoga gospodarstva – industrije. Posla kao da nikada nije bilo više, radilo se iznad svake norme, zapošljavalo se na sve strane, automatizirali su se svi mogući procesi, robotiziralo se pogone, gradilo se i investiralo na sve strane, što i priliči eri jeftinoga kapitala, koji je donio dašak optimizma nakon prve pandemijske godine. Iako je koronavirus i u prošloj godini bio zajednički nazivnik svih dionika na svim tržištima i u svim industrijama, dolazak cjepiva kao da je ublažio posljedice virusa na gospodarstvo, a tvrtke su napokon prodisale. A industrija kad je prodisala, prodisala je punim plućima i rezultati uglavnom nisu izostali.
Izvoz hrane
Da nema trgovine, najjača i najveća hrvatska gospodarska djelatnost bila bi prehrambena industrija, koja je druga najzastupljenija djelatnost među 1000 najvećih. Među najvećima je 60 prehrambenih tvrtki, što je pad u odnosu na podatke iz 2020. kada je među 1000 bilo čak 65 tvrtki iz prehrambenog sektora. U 2021. tih 60 tvrtki zajedno ostvarilo je prihod od 31,6 milijardi kuna, što je povećanje od 11,7 posto, a dobit im je iznosila 1,5 milijardi, što je povećanje od čak 37,5 posto. Impresivni rezultati koji, kad se ogole, pričaju tek priču o prošlogodišnjem turističkom bumu, koji je iznenadio i najoptimističnije analitičare i poznavatelje turističkog tržišta.
Za razliku od 2020., prve pandemijske godine, kad je broj turističkih dolazaka i noćenja dramatično pao u odnosu na pretpandemijske godine zbog lockdowna, karantena i drugih epidemioloških mjera, u prošloj su se godini turisti ipak pojavili na Jadranu unatoč virusu i brzim testovima koje su morali trpati u nos gdje god je to bilo potrebno, a njihov dolazak osjetila je i prehrambena industrija. Dobro je u cijeloj priči i to što je u prošloj godini rastao i izvoz hrane, koji je u tih 60 tvrtki iznosio 7,3 milijarde kuna i povećan je u odnosu na prvu pandemijsku godinu za čak 22 posto. Za 16,3 posto je porastao i uvoz, koji je među 60 najvećih iznosio gotovo sedam milijardi kuna.
Golemi rast dobiti
Najveći rast dobiti u prošloj je godina imala elektroindustrija i to gotovo za polovicu, što ukazuje na činjenicu da su poduzeća iz tog sektora posložila sve poslovne procese, restrukturirala se, digitalizirala, automatizirala i iskoračila hrabro na tržište. Najbolje je poslovao Končar D&ST, slijedi Klimaoprema, koja je dobila posao gradnje tvornice za proizvodnju cjepiva u Švicarskoj za Pfizer, a imala je i brojne druge projekte, Vertiv Croatia koji se bavi gradnjom pogona u kojima će proizvoditi modularna rješenja za izgradnju podatkovnih centara, te Elka, koja je u procesu automatizacije i digitalne transformacije i koja je u prošloj godini promijenila vlasnika.
Rezultati su i bolji i to ne malo bolji, ako se elektroindustriji ubroje proizvođači elektroničke opreme i optike. Pet tvrtki iz tog sektora koje su se našle u 1000 najvećih u 2021. imalo je 2,5 milijardi kuna prihoda, što je rast od 11,6 posto, a dobit im je bila veća od 170 milijuna kuna, što je rast od 10 posto.
Kako su poslovali ostali industrijalci, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.