Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Energija i hrana imaju limitiran prostor za pad cijena i gotovo neograničen prostor za rast

06. Rujan 2022.

piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI

{infobox-gray_full}16975{/infobox-gray_full}
 
Slabljenje glavnih makro čimbenika stvara bearish okruženje koje utječe na kretanje cijena burzovnih roba i indeksa. Prošlog tjedna cijena nafte je pala 7,1 posto, S&P 500 je pao 3,3 posto, brazilski real 2,1 posto dok je cijena bakra pala 7,7 posto. Pred nama je nekoliko važnih makro događaja koji bi mogli u kratkom roku usmjeriti kretanja na tržištu. Neki od njih su sastanak ECB na kojem bi se mogla donijeti odluka o podizanju kamatnih stopa za 75 baznih bodova, izvještaj o inflaciji sredinom mjeseca u SAD i eurozoni, sastanak američkog FED-a i odluka o novom podizanju kamatnih stopa, novi slučajevi lockdowna u Kini vezani uz Covid-19 te energetska kriza u Europi.
 
Tržišta se ponajviše boje da će američki FED doslovno provesti ono što najavljuju, dovesti do recesije, ako je potrebno, da se zaustavi inflacija (za koju su još donedavno govorili da je samo prolazna). Eto gdje smo došli kad FED zagovara povećanje nezaposlenosti u borbi protiv inflacije. Inflacija u eurozoni je rekordna, 9,1 posto uglavnom zbog rasta cijene hrane i energije. ECB ima težak posao pred sobom, jer Europi prijeti puno veća recesija nego SAD-u. Odnos EUR/USD i dalje ispod pariteta, s time da je nakratko probijena i razina od 0,99.
 
Kada pogledamo oko sebe, vidimo da se nalazimo u jednoj pesimističnoj spirali. Nisam još siguran sliči li ovo okruženje u kojem se nalazimo više na kraj 30-ih godina prošlog stoljeća (u smiraj WW2) ili na početak 70-ih godina (ekonomska kriza). Kapitalizam kao takav, s američkim dolarom kao njegovom glavnom personifikacijom čeka odlučujući test u godinama pred nama. Lockdown u Kini. Nasukavanje broda u Suezu. Brod koji pluta u Bosporu. Nuklearni rizik u Ukrajini. Tenzije na Kosovu. Ruska ekspanzija u Africi. Eskalacija tenzija na relaciji EU vs Rusija koja je dovela do prestanka isporuka ruskog plina, a potencijalno i ruske nafte.
 
Sve skupa s Tajvanom u pozadini kao crnim labudom svih crnih labudova. Poraz SAD-a u Afganistanu označio je kraj anglo-američkog carstva. Hoće li turbokapitalizam, koji je započeo 1971., a pojačan u proteklih 20 godina, preživjeti? Spašava li digitalna valuta sustav? Je li digitalan sustav primjenjiv na međunarodnu rezervnu valutu kao što je dolar? Hoće li usporavanje gospodarskog rasta ili recesija i nestašica proizvoda uzrokovana geopolitičkim tenzijama dodatno utjecati na burzovne robe i sirovine? Pritom ne smijemo zaboraviti rast kamatnih stopa i porast cijene energije van svake kontrole. Po mom mišljenju, bazična energija i hrana imaju limitiran prostor za pad cijena i gotovo pa neograničen prostor za rast.
 

Pet do deset teških zima

 
Energetska kriza u Europi se nastavlja. CEO Shella je izjavio da bi europska energetska kriza mogla trajati nekoliko godina. Belgijski premijer je rekao da Europu čeka pet do deset teških zima, dok je Von der Leyen izjavila da se moramo pripremiti za potpunu obustavu ruskog plina u budućnosti. Na kraju, ono čega su se mnogi pribojavali se i dogodilo. Ruske isporuke plina kroz plinod Sjeverni tok 1, koje su trebale biti nastavljene od subote, suspendirane su do daljnjega.
 
Kako se zima probližava, plin postaje sve važniji adut u rukama ruske politike kojim će vrlo vjerojatno pokušati istrgovati što povoljnije uvijete za sebe u geopolitičkom šahu. Naravno da je to izazvalo vrlo negativnu reakciju na burzi. Nakon što je cijeli prošli tjedan cijena plina padala te u jednom trenutku pala na 203 €/MWh (najnižu razinu u zadnja tri tjedna), cijena je skočila preko 30 posto na iznad 280 €/MWh u ponedjeljak.
 
Takva odluka Rusije svakako će samo pogoršati krizu u Europi, koja pokušava naći alternativu. Za ovaj tjedan je planiran izvanredan sastanak na kojem će se raspravljati o energetskoj krizi te definirati specijalne mjere za borbu protiv rasta troška energije, što bi moglo uključivati i ograničavanje gornje granice cijene plina. Potrošači u EU tek sada počinju polako shvaćati razmjere do kojih bi njihovi troškovi za energiju mogli rasti. A bojim se da je ovo tek sami početak, ne čak ni kraj početka. Zbog toga je i cijena ugljena ponovno rekordno visoka.
 
S druge strane, cijene nafte opet ispod 100 $/bbl uoči sastanka OPEC+ članica na kojem će se između ostalog raspravljati o proizvodnim količinama za listopad. Ranije najave Saudijske Arabije da bi članice mogle smanjiti proizvodnju (čime bi neutralizirale višak nafte koji bi se mogao pojaviti ako Iran dobije dozvolu da ponovno može slobodno trgovati naftom) svakako drže tržište napetim. Sve u svemu, trenutna cijena nafte je oko 25 posto manja nego što je to bila sredinom lipnja, a sve uslijed straha da bi čvršće monetarne politike vodećih zemalja svijeta i ponovni lockdownovi u Kini mogli negativno utjecati na potražnju.
 

Investitori iskoristili pad cijene

 

Izvoz roba iz Ukrajine biti će ključan za globalne balance te će biti jedan od fokusa u agri svijetu u nadolazećim mjesecima. Uobičajeno je izvoz bio oko 6,5 milijuna tona mjesečno, dok je procjena da bi sada mogao biti na razini tri milijuna tona mjesečno. Ipak, uspostavljeni izvozni koridor mogao bi biti ugrožen uslijed trenutnih ratnih aktivnosti kao i napetog odnosa između Bruxellesa i Moskve. Stoga i ne čudi da je na tjednoj bazi izvoz povećan 79 posto, jer raste strah od zatvaranja luka pa se ubrzavaju operacije i prodavatelja i kupaca.
 
Prodavatelji spuštaju cijene kako bi se riješili robe, a trgovci žele maksimalno iskoristiti trenutno najkonkurentniji (najjeftiniji) kukuruz na tržištu; onaj ukrajinski. U tom je kontekstu i informacija da je Turska prvi put nakon 1993. povećala cijene tranzita za robe kroz Bospor i Dardanele, jedini izlaz iz Crnog mora na Mediteran, za pet puta; sa 0,8 USD/t na 4 USD/t. Kada smo već kod Ukrajine, spomenimo da je procjena da će predstojeća sjetva biti za 20 posto manja. Kanada očekuje urod pšenice 281 milijuna tona (vs 19 milijuna tona prošle godine uslijed velike suše), Rusija očekuje preko 90 milijuna tona urod i izvoz od čak 43 milijuna tona.
 
Do 28. kolovoza, izvoz pšenice iz EU dosegao je 4,86 milijuna tona (vs 4,88 milijuna tona prošle godine) dok je izvoz ječma pao na 1,52 milijuna tona (vs 2,67 milijuna tona prošle godine). Uvoz kukuruza je porastao na 3,87 milijuna tona (vs 2,6 milijuna tona prošle godine), a uvoz uljane repice na 0,97 milijuna tona (vs 0,62 milijuna tona prošle godine). Generalno, izvoz pšenice na sjeverenoj polutci zaostaje za prošlogodišnjim. Je li to zbog nedostatka ponude ili potražnje? Obzirom da je manji izvoz i da su cijene u padu, rekao bih ovo drugo.
 
Prema procjeni Agritela, rod kukuruza u EU biti će 53,8 milijuna tona, najmanje u zadnjih 15 godina. U Francuskoj samo 10,8 milijuna tona, najmanje u zadnjih 20 godina. Stanje usjeva u Francuskoj se dodatno pogoršalo u odnosu na tjedan prije. Unatoč svemu tome, u petak je cijena kukuruza pala na burzama, prateći pšenicu koja je pala ponajviše zbog rasta procjene izvoza iz Rusije i Ukrajine. Osim toga, cijena je padala cijeli tjedan pa su investitori odlučili iskoristiti taj pad cijene za uzimanje profita i repozicioniranje posljedica čega je rast cijena u petak.
 
Što se tiče soje i kukuruza, fundamentalno tržište se više naginje bearish zbog veće proizvodnje u SAD-u, većeg izvoza iz Ukrajine, ali i zbog većih očekivanih količina iz Južne Amerike. Uljana repica na MATIF-u je čini se pronašla svoju donju granicu, a to je 600 €/t. I dok cijene na burzama padaju, cijene fizičke robe za sada ne prate ta kretanja. Vidjet ćemo do kada.
 
 
Jesen će donijeti i jedan veliki eksperiment u Europi. Što će se dogoditi sa sjetvom i proizvodnjom nakon što se troškovi značajno porasli u odnosu na sjetvu prošle jeseni? Što će to značiti za ponudu? Slično smo se pitali na proljeće za tadašnju proljetnu sjetvu, ali tada je jesenska sjetva već bila odrađena. Isto se možemo pitati i za prerađivačku industriju i njihove troškove te što će to značiti za potražnju?
 
U ovom trenutku karte bi stavio na veću vjerojatnost da će doći do erozije potražnje koja će biti veća od erozije ponude u narednih 12 mjeseci (uz uvjet normalnih vremenski prilika). Čini se da vrijeme postaje vrlo nestalno. Je li suša prošle godine u Kanadi bila iznimka ili naznaka onog što nas čeka? S druge strane, Australija ima treću rekordnu godinu za redom dobre žetve. U Južnoj Americi, Brazil ima vrlo veliki proizvodni potencijal, no sve ovisi o trenutku sjetve i rasporedu kiša nakon toga. I da, o El Niñu.

 

Pad cijena metala

 

Cijena bakra u padu, na razini 3,4 $/lbs, nakon pada od gotovo 8 posto na razini tjedna. Lockdown u Kini, snažan dolar i bearish makro okruženje potisnuli su cijene gotovo svih metala prema dolje. Ipak, problem na strani ponude, poput manjih zaliha i smanjene proizvodnje (primjerice vodeći proizvođač Čile ima 8,6 posto yoy pad proizvodnje u srpnju) čine protutežu da cijene na padnu značajnije.
 
I cijene čelika su u padu, na najnižim razinama u zadnjih mjesec dana zbog zabrinutosti oko niske industrijske potražnje u Kini. I cijene aluminija su pale ispod razine od 2.300 $/t, najniže razine u više od godinu dana te otprilike 40 posto ispod rekordne razine iz ožujka ove godine. Prvenstveno je to posljedica straha od pada potražnje zbog globalne recesije i veće proizvodnje u Kini.
 
U Kini je proizvodnja u srpnju porasla 5,6 posto u odnosu na prošlu godinu i dosegla rekordnu razini od 3,43 milijuna tona. Ipak, sve dublja energetska kriza, osobito u Europi, smanjila je zalihe ovog energetski intenzivnog metala, što predstavlja potencijalni bullish faktor u budućnosti.
{embed_photo}2343824{/embed_photo}
 
28. rujan 2022 14:21