Strateški fokus te inicijative predvođene privatnim sektorom mogu promijeniti putanju Starog kontinenta – pod uvjetom da javni sektor izmijeni investicijsko okruženje i odredi nekoliko prioritetnih inicijativa
Europa trenutno uspješno konkurira Sjedinjenim Američkim Državama i Kini u samo četiri od 14 tehnologija koje se smatraju ključnima za budućnost svjetske ekonomije. Velike europske korporacije su između 2015. i 2022. godine ulagale 700 milijardi eura godišnje (ili tri tisuće eura po stanovniku) manje od svojih američkih konkurenata, dok je povrat na uloženi kapital (ROIC) europskih korporacija zaostajao četiri postotna boda za SAD-om. Glavni su to zaključci izvješća ‘Europa u doba inteligencije: Od ideja do akcije‘ tvrtke McKinsey & Company i Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), koje govori o tome kako
Zbog navedenih nedostataka Europi prijeti gubitak od dva do četiri bilijuna eura godišnjeg BDP-a do 2040. godine, što je iznos koji premašuje trenutne ukupne godišnje potrebe Europe za financiranje obrane, zdravstva i postizanja klimatske neutralnosti. No inicijative privatnog sektora, poput razvoja naprednih industrijskih ili vertikalnih AI aplikacija i integriranih sustava u financijama ili zdravstvu, mogu biti dobri temelji za napredak. Pomoglo bi i, recimo, pokretanje programa razmjene vještina i stručnjaka u domeni poluvodiča (semiconductor skills) na globalnoj razini.
Glavni prioriteti
Da bi se stvorilo bolje investicijsko i inovacijsko okruženje, McKinsey i WEF u istraživanju navode i nekoliko velikih projekata javnog sektora koji bi zbog mogućnosti brzog postizanja rezultata mogli biti prioritetni. U prvom je planu uvođenje skupa pravila i regulacija za ulaganja diljem Europe. Drugi primjeri uključuju digitalni sustav izdavanja dozvola i odobrenja u cijeloj EU, poticanje ulaganja u rizični i privatni kapital, razvoj tehnoloških ‘CERN-ova‘ za privlačenje talenata, prekvalifikacija čak milijun Europljana te više spajanja i akvizicija europskih tvrtki. Javni sektor bi kao glavni kupac inovacija u zdravstvu, obrani ili energiji mogao stvoriti nove izvore prihoda za europske tvrtke.
Međutim, da bi se te ideje prenijele u djela, svi će dionici morati surađivati. Privatni sektor u dobroj je poziciji da utvrdi gdje se i kako Europa može najbolje natjecati. S druge strane, javni sektor nastoji biti hrabar, kao što pokazuju izvješća Enrica Lette i Marija Draghija, bivših talijanskih premijera. No za smanjenje jaza potreban je odvažan način razmišljanja, sličan onom koji je doveo do uvođenja eura, zaključuje se u izvješću.