Eurostat otkriva: 1 od 4 mladih s diplomom u Hrvatskoj bez posla

Obrazovanje ima ključnu ulogu na tržištu rada a prema podacima Eurostata, viša razina obrazovanja obično je povezana s većim stopama zaposlenosti i višim dohotkom tijekom života. Iako to naravno nije pravilo. Ipak, za mnoge nedavne diplomante pronalazak posla i dalje može biti izazov jer je konkurencija je velika. Primjerice, u Velikoj Britaniji, poslodavci su 2024. primili više od 1,2 milijuna prijava za nešto manje od 17 tisuća radnih mjesta za diplomante, prema podacima Instituta za poslodavce studenata (ISE). To znači da je svako radno mjesto za diplomanta privuklo prosječno 140 prijava. Ovo je najviša razina konkurencije u posljednja tri desetljeća, otkako ISE prikuplja podatke.

Zapošljavanje diplomiranih u Europi

Prema Eurostatu, u 2024. godini prosječno 84,9 posto nedavnih diplomiranih iz Europske unije bilo je zaposleno. Podaci obuhvaćaju osobe između 20 i 34 godine koje su završile studij unutar posljednje tri godine i nisu uključene u daljnje obrazovanje ili osposobljavanje. Iako podaci ne daju detaljnu vremensku raščlambu, uključuju dvije kategorije: 'tri godine ili manje' i 'od jedne do tri godine' nakon diplome.  

Inače, stopa zaposlenosti onih koji su nedavno diplomirali znatno varira u Europi, od 63,5 posto u Turskoj do 93,7 posto u Bugarskoj.

Prema najnovijim dostupnim podacima, Hrvatska se nalazi ispod europskog prosjeka u pogledu zaposlenosti nedavnih diplomiranih studenata. Prema izvještaju Eurostata za 2023. godinu, Hrvatska je zaposlila oko 75 posto mladih diplomiranih osoba, što je niže od prosjeka Europske unije koji iznosi 83,5 posto. Ova stopa zaposlenosti smjestila je Hrvatsku među zemlje s nižim stopama, zajedno s Italijom, Grčkom, Rumunjskom i Španjolskom. To znači da više od četvrtine mladih diplomiranih još uvijek nije zaposleno unutar tri godine od završetka studija.

Iako rodne razlike u Hrvatskoj nisu detaljno razrađene, ali europski prosjek pokazuje blagu prednost muškaraca, 80,7 posto naspram 79, posto za žene. U nekim zemljama, poput Turske ili Grčke, rodni jaz u zaposlenju mladih s diplomom može doseći i više od 15 postotnih bodova, dok u Hrvatskoj razlike nisu tako ekstremne, ali su i dalje prisutne. Također, stopa zapošljivosti u Hrvatskoj znatno varira ovisno o studijskom području. Najveće šanse za zaposlenje imaju diplomanti tehničkih i biomedicinskih znanosti, dok su najniže stope zapošljavanja među studentima društvenih i humanističkih znanosti.

Sjever i jug Europe

Iako Bugarska izdvaja pozitivnim primjerom, općenito južna i jugoistočna Europa zaostaju, dok sjeverne i središnje zemlje bilježe znatno veće stope zaposlenosti. U osam zemalja stopa zaposlenosti nedavnih diplomiranih prelazi 90 posto. Osim Bugarske, to su Estonija (93,6%), Nizozemska (92,7%), Norveška (92,3%), Island (92,0%), Njemačka (91,9%), Mađarska i Poljska (obje 90,5%).

S druge strane, stopa zaposlenosti ispod 80 posto bilježi se u Italiji (74,3%), Francuskoj (79,9%), Bosni i Hercegovini (72,1%), Grčkoj (72,7%) i Srbiji (76,3%). To znači da više od jednog od pet nedavnih diplomiranih nije zaposleno.

Velike ekonomije

Među četiri najveće EU ekonomije, Njemačka se ističe najvišom stopom zaposlenosti mladih diplomiranih (91,9%). Italija i Francuska bilježe više od jednog od pet nedavnih diplomiranih koji nisu u zaposlenju. Španjolska je nešto bolja s 82%, ali i dalje blizu razine Francuske. Podaci za Ujedinjeno Kraljevstvo nisu dostupni u Eurostatu, no prema HESA, 82 posto diplomiranih u akademskoj godini 2022./23. bilo je zaposleno ili uključeno u neplaćeni rad.

Što se tiče rodne ravnopravnosti u EU muškarci općenito imaju nešto veću stopu zaposlenosti među nedavnim diplomiranim, i to 86 posto naspram 84 posto za žene. Ipak, u osam zemalja žene nadmašuju muškarce. Najveća prednost žena u zaposlenosti bilježi se u Grčkoj (75,9% žena prema 68,5% muškaraca), slijedi Hrvatska (razlika 5,9 pp) i Španjolska (4,2 pp). S druge strane, Turska bilježi najveću prednost muškaraca (74,2% naspram 55,2% žena, razlika od 19 pp). Slovenija (17,3 pp), Latvija (14,8 pp), Island i Srbija (po 10,1 pp) slijede s visokim rodnim razlikama.

Turska i Grčka, susjedne zemlje, tako se nalaze na suprotnim krajevima ljestvice po pitanju rodne ravnopravnosti u zaposlenosti diplomiranih.

Dodajmo i to da u EU osobe s višim obrazovanjem u prosjeku zarađuju 38 posto više od onih s srednjom školom i 68 posto više od osoba s niskom razinom obrazovanja, što dodatno naglašava vrijednost visokoobrazovanih kompetencija na tržištu rada.