Tvrtka je nedavno ozbiljnije počela komercijalizirati svoje intelektualno vlasništvo i očekuje da će se rast, koji je dosad bio organski, još ubrzati. Planirana je i suradnja s investitorima osnivanjem drugih tvrtki, a najveći izazov bit će sačuvati lidersku poziciju u istraživanju glikoma
Ove je godine biotehnološka tvrtka Genos, svjetski lider u istraživanju u području glikobiologije, obilježila petnaest godina poslovanja. Njezin osnivač i suvlasnik, sveučilišni profesor Gordan Lauc, pokrenuo je 2007. u Osijeku mali forenzički laboratorij, no vrlo brzo su istraživanje i razvoj, primarno u području analize glikana, postali dominantna djelatnost tvrtke koju je 2013. ugledni znanstveni američki časopis The Scientist proglasio najpoželjnijim mjestom za znanstveni rad u svijetu.
Iako je Genos do prošle godine 80-ak posto prihoda ostvarivao u sklopu različitih projekata, čime je u razvoj poslovanja uloženo više od 20 milijuna eura (i još od 10 do 15 milijuna eura koje su u sklopu Genosovih projekata uložile hrvatske javne znanstveno-istraživačke institucije), Lauc tvrdi da tvrtka nije ovisna o projektima. Riječ je o namjenskim sredstvima za istraživanje i razvoj, ponajprije uloge glikana u bolestima, posebice onima povezanima sa starenjem.
Trenutačno Genos radi na nekoliko velikih projekata vrijednih 15 milijuna eura, a nedavno mu je odobren i ‘ERC sinergija‘, najprestižniji projekt Europske unije, vrijedan 2,5 milijuna eura. Ipak, prema Laucovim riječima, Genos bi mogao vrlo uspješno funkcionirati i bez projekata iako bi bio mnogo manja tvrtka (trenutačno je srednje velika) te ne bi imao toliko važnu razvojnu komponentu niti bi mogao biti najbolji u svijetu u svojem području.
Tvrtka ima Analitički DNA laboratorij i Forenzički DNA laboratorij u kojima se provode razne analize i vještačenja za tržište. Prije sedam godina prodao je Medilabu 51 posto vlasništva Genos DNA laboratorija, no pokušaj izdvajanja tog laboratorija u neovisnu tvrtku nije uspio. Genos je u međuvremenu preuzeo sve djelatnike i opremu Genos DNA laboratorija te ponovno posluju kao jedna cjelina.
Genos je prije dvije godine počeo ozbiljnije komercijalizirati intelektualno vlasništvo te očekuje da će ove godine oko 40 posto prihoda doći od prodaje vlastitih usluga, a taj bi postotak u budućnosti trebao rasti. Ove će godine prihod biti sličan kao i prošle, kad je bio veći od 22 milijuna kuna, a neto dobit oko 750 tisuća kuna. Prošle godine zabilježen je veliki skok u projektima koji se ove godine neće ponoviti, tako da se od sljedeće godine očekuje rast prihoda od 20-ak posto.
Dva odobrena patenta
S početkom komercijalizacije intelektualnog vlasništva i planiranjem globalne tržišne ekspanzije promijenila se i Genosova vlasnička struktura – suvlasnik tvrtke postao je matematičar i poduzetnik Nenad Bakić. Lauc nije otkrio koliki je udio tvrtke prodao Bakiću, ali njegov ulazak u tvrtku objasnio je Genosovim pripremama za nove poslovne izazove, zbog čega treba takva stručnjaka jer svaki novi Genosov biomarker, a prvi je test biološke dobi GlycanAge, ima narav startupa te je za mogućnost skalabilnog razvoja poslovanja važno imati investitora s iskustvom.
Iako je Genos bio profitabilan od prve godine poslovanja jer nudi usluge iznimno visoka udjela dodane vrijednosti, u nekim slučajevima i više od 90 posto, Laucu dobit nije bila prioritet (iako prema financijskim izvještajima nije velika, no prije amortizacije uvijek je bila), nego ulaganje u novu opremu i zapošljavanje znanstvenih talenata. Genos ima odobrena dva patenta: test biološke dobi odobren je u Europskoj uniji i SAD-u, a test predikcije dijabetesa u EU, SAD-u i Kini. Njihov je tržišni potencijal golem jer, prema Laucovim riječima, postoje opravdani medicinski razlozi da se njima testira doslovno svatko stariji od trideset godina, i to barem jedanput na godinu. Osim toga, prijavljeni su patenti za predikciju perimenopauze, evaluaciju posljedica pušenja te predikciju kardiovaskularnih bolesti.
– Jako je teško procijeniti ukupan tržišni potencijal, no sigurno se mjeri u stotinama milijardi. Zapravo, najveća je zapreka u uspješnoj komercijalizaciji tih patenata njihov potencijal, tj. potreba za vrlo velikim ulaganjima kako bi se pokrilo toliko tržište. Zbog toga smo odlučili rasti polako i tražiti različite partnere za različite proizvode – kaže Lauc kojemu je najveći izazov ne propustiti dobru priliku, što Genos često dovodi na granicu pretjerane rastegnutosti ili prevelikih investicija u istraživanje i razvoj.
Cijeli tekst o Genosu možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.