U Velikom Korenovu, selu pokraj Bjelovara s petstotinjak žitelja, idućeg mjeseca počet će se postavljati bušaći toranj radi istraživanja geotermalnog izvora koji će grijati tamošnju poduzetničku zonu, ali i plastenike. Zatim se počinje bušiti do dubine od 1500 metara, gdje bi trebala biti voda čija je temperatura osamdesetak Celzijevih stupnjeva. Završetak i testiranje bušotine predviđeno je potkraj ožujka, a cijeli proces bjelovarska gradska uprava planira završiti do kraja 2024. godine.
Bjelovar će tako biti prvi grad koji će se koristiti geotermalnom energijom, kaže nam gradonačelnik Dario Hrebak.
– Puno se u javnost iznosilo da će geotermalnu energiju prvi upotrebljavati Osijek i Velika Gorica, no oni su, prema našim informacijama, trenutačno u fazi prikupljanja dokumentacije. U Bjelovaru su radovi već u tijeku, a do te faze drugi će gradovi doći tek za koju godinu – kaže Hrebak.
Inače, Bjelovaru je to već druga geotermalna bušotina u nekoliko godina. U prvoj je na dubini od petsto metara pronađena voda od tridesetak stupnjeva, što Grad planira iskoristiti za buduće toplice.
Izlazak iz sjene
Geotermalna energija polako izlazi iz sjene mnogo razvikanije Sunčeve energije i energije vjetra te privlači sve više pozornosti i lokalne samouprave i privatnih investitora. Prema podacima Agencije za ugljikovodike (AZU), u Hrvatskoj je trenutačno sedam eksploatacijskih polja i 28 istražnih prostora geotermalne vode rasprostranjenih na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Od toga 12 istražnih prostora pripada jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale potencijal iskorištavanja geotermalne energije u segmentu toplinarstva, 11 privatnim investitorima koji planiraju proizvodnju električne energije, a na njih pet privatni investitori planiraju upotrebljavati geotermalnu energiju u segmentu toplinarstva ili poljoprivrede, kažu u AZU-u. Prema procjenama, svi ti istražni prostori mogli bi privući oko 400 milijuna eura ulaganja.
Hrvatski dio Panonskog bazena iznimno je povoljno područje za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode jer je prosječna vrijednost geotermalnog gradijenta za čak 60 posto viša od europskog prosjeka, naglašavaju u AZU-u. Tijekom proteklih nekoliko godina AZU je na temelju preliminarne procjene prvotno izdvojio 75 geotermalnih prostora pogodnih za primjenu u energetske svrhe. Od toga je 43 prostora pogodno za dobivanje toplinske energije, a njih 32 za proizvodnju električne energije.
– Svi geološki, geofizički i bušotinski podaci potrebni za procjenu geotermalnog potencijala pojedinog prostora dostupni su javnosti u sobi s podacima (engl. data room). Može joj se pristupiti fizički ili virtualno, što je znatno utjecalo i na broj zainteresiranih posjetitelja, koji konstantno raste – naglašavaju u AZU.
– Pred nama je era geotermalne energije jer dosadašnje preliminarne procjene upućuju na potencijal veći od jednog gigavata – optimistični su u toj agenciji.
Što je u pozadini?
Međutim, na pitanje može li se taj potencijal i osloboditi ulagači s iskustvom u toj vrsti energetike i energetski stručnjaci odgovaraju vrlo oprezno, najblaže rečeno. Dragan Jurilj jedini je privatni ulagač koji je do sada geotermalni projekt za proizvodnju električne energije priveo kraju. Nakon 13 godina razvoja, potkraj 2019. u Cigleni pokraj Bjelovara počela je raditi Geotermalna elektrana Velika 1 snage od 16,5 MW. Juriljev je partner u tom projektu bila turska kompanija MB Holding, no poslije je nastao spor među njima koji još nije razriješen. Jurilj smatra da je najveći problem s kojim se susreću investitori u geotermalni sektor i geotermalne elektrane pristup države, odnosno mjerodavnoga Ministarstva gospodarstva.
S jedne strane AZU dijeli koncesije za istraživanje i obvezuje investitore na velika i rizična ulaganja u istraživanje, što je odlično, a s druge strane Ministarstvo ne osigurava adekvatnu kvotu i ugovore o otkupu električne energije, odnosno premijske ugovore. Bez toga investitori neće ulagati u istraživanje, a nijedna banka u Hrvatskoj neće im financirati gradnju geotermalne elektrane nakon što završe istraživanja – tvrdi Jurilj.
Već samo istraživanje lokacije za geotermalnu elektranu vrlo je kapitalno intenzivno, a novac mora osigurati isključivo investitor jer nijedna banka zbog rizičnosti istraživanja ne želi dati kredit.