Pišu: Goran Litvan i Mladen Volarić
Prostranstvo i pustoš ključne su odrednice koje smo zapamtili iz nedavnih novinarskih putešestvija između Senja i Gračaca te od Plitvičkih jezera do otoka Paga. Naše osjećaje potvrđuju i podaci: Ličko-senjska županija najveća je prema kvadraturi, a najmanja prema broju stanovnika. U proteklih deset godina gustoća naseljenosti dodatno je pala s devet i pol stanovnika po četvornome kilometru na samo osam. Županija je ostala bez više od 8000 stanovnika, odnosno bez gotovo 16 posto populacije.
S 42.893 stanovnika ta je županija ekvivalentna Šibeniku. Čak je i broj tvrtki koje su poslovale u 2020. i predale financijske izvještaje sličan (843 ličke i 872 šibenske). No svi su poduzetnici iz županije u 2020. imali tek dvije i pol milijarde kuna prihoda, milijardu manje od cijelog Šibenika, a 400 milijuna manje, primjerice, od osječke Žito grupe. Jednako je porazan podatak o samo 4790 zaposlenih u realnom sektoru. Ostali rade u državnim, županijskim, gradskim i općinskim ustanovama.
Kinezi i Nijemci zarađuju od vjetra
Tužne ličke poduzetničke podatke malo popravlja državna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, koja nije u toj statistici, a sa 700 stalno zaposlenih (i još oko 400 sezonaca) uvjerljivo je najveći poslodavac. Samo još četiri tvrtke zapošljavaju više od sto ljudi: Lika ceste (194), Macola (184), Regata (109) i Hadria (103). Sretna je okolnost što u toj igri malih brojeva najnerazvijenije područje Hrvatske nema ni velikih gubitaša – samo ih je 12 iskazalo minus veći od milijun kuna.
Najveći gubitaš u toj godini bila je Energija projekt iz Senja. No to je samo formalno. Riječ je o tvrtki u vlasništvu kineske megakompanije Norinco koja će tek početi ubirati pravu zaradu od najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj smještenog iznad Senja, poznatoga – osim po uskocima – po buri. Postrojenje od 39 vjetroturbina pojedinačne snage od četiri megavata u pokusni rad pušteno je potkraj prošle godine. Kinesko ulaganje od 230 milijuna eura rezultiralo je ukupnom snagom vjetroparka od 156 MW i godišnjom proizvodnjom 530 milijuna kilovatsati električne energije.
Još jedan senjski vjetropark, Vrataruša, sastoji se od 14 turbina po tri megavata i prva je vjetroelektrana koja je priključena na prijenosnu mrežu. Njome upravlja Selan, tvrtka koja posluje u sklopu njemačke grupacije Wallenborn i planira sagraditi još sedam vjetroagregata ukupne snage od 24 megavata. Radovi bi trebali početi već ove godine, ali to je upitno zbog studije o utjecaju na okoliš koju je sudski srušila udruga BIOM. Navodno se izrađuje nova.
Slovenci izvoze kalcitno mlijeko iz Gospića
Biznis s vjetrom donosi Senju i Općini Brinje rentu od gotovo sedam milijuna kuna na godinu. Selan ima stotinjak milijuna kuna prihoda na godinu, a Energija projekt, kad njezin VE Senj bude radio punim kapacitetom, sustići će najmoćniju ličku kompaniju – Calcit Liku iz Gospića, ali u slovenskom vlasništvu, koja se bavi vađenjem ukrasnoga kamena i kamena za gradnju te vapnenca, gipsa, krede i škriljevca; u 2020. ostvarila je 400 milijuna kuna prihoda uz rast od 26 posto.
U gospićkom pogonu uspostavljen je mokri postupak proizvodnje kalcitnog mlijeka, slurry, što je udvostručilo, ali i ekonomiziralo godišnju proizvodnju od sto tisuća tona. Kalcitno mlijeko vrijedna je sirovinska komponenta u proizvodnji papira jer u velikom dijelu zamjenjuje vrlo skupu celulozu. Dodatna racionalizacija postiže se i time što željezničke kompozicije s vagonima cisternama s kalcitnim mlijekom umjesto na doradu u Sloveniju iz Gospića odlaze izravno kupcima u Njemačku, Austriju i druge zemlje, jer Calcit većinu proizvodnje izvozi.
Čuvaj se senjske bure
Zbog senjske bure koja je derala s Velebita na Pag smo morali okolnim putom jer trajekt nije vozio od Prizne do Žigljena. To je produžilo put do Novalje za 40-ak kilometara, ali ga je i skratilo za nekih pola sata. Na toj ličkoj transverzali – od Plitvičkih jezera do Zrća – kralježnica je županijskog turizma, koji je u biznisu ipak jači i od kamena i od vjetra.
Doduše, korona je zatvorila noćne klubove, a Nacionalnom parku Plitvička jezera srušila prihode u 2020. na sto milijuna kuna. Prošle godine ostvareno je dvostruko, ali to je još upola manje od rekordnih 400 milijuna iz 2019. Ravnatelj Tomislav Kovačević očekuje da će ova sezona biti znatno bolja od lanjske. Kaže i da su najave dobre, a u optimizmu ga nije poljuljala ni ruska invazija na Ukrajinu.
Od ličkog ranča do Teslina gnijezda
Plitvička jezera postala su svjetski poznati brend na kojem prosperira i turizam u cijeloj Lici. Na sat i pol vožnje od Plitvica, podno Velebita, Bruce Yerkovich podignuo je na 37 hektara Linden Tree Retreat & Ranch, luksuzni prirodni resort s novim drvenim i zidanim objektima te grijanim šatorima nalik na indijanske vigvame. Korona je otežala njegovo poslovanje koje se zasniva na bogatim klijentima ovisnima o avionskim linijama.
Sličan resort namijenjen bogatoj klijenteli na drugoj strani Like, ispod Svetoga Roka, pokušava sagraditi poznati poduzetnik Goran Štrok, ali dovršetak njegovog 'Teslina gnijezda' u Rasojama pokraj Lovinca ovisi o HBOR-u, gdje je njegov zahtjev za 'poguranac' od pet milijuna eura još na čekanju. Za to vrijeme započeti projekt, a prije svega ono što je sagrađeno od drva, trpi očitu štetu od atmosferilija, pa je pitanje kako će sve to završiti.
Lika je 'tanka' s velikim industrijskim projektima, ali postoje zanimljive poslovne ideje. O nekima od njih - kao što su najveća hrvatska tvornica tortilja i proizvodnja mineralnog gnojiva od ovčje vune - pisat ćemo sljedećih dana.
► Cjelovitu reportažu iz Ličko-senjske županije možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera