Globalne burze porasle unatoč carinama, u fokusu rezultati kompanija

Na Wall Streetu su prošloga tjedna glavni dionički indeksi uzletjeli, pri čemu su S&P i Nasdaq i više nego nadoknadili gubitke iz tjedna ranije, budući da su se investitori fokusirali na pozitivne vijesti iz korporativnog sektora, kao i očekivanja da će Fed u rujnu sniziti kamatne stope, a zanemarili više američke carine koje su stupile na snagu i neke nove koje su najavljene.

Dow Jones indeks prošloga je tjedna porastao za 1,4 posto, na 44.175 bodova. Istodobno, S&P 500 skočio je za 2,4 posto, na 6.389 bodova, a Nasdaq za 3,9 posto, na 21.450 eura, čime su oba indeksa i više nego nadoknadila prošlotjedne gubitke. Nasdaq je sada na novoj rekordnoj razini, a S&P 500 nadomak rekordne razine.

Rastu indeksa najviše je pridonio skok cijene dionice Applea, za 13 posto, nakon što je kompanija najavila da planira potrošiti oko 600 milijardi dolara u iduće četiri godine u SAD-u, u nastojanju da udovolji zahtjevima američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ta je dionica tako imala najbolju tjednu izvedbu još od srpnja 2020. godine.

Također pozitivna za dionice bila su sve veća očekivanja da će Fed smanjiti kamatne stope u rujnu, nakon što je izvješće o zaposlenosti pokazalo znatno usporavanje rasta zapošljavanja u SAD-u tijekom srpnja. Izgledi za smanjenje kamatnih stopa sljedeći mjesec iznose 94 posto, u usporedbi sa svega 46,7 posto u tjednu ranije, prema alatu FedWatch CME Groupa. Trgovci se također klade na još najmanje dva smanjenja do kraja 2025.

U takvim uvjetima, moglo bi se reći nezamijećeno su prošle nove carine koje su stupile na snagu od 1. kolovoza. Trump je, naime, potpisao uredbu o uvođenju carina od 10 do 50 posto na uvoz iz onih zemalja s kojima Washington do 1. kolovoza nije postigao trgovinski dogovor. Trumpove više carine na uvoz iz više desetaka zemalja podigle su prosječnu američku uvoznu carinu na najvišu razinu u zadnjih 100 godina.

U međuvremenu, Trump je najavio da će uskoro objaviti i carine na poluvodiče i čipove, od kojih će biti izuzete kompanije koje ulažu u SAD, kao i da će SAD u početku nametnuti 'malu carinu' na uvoz lijekova prije nego što je znatno poveća za godinu ili dvije. 

I dok je aktivnost u američkom uslužnom sektoru u srpnju neočekivano stagnirala, zapošljavanje oslabilo, a ulazni troškovi kompanijama porasli najviše u zadnje tri godine, što je sve istaknulo kakve posljedice ima carinska politika Trumpa, investitori su se fokusirali na financijske rezultate američkih kompanija, koje zasad ne ukazuju na posljedice koje carine imaju po njihovo poslovanje.

Dosad je 400 tvrtki iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate poslovanja za drugo tromjesečje, a 80 posto tih izvješća nadmašuje očekivanja analitičara o zaradi, što je iznad prosjeka od 76 posto u posljednja četiri tromjesečja.

- Nastavljaju pristizati i zarade kompanija iznad očekivanja - kazao je Sam Stovall, strateg iz CFRA Research. Dodao je i da, iako postoji neizvjesnost oko carina, investitori su optimistični oko bliske budućnosti.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,3 posto, na 9.095 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 3,2 posto, na 24.162 boda, a pariški CAC 2,6 posto, na 7.743 boda.

Dolar pod pritiskom očekivanja o smanjivanju kamata

Sve slabiji američki ekonomski pokazatelji naveli su valutne ulagače da u cijene valuta uračunaju Fedovo snižavanje kamatnih stopa do kraja godine u tri navrata, a prvo već u rujnu, što je na svjetskim deviznim tržištima prošloga tjedna spustilo tečaj američkog dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, spustio se prošloga tjedna 0,44 posto, na 98,27 bodova.

Pritom je tečaj eura ojačao 0,47 posto prema dolaru, na 1,1639 dolara. pao 1,3 posto, na 1,1585 dolara. Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, za 0,22 posto, pa je cijena dolara skliznula na 147,72 jena.

Tečaj američke valute klizi od nedavno objavljenog izvješća o zaposlenosti tijekom srpnja koje je pokazalo znatno manji broj novozaposlenih u najvećem svjetskom gospodarstvu nego se očekivalo. Dodatno, i podaci o slabljenju aktivnosti u američkom uslužnom sektoru u srpnju, kao i slabljenje potražnje na tržištu nekretnina ukazuju na usporavanje gospodarskog rasta.

Idući važan podatak koji će ukazati na stanje u američkom gospodarstvu bit će podaci o potrošačkim cijenama za srpanj, koji će biti objavljeni u utorak i pozorno će se pratiti kako bi se vidjelo potiču li carine ponovno inflacijske pritiske. Fed se sada suočava s rizicima za svoje ciljeve inflacije i zapošljavanja i morat će pažljivo balansirati pri donošenju monetarnih odluka, rekao je u petak predsjednik FED-a u St. Louisu Alberto Musalem.

Očekivanja o snižavanju kamatnih stopa u SAD-u rastu ne samo zbog razočaravajućeg izvješća o zapošljavanju i ostalih pokazatelja, već i zbog najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će instalirati na čelo Feda osobu koja će imati popustljivije poglede na monetarnu politiku SAD-a, nakon što istekne mandat sadašnjem predsjednik Feda Jeromeu Powellu u svibnju iduće godine.

Trump je više puta kritizirao Powella jer nije snizio kamatne stope i, iako je odustao od prijetnji da će ga smijeniti prije nego što mu mandat završi 15. svibnja, ubrzao je potragu za njegovom zamjenom. Prema pisanju Bloomberga, međutim, Trumpov najvjerojatniji kandidat za čelnika Feda je jedan od sadašnjih guvernera Christopher Waller.