HEP je napokon objavio rezultate poslovanja matične kompanije za 2022. godinu. Prije toga smo u publikaciji ‘1000 najvećih‘ objavili neslužbene rezultate, na temelju godišnjeg financijskog izvještaja, koji je najprije dostavljen Fini prije 30. travnja, ali je ubrzo povučen.
Prema sad objavljenim konolidiranim podacima, HEP je prošlu godinu završio sa 2,47 milijardi prihoda, što je mala korekcija u odnosu na prvobitno iskazane 2,52 milijarde. Time su prihodi porasli 79,6 posto u odnosu na 2021 godinu. Međutim, iskazan je gubitak (prije oporezivanja) od 779 milijuna eura. Zadnji put HEP je u minusu završio davne 2007., kad je zabilježio nešto više od milijun kuna neto gubitka (oko 140 tisuća eura). No, ovog puta gubitak je znatno veći, pa je HEP prošle godine bio uvjerljivo najveći gubitaš, sa 4,2 puta većim gubitkom od Brodosplita, i 5,2 puta većim od matične Fortenovine kompanije.
Upravo je u toj kategoriji najveća promjena u odnosu na prvi izvještaj, prema kojem je HEP bio u plusu od 147 milijuna eura. Razlika od oko 926 milijuna eura očito je gubitak nastao zbog ograničavanje cijene električne energije. Dramatičnost prošlogodišnjeg poslovanja otkriva se i iz bilance HEP-a. Stavka obveza prema bankama povećana je čak 14 puta – sa 103 milijuna eura na 1,48 milijardu eura.
Zbog toga je Vlada i prije objave HEP-ovog financijskog izvještaja, još 30. ožujka intervenirala odlukom o dokapitalizaciji u iznosu od 900 milijuna eura, koliko su, prema tadašnjoj HEP-ovoj analizi, iznosili gubici zbog Vladinih energetskih mjera. Od toga je 400 milijuna eura usmjereno kroz dioničarski zajam, a Ministarstvo gospodarstva zaduženo je ‘da poduzme sve potrebne aktivnosti s namjerom povećanja temeljenog kapitala HEP-a d.d. u ukupnoj vrijednosti do 900 milijuna eura‘, u što ulazi i odobrenih 400 milijuna eura zajma.
Ovih je dana izbila nova priča vezana upravo uz HEP i Ministarstvo gospodarstva. Prema riječima saborskog zastupnika Mosta Zvonimira Troskota, HEP nabavlja plin po cijeni od 47,6 eura/mWh, a zatim ga putem HROTE-a prodaje za 1 cent/mWh opskrbljivačima. Troskot procjenjuje da je šteta oko pola milijuna eura dnevno. To bi od kraja ožujka – kad je Vlada donijela takvu uredbu - do danas iznosilo 50-ak milijuna eura.