Tvrtke i tržišta
StoryEditor

HLIPO: Iako je počeo lagano kopnjeti, poslovni optimizam još je u fazi buma

04. Siječanj 2024.
poslovanje, optimizam, pesimizam

Na kraju prošle godine među hrvatskim poslovnjacima još je prevladavao optimizam pa Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma za posljednji kvartal 2023. godine pokazuje da je Hrvatska i dalje u fazi buma, ali taj optimizam ima trend kopnjenja u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Uzlet optimizma trajao je godinu dana, od trećeg tromjesečja 2022. godine pa do trećeg tromjesečja 2023., kada se počeo topiti, ali i u posljednjem lanjskom kvartalu još je bio nešto izraženiji nego godinu dana prije.

Od 400 ispitanika iz sedam ključnih gospodarskih sektora u Hendalovu istraživanju trenutačnu su poslovnu situaciju u posljednjem kvartalu boljom nego u prethodnom kvartalu ocijenili samo ispitanici iz sektora proizvodnje i IT-a. Ostali sektori (turizam, trgovina, graditeljstvo, prijevoz/usluge te energija) iskazali su pad zadovoljstva poslovnom situacijom potkraj godine. No glede njihovih očekivanja za idućih šest mjeseci rast optimizma prisutan je u tri sektora (proizvodnja, graditeljstvo i turizam), a manje optimistično nego tri mjeseca prije na skoru budućnost gledaju ispitanici u trgovini, prijevozu/uslugama, energiji i IT-u.

Okolnosti koje su utjecale na rezultate indeksa HLIPO u zadnjih godinu dana podrobnije je komentirala Ana Kuković, viša voditeljica projekata u Hendalu: 

- Prvu polovicu 2023. godine obilježio je rast BDP-a, u drugom kvartalu gospodarska se aktivnost povećala za 1,1 postotni poen u odnosu na prethodni kvartal, tj. za 2,7 postotna poena u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.Državni zavod za statistiku u svojim izvješćima navodi da je u trećem tromjesečju 2023. godine BDP bio realno veći za 2,8 postona poena u odnosu na isto tromjesečje 2022., ponajviše zbog povećanja potrošnje kućanstava. To je 11. kvartal uzastopce u kojem je Hrvatska zabilježila rast BDP-a na godišnjoj razini.

Po dinamici rasta Hrvatska je bila na vrhu ljestvice članica Unije za koje su objavljeni podaci. Hrvatskoj uvijek ide na ruku turizam, a u ovoj kombinaciji uspjeha i rast osobne potrošnje, sigurno djelomično potaknut i državnim subvencijama stanovništvu, zatim rast potrošnje države i investicija. 

Unatoč svim dobrim pokazateljima BDP-a za prošlu godinu, makroekonomisti su nešto realniji i navode da  je pala robna razmjena s inozemstvom, što isto treba sagledati u ovom kontekstu. Prognostičari iz sektora bankarstva navode da nas u 2024. godini očekuje usporen rast turizma zbog smanjenje potražnje iz turistički najpoželjinih destinacija: Njemačke i Austrije te Italije.

- Usporedimo li hrvatske brojeve s onima iz eurozone, vidljivo je da je su rezultati HLIPO indeksa realni za hrvatske prilike. Naime, prema procjeni Eurostata, u drugom tromjesečju 2023. BDP je porastao za 0,2 postotnih poena u eurozoni, a ostao stabilan u Europskoj uniji.

BDP na području eurozone u trećem se kvartalu 2023. smanjio za 0,1 postotni poen, a na području Europske unije povećao za 0,1 postotni poen u odnosu na  drugi kvartal 2023. godine. U usporedbi s istim tromjesečjem 2022. godine, sezonski prilagođeni BDP povećao se za 0,1 postoni poen kako u eurozoni tako i u Europskoj uniji u trećem tromjesečju 2023.

Pad od 0,1 postotni poen (zabilježen na području eurozone u trećem kvartalu) prvi je kvartalni pad od drugog kvartala 2020. godine. U tehničkoj recesiji je više država (Estonija, Austrija, Nizozemska), Njemačka je na rubu tehničke recesije. Zabrinjava nas osobito pad njemačkog izvoza.

Stoga nije čudan optimizam poduzetnika u Hrvatskoj gledajući na ukupna gospodarska kretanja početkom godine, ali je i jasno zašto je došlo do faze stagnacije indeksa optimizma.

image

HLIPO

foto

- Gledano pojedinačno po industrijama/sektorima možemo primijetiti da je u svim sektorima, osim IT-a i industrijske proizvodnje, vidljiv pad indeksa optimizma u zadnjem kvartalu 2023. godine naspram prethodnog razdoblja.

Rezultati prema sektorima su jasni uhvatimo li kontekst zbivanja. Primjerice, kod turizma nakon kraja svake turističke sezone dolazi do neminovnog pada razine indeksa u četvrtom kvartalu. Sektor prijevoza i usluga je blisko vezan uz ovaj pa ćemo ih skupa promatrati.

Ljetna sezona 2023. godine bila je obilježena prevratima – započela je trnovito, ali je kasnije pokazala pozitivne trendove. Rane rezervacije su poprilično zakazale, pogotovo od strane Njemaca (sjetimo se da se njemačko tržište borilo s tehničkom recesijom i inflacijom veći dio godine). Objekti koji su se prvi prilagodili manjku rezervacija brzo su prilagodili cijene i nisu u tolikoj mjeri osjetili manjak zakazanih rezervacija. Ljetnu sezonu obilježile su i nezapamćene vrućine (Italija, Grčka) pa se posljedično dio turista prelio na naše tržište. Ostali turistički brojevi prezentirani u javnosti bili su optimistični; a i prema navodima Kristjana Stančića, direktora Hrvatske turističke zajednice, sezona 2023. najuspješnija je od samostalnosti Hrvatske.

Od turizma nismo navikli na loše ocjene, nema se što dodati. Trenutni pad optimizma je očekivan, i nadamo se, privremen.

-  U građevinskoj industriji imamo više problema s radnom snagom, ali sektor je specifičan i po pitanju kretanja cijena nekretnina uz velik broj praznih stanova. Potražnja za novogradnjom je visoka, ali kupci bolje kupovne moći iz iznozemstva utječu na formiranje cijene nekretnina. Logična je pomisao i da dok god imamo dobru turističku sezonu tržište nekretnina funkcionira.

Prema tome, iako je vidljiv pad indeksa optimizma na razini sektora gledajući usporedbu zadnja dva kvartala prethodne godine, vrijedi napomenuti da su očekivanja poduzetnika u ovom sektoru, a vezano uz idućih 6 mjeseci, ipak optimistična.

-  Krajem godine dodijeljeno je 30 Ugovora o energetskoj obnovi zgrada javnog sektora ukupne vrijednosti 73,8 milijuna eura (od toga bespovratno 36,44 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost), i to za energetsku obnovu bolnica, domova zdravlja, škola i ostalih javnih zgrada opće namjene. Ugovori su sklopljeni temeljem Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Implemantacija ovih ugovora dobra je vijest za sektor u nadolazećem razdoblju.

Energetski sektor je opterećen sukobima u okruženju (Ukrajina i Bliski istok), a zna se da su cijene energenata ovisne o tom krhkom terirtoriju pa se poseže za alternativnim izvorima energije. Osim toga, Iran šalje svoj razarač u Crveno more i pitanje je kako će se ova kriza odigrati i što će to značiti za sve aktere na svjetskoj sceni.

-  Izvješće Eurostata pokazuje da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bilježila snažan oporavak u rujnu 2023., i to uz najvišu stopu rasta među članicama eurozone i Europske unije. DZS navodi da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome 2023. porasla treći mjesec za redom na godišnjoj razini. U studenom je proizvodnja porasla u četiri od pet sektora, a najviše u proizvodnji kapitalnih proizvoda. Dalje, u prvih 11 mjeseci 2023. godine industrijska je proizvodnja ostala ista u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

-  Što se tiče sektora proizvodnje i IT-a, oni su jedini ostvarili pozitivan indeks uspoređujući zadnja dva kvartala sad već završene 2023. godine. 

IT sektor se u zadnjih nekoliko godina prometnuo u jednog od najpoželjnijih poslodavaca u hrvatskim okvirima, dok to globalno traje duže. U 2023. godini smo čitali o dijeljenju otkaza od strane globalnih kompanija (Alphabet – Google, Meta – Facebook, Amazon, Microsoft, Dell, Zoom, ...). Ovakve promjene/potresi uvijek se čitaju sa strepnjom jer postoji bojazan da se situacija odrazi na hrvatsko tržište. Pretpostavka je da se firme iz sektora brzo prilagode novonastalim okolnostima kroz smanjenje novih zapošljavanja ili prilagodbu budžeta. Specifičnost ovog sektora je i veliki izvoz, tj. mnoge IT kompanije u Hrvatskoj usmjerene su na izvoz softverskih rešenja, IT usluga i razvoj tehnologija. Kako se onda IT sektor može nositi s izazovima u situacijama globalne krize? Prvenstveno diversifikacijom, podrškom od strane vlade i stalnom edukacijom zaposlenika. Svakako se nadamo da do nekog težeg scenarija neće ni doći, ali dobro je razmišljati dugoročno i imati pripremljene scenarije za razne situacije.

-  Za kraj, dodajmo da je hrvatski rast većinski baziran na uslugama i potrošnji. I dok je Vladi bitno da se Hrvatska spominje u kontekstu rasta, pitanje je koliko je ovakvo stanje održivo. Najnoviji podaci popisa stanovništva iz 2021. pokazuju značajnu promjenu u strukturi dobi stanovništva, tj. značajno je povećan broj starije populacije. Također, zamjetan je odljev stanovništva, ponajviše iz Slavonije. Taj trend je zabrinjavajući na više nivoa.

Prema svemu navedenom, možemo biti zadovoljni što u Hrvatskoj i dalje vlada bum faza poslovnog optimizma, naravno uz potreban oprez zbog svih prethodno navedenih čimbenika rizika.

Ipak, ostanimo optimistični da će Hrvatska dobro iskoristiti prednosti koje ima.

17. travanj 2024 18:21