U 2022. godini imovina bankovnog sustava porasla je za rekordnih 71,3 milijardi kuna, na 572,2 milijarde kuna (75,9 milijarde eura). Depoziti su lani zabilježili rekordni porast pa su tako ukupni depoziti bili viši za 68,2 milijarde kuna (16,3 posto), dok su depoziti kućanstava porasli za 34,0 milijarde kuna (13,2 posto). Najizraženiji je bio porast depozita na transakcijskim računima, pri čemu se intenzitet rasta kunskih depozita kućanstava može pripisati pripremama za uvođenje eura, stoji u priopćenju HNB-a.
Krediti su porasli najviše u sektoru nefinancijskih društava (19,2 milijarde kuna ili 24 posto), pri čemu se istaknuo rast kredita društvima iz djelatnosti opskrbe energijom (8,9 milijarde kuna ili 173,8 posto), trgovine (3,7 milijarde kuna ili 26,8 posto) i poslovanja nekretninama (2,1 milijarde kuna ili 32,6 posto). Pretežiti rast kredita kućanstvima (8,2 milijarde kuna ili 6,1 posto) odnosio se na povećanje stambenih kredita (7,2 milijarde kuna ili 11 posto), ali je doprinos dalo i daljnje povećanje gotovinskih nenamjenskih kredita (1,5 milijarde kuna ili 3,1 posto).
Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati, zahvaljujući novoj kreditnoj aktivnosti i nastavku trenda smanjenja neprihodujućih kredita (NPL-ova), što je rezultiralo smanjenjem udjela NPL-ova, s 4,3 posto na 3,0 posto. No, porast kredita u Fazi 2. – koja podrazumijeva znatno povećanje kreditnog rizika, pri čemu kredit još nije u statusu neispunjenja – upućuje na nastavak povećane razine rizika u prihodujućem dijelu portfelja.
Smanjena profitabilnost
Dobit i pokazatelji profitabilnosti smanjili su se, najviše zbog porasta operativnih troškova poslovanja, a u manjoj mjeri i zbog povećanja poreznih rashoda. Banke su u 2022. godini ostvarile 5,3 milijarde kuna dobiti, što je za 0,3 milijarde kuna (4,9 posto) manje u usporedbi s dobiti na kraju 2021. Dobit se smanjila unatoč rastu neto prihoda iz poslovanja, najviše pod utjecajem rasta operativnih troškova.
Prinos na imovinu banaka (ROA) smanjio se s 1,2 posto na 1,0 posto, a prinos na kapital (ROE) smanjio se s 8,8 posto na 8,2 posto. Regulatorni kapital banaka se smanjio, ali su pokazatelji kapitaliziranosti i nadalje na iznimno visokim razinama. Na regulatorni kapital nepovoljno je utjecao nerealizirani gubitak zbog smanjene fer vrijednosti dužničkih instrumenata, a rezultat toga i povećane izloženosti rizicima jest smanjenje stope ukupnoga kapitala, s 25,9 posto na 24,6 posto.
Na visokim su razinama i pokazatelji kratkoročne i strukturne likvidnosti bankovnog sustava – LCR (koeficijent likvidnosne pokrivenosti) je iznosio vrlo visokih 242,4 posto, a NSFR (omjer neto stabilnih izvora financiranja) je iznosio 179,0 posto..
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, raspravljao je o stanju u bankovnom sustavu te je donio nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti. Savjet je usvojio i Odluku o izdavanju i prodaji zlatne i srebrne numizmatičke kovanice "Konturna kravata", stoji u priopćenju.