Inflacija je sigurno imala ulogu u povećanju ukupne potrošnje, ali podatak da je potrošnja porasla više nego dvostruko u odnosu na inflaciju sugerira da su postojali i drugi čimbenici, poput veće sklonosti trošenju
Početak ove godine zasigurno će se pamtiti po nizu bojkota trgovina i brojnih trgovačkih lanaca, na inicijativu potrošačke udruge ‘Halo, inspektore‘, koji kao da je Hrvate trgnuo iz zimskog sna pa su se, barem tijekom prvog i do sad najuspješnijeg bojkota 17. siječnja, odlučili ujediniti oko jednog ekonomskog pitanja i pokazati da im smeta oveći rast cijena proteklih godina (kada već to nisu napravili na parlamentarnim izborima prošle godine). No koliko su hrvatski potrošači u tom hladnom i tmurnom periodu zbilja izbjegavali shopping te pazili na svoju potrošnju najbolje pokazuju podaci o fiskaliziranim računima u prvih 40 dana ove godine, za sve djelatnosti.
U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2025. godine, broj računa veći je za otprilike 4 milijuna (rast od 2,34 posto) u odnosu na isti mjesec 2024., a ukupni je iznos računa porastao za 258 milijuna eura, tj. 10,03 posto, pokazuju podaci Porezne uprave. Točnije, ukupno su fiskalizirana 176.535.284 računa, a njihov je iznos bio 2.833.048.596,28 eura. U istom periodu prošle godine računa je izdano 172.504.400, a iznosili su 2.574.568.998,96 eura. Građani su, dakle, u svakom pogledu više trošili.
Uzme li se u obzir to da su cijene u siječnju u odnosu na prošli siječanj narasle 4 posto, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, rast ukupne potrošnje (10,03 posto) značajno je nadmašio stopu inflacije. A to, pak, znači da se povećanje iznosa fiskaliziranih računa ne može objasniti samo rastom cijena, već i promjenama u potrošačkim navikama. Građani su možda birali skuplje proizvode i usluge, a u obzir treba uzeti i činjenicu da je siječanj mjesec brojnih zimskih sniženja. Također, bonusi i druge neoporezive naknade uglavnom se isplaćuju krajem jedne ili početkom druge godine, što je također moglo potaknuti ljude na veću potrošnju.
Usporavanje u veljači
No, za prvih deset dana veljače ove godine podaci ipak pokazuju nešto drugačiji trend. Od 1. do 10. veljače 2025. godine broj fiskaliziranih računa se smanjio za 7,38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, ukupni je iznos računa ostao gotovo isti, s blagim padom od 0,07 posto. Ukupno je izdano 58.023.913 računa u iznosu od 926.172.809,24 eura, a u istom razdoblju 2024. godine fiskalizirano je 62.644.202 računa, dok je njihov iznos bio 926.793.873,04 eura. To znači da su kupci obavljali manje transakcija, odnosno manje odlazili u trgovine, ali su pojedinačne kupovine bile tek neznatno manjeg iznosa.
U tom je periodu opći bojkot bio samo u petak, 7. veljače, no od 31. siječnja do 7. veljače u tijeku je bio bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te Coca Cole, gaziranih pića, flaširane vode i detrdženata za posuđe. U tjednu nakon uslijedio je bojkot Konzuma, a u međuvremenu se opći bojkot petkom proširio i na pekarnice, benzinske pumpe, restorane, kafiće, online trgovine - gotovo na sve.
Bilo kako bilo, potrošači su dakle, bojkotima unatoč, u siječnju ove godine trošili više nego u siječnju prošle godine. Taj se podatak djelomično može pripisati činjenici da je prvi bojkot trgovina krenuo tek sredinom siječnja, točnije, 17. siječnja, te se nastavio 24. i 31. siječnja. Do blagog smanjenja broja transakcija došlo je tek u veljači, međutim, ne nužno i pada prosječne potrošnje po kupovini.
I dalje se bojkotira
Kako će se navedeni bojkoti, koji su se nastavili i u veljači, odraziti na potrošnju i trgovce, valja pričekati kraj mjeseca i konačne brojke o fiskaliziranim računima i iznosima. Također, početkom ožujka Državni zavod za statistiku objavit će i rezultate prometa u trgovini na malo za siječanj.
Do petka 28. veljače u Hrvatskoj je u tijeku tjedni bojkot trgovačkog lanca Studenac, a na taj dan Udruga ‘Halo, inspektore‘ ponovno poziva potrošače na bojkot svih trgovina, po uzoru na američki ‘Economic Blackout Day‘ na isti dan, kada se bojkotiraju najveći trgovački brendovi poput Walmarta i Amazona. Sudeći prema najavama Udruge, bojkota će biti još, no ostaje za vidjeti u kojem će se smjeru kretati potrošnja građana i prihodi trgovaca.