Hrvatska ima ogromnu mogućnost postati regionalno čvorište logistike

Iako skladišna logistika na hrvatskom tržištu raste iz godine u godinu, prostora za daljnji razvoj uvijek ima. Kapaciteti mogu biti itekako dodatno prošireni, a mogla bi se bolje razvijati i prednost zemljopisnog položaja. Ne može se zaobići ni osuvremenjivanje infrastrukture kojom bi se značajno podigla konkurentnost.

U Hrvatskoj je djelatnost logistike doživjela značajnu ekspanziju, prema Zoranu Starčeviću, direktoru cargo-partnera Hrvatska, pa se procjenjuje da ukupna površina novih skladišnih prostora, uključujući one izgrađene u protekle dvije-tri godine te objekte koji su trenutačno u izgradnji, premašuje 500 tisuća četvornih metara.

Analizom tržišta skladišnih kapaciteta Starčević primjećuje da skoro svaka tvrtka, logistička ili ona koja to nije, posjeduje neko skladište. Posjedovanje većeg broja skladišta dovodi do boljeg servisa kupcima, odnosno, dostupnosti krajnjem korisniku, pa Starčević zaključuje da Hrvatska trenutačno ima dovoljno skladišnih kapaciteta. Ipak ujedno misli da je hrvatska infrastruktura u razvoju i da uvijek postoji potreba za poboljšanjem te usklađenost s europskim standardima. 

 

- Visoka inflacija posljednjih godina potaknula je javne i stručne rasprave o cijenama, ne samo o njihovoj dinamici, već i o apsolutnoj razini, pa sve češće svjedočimo usporedbama i razlici pri prodaji logističkih usluga i skladišta za partnere u Hrvatskoj i u susjednim zemljama. Za nas su pri tome posebno važne dobre prometne veze, integracija sa svim vrstama prijevoza i rastući trend prema cjelovitim rješenjima – istaknuo je Starčević.

Potrebna stručnost djelatnika 

Vjeruje da je fluktuacija ljudskog kadra jedan od većih izazova u skladištenju i da je izuzetno važno da djelatnik posjeduje ključne kompetencije potrebne za rad u struci. Od tehničkih i analitičkih znanja, poznavanja novih tehnologija, upravljanja projektima, svjesnosti o ekološkoj održivosti te međuljudskih vještina, nabrojao je. Cargo-partner Hrvatska ulaže u razvoj djelatnika uz pomoć 'onboarding' (uvođenje novih zaposlenika u posao) programa i mentorstva u sklopu cargo-partner Akademije.

- Svakako skladišni prostori moraju biti odgovarajuće opremljeni, ovisno o vrsti robe koja bi se tamo trebala skladištiti. Skladište cargo-partnera izrađeno je prema BREEAM standardu, svjetski priznatom standardu održivosti za zgrade koji se koristi za procjenu i poboljšanje njihovih ekoloških performansi. Naše skladište posjeduje stoga odgovarajuće uvjete za prehrambene proizvode, kvarljivu robu, robu životinjskog porijekla i lijekove, a temperatura se održava na +15 do +27 stupnjeva Celzijevih. U skladu je s ISO i HACCP standardima te licencom za carinsko skladište, privremeni smještaj te usluge carinjenja. Izdvojio bih ujedno projekt automatizacije skladišta u Austriji sa sustavom AutoStore budući da je automatizacija u većoj mjeri prisutna u razvijenim zemljama europskog zapada, a kuca i na vrata naše regije – rekao je Starčević.

Nedovoljna modernizacija

Za Anu Soldo, regionalnu direktoricu za Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju u Quehenberger logisticsu, postojeći skladišni kapaciteti u Hrvatskoj djelomično zadovoljavaju potrebe domaćeg tržišta, a za svjetsku konkurentnost potrebna je značajnija modernizacija i proširenje. Smatra da je glavni nedostatak nedovoljna modernizacija stoga što mnogi skladišni objekti ne ispunjavaju sve zahtjeve automatizacije i digitalne logistike. Uz to, dodala je da je nerazvijena mreža distribucijskih centara jer je naglasak na Zagrebu i Rijeci, dok su rubna područja poput Slavonije i Dalmacije nedovoljno iskorištena te nedostaje strateških lokacija uz paneuropske koridore, primjerice uz autoceste A1, A3 i A5.  

 -Zagrebačko područje, pogotovo uz međunarodnu zračnu luku, savršeno je za e-commerce i brzu distribuciju, sjeverna jadranska obala pogodna je zbog luke Rijeka i povezanosti s Europskom unijom, a Vukovar i Đakovo su strateški važni za distribuciju prema Istoku. Suvremena skladišta pri tome moraju biti pametna, održiva i fleksibilna. Ključna je automatizacija i robotika sa sustavima poput AGV (Automated Guided Vehicles) i robotskih skladištara, digitalizacija (industrija 4.0) sa senzorima za internet stvari, WMS (Warehouse Management System) te blockchain za praćenje robe.

 

Potrebna su zelena rješenja poput solarnih panela, provođenje energetske učinkovitosti i štednja vode, a višenamjenski prostori moraju imati modularni dizajn za brzu prilagodbu različitim prozvodima. Svjetski trendovi su ‘mikrofulfilment’ centri, točnije, malena skladišta u gradovima za brzu dostavu, ‘dark warehouses’ kao potpuno automatizirani objekti bez ljudskog osoblja te optimizirana logistika s umjetnom inteligencijom koja predviđa potražnju i dinamičko upravljanje zalihama – napomenula je Soldo.

Moguće logističko čvorište

U glavne izazove ubraja nedostatak stručnih kadrova za upravljanje visokotehnološkim skladištima, visoke troškove modernizacije za koju su potrebni poticaji te zahtjeve za održivošću zbog pritiska na smanjenje ugljičnog otiska. Tržištu bismo dodatno mogli ponuditi, prema Soldo, hladnjače za farmaceutsku i prehrambenu industriju što je posebno važno za izvoz, vrijednosno skladištenje poput montaže ili personalizacija proizvoda unutar skladišta te ‘reverse’ logistiku s oporabom, popravkom i povratom robe. 

 

- Hrvatska ima ogromnu mogućnost da postane regionalno čvorište logistike, pogotovo zbog položaja u povezivanju jadranskog područja i Europske unije, rasta e-trgovine koja zahtijeva još više modernih distribucijskih centara te suradnje sa susjednim zemljama, Mađarskom, Slovenijom i Srbijom. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu i obuka stručnjaka ključne su za budućnost skladišne logistike u Hrvatskoj. Hrvatska ima dobre osnove, ali potrebno je ubrzati modernizaciju i iskoristiti strateški zamljopisni položaj – ocijenila je Soldo.