Iako se Hrvatska može pohvaliti visokim udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije, iz godine u godinu vidljivo je kako druge zemlje Europske unije posljednjih godina znatno brže povećavaju svoje udjele, dok Hrvatska stagnira ili čak smanjuje udio obnovljivih izvora. Prema podacima Eurostata, od 27 zemalja EU, samo su četiri na kraju 2022. godine imale manji udio OIE u ukupnoj potrošnji nego godinu dana ranije: Italija, Slovenija, Austrija i Hrvatska. Udio OIE u ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj lani je iznosio 29,3 posto što je gotovo dva postotna boda manje nego 2021. godine.
Ipak, dobra je vijest da je po tom kriteriju Hrvatska i dalje prilično visoko rangirana među članicama EU te drži osmo mjesto. Loša je vijest pak da je 2004. godine, otkako Eurostat prati ovu statistiku, Hrvatska bila na četvrtom mjestu, no u međuvremenu su je pretekle Danska, Estonija, Austrija i Portugal. Prije 20 godina, zahvaljujući velikoj proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, Hrvatska je bila i četvrta po udjelu OIE u proizvodnji električne energije, no u tom segmentu nije puno izgubila u ‘utrci‘ s drugim zemljama te je danas s udjelom od 55 posto na petom mjestu u EU.
U statistici OIE, Hrvatska najlošije stoji pitanju udjela obnovljivih u prometu – tu smo na samom začelju EU s udjelom od mizernih 2,4 posto. Usporedbe radi, prosječni udio energije iz obnovljivih izvora u prometu na razini 27 EU zemalja porastao je s 1,6 posto u 2004. na 9,6 posto u 2022. (u Hrvatskoj s 1 na 2,4 posto). S obzirom na to da je Europska unija postavila zajednički cilj od 29 posto za udio obnovljive energije koji se koristi u prometu do 2030., trenutno se ne čini izglednim da će Hrvatska uspjeti dostići taj cilj.
