Hrvatske tvrtke koriste AI, no bez strategije i znanja o regulativi

Unatoč općem optimizmu oko potencijala umjetne inteligencije (AI), Hrvatska je još uvijek daleko od cilja EU-a o 75 posto poslovne primjene AI tehnologija do 2030. godine. To pokazuju i rezultati prvog nacionalnog istraživanja o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu, koje su proveli HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI.

Manje od polovine tvrtki u Hrvatskoj (njih oko 45 posto) koristi AI, a strateški pristup gotovo da ne postoji – tek tri posto tvrtki formaliziralo je AI strategiju. AI se najčešće koristi u marketingu, prodaji i automatizaciji sadržaja, dok operativna i tehnička područja znatno zaostaju.

Iako trećina tvrtki koristi ChatGPT, većina ostalih AI alata i naprednih funkcionalnosti i dalje je izvan fokusa. Glavne prepreke širem usvajanju AI su manjak znanja internih vještina te nejasan regulatorni okvir.

U percepciji poslovnog sektora, AI predstavlja i priliku i prijetnju: 70 posto tvrtki ju drži potencijalnim izvorom konkurentske prednosti, no gotovo polovina njih očekuje gubitak radnih mjesta. Pritom ‘malo’ brine nepodudaranje očekivanja i spremnosti: dok 47 posto tvrtki smatra da će AI dovesti do gubitka poslova u idućih pet do deset godina, čak 75 posto tvrdi da među njihovim zaposlenicima nema straha od promjena. Takav nerazmjer ukazuje na nisku razinu organizacijske svijesti i izostanak interne pripreme za nadolazeće promjene.

O rezultatima istraživanja ovoga se tjedna u HUP-u održala i panel-rasprava, na kojoj je zaključeno da oni koji bolje poznaju AI spremnije prihvaćaju promjene koje ona donosi te su optimističniji.

Gubitak radnih mjesta i otvaranje novih

Nadalje, iako već sada postoje mjerljivi učinci AI-ja na produktivnost i transformaciju tržišta rada, samo 10 posto tvrtki ima tim ili osobu zaduženu za nadzor implementacije AI tehnologija, a čak 88 posto nema nikakav strateški okvir.

Relevantne analize sugeriraju da bi AI mogao potaknuti godišnji rast produktivnosti razvijenih ekonomija od 1,4 do 2,7 posto u idućem desetljeću, osobito kroz automatizaciju i ubrzanje inovacija.

Ukupni učinak mogao bi kumulativno dovesti do rasta produktivnosti od oko 30 posto, uz mogućnost skraćenja radnog tjedna za 5 do 10 posto.

Iako automatizacija može privremeno uzrokovati gubitak radnih mjesta, otvaraju se nova radna mjesta u područjima koja zahtijevaju konceptualno razmišljanje, emocionalnu inteligenciju i kreativnost.

Ključni izazov bit će porast dohodovne nejednakosti, no uz odgovarajuće politike i sustav upravljanja promjenama, AI može postati ključni alat za očuvanje gospodarskog rasta u uvjetima nepovoljne demografije - svako automatizirano radno mjesto potencijalno ‘pokriva’ jedno umirovljenje bez gubitka outputa.

Čak 94 posto tvrtki u Hrvatskoj nije upoznato s EU AI Actom

Ključne prepreke za razvoj AI-ja u hrvatskom gospodarstvu su:

• nedostatak znanja i edukacije - više od 45 posto tvrtki ne ulaže u AI edukacije
• nepoznavanje regulative - čak 94 posto tvrtki nije upoznato s AI aktom EU-a, a svega četiri posto tvrtki izražava zadovoljstvo slabom institucionalnom podrškom
• manjkave kompetencije, posebno analitičko, kreativno i kritičko razmišljanje

Dok se AI pozicionira kao temelj za tehnološku i industrijsku suverenost EU, hrvatski institucionalni i tržišni okvir ostaje fragmentiran i nepripremljen. I dalje nedostaju ključni preduvjeti za sustavno uvođenje AI-ja, od jasnog regulatornog okvira do izgradnje ljudskih kapaciteta i strateškog upravljanja.

HUP ističe i ostale bitne rezultate istraživanja:

• svega tri posto tvrtki smatra da je domaća regulativa jasna i primjenjiva
• čak 75 posto njih nema interne procedure za odgovorno korištenje AI-ja
• oko 63 posto tvrtki ne razmatra reputacijske rizike vezane uz AI
• samo 10 posto tvrtki ima tim ili osobu zaduženu za AI

Istraživanje HUP-a potvrđuje oprezni optimizam: 45 posto tvrtki ima pozitivan stav prema AI-ju, no konkretna ulaganja i razvoj još su rijetki. Pozitivno je što 89 posto tvrtki planira zadržati ili povećati ulaganja u AI, a veći broj projekata očekuje se tek nakon 2026. godine, što otvara pitanje hoće li biti prekasno za zadržavanje konkurentnosti.

Stavovi se teško mijenjaju bez jasne i koordinirane komunikacije svih dionika. Promjene moraju biti brze ako želimo uhvatiti priključak s drugim članicama EU. Edukacija mora biti u fokusu, ne samo funkcionalna i faktografska, nego edukacija koja razvija analitičko, kreativno i kritičko razmišljanje te sve ono što osigurava bolje funkcioniranje u okruženju gdje su činjenice oko nas, ali su pametne i kreativne odluke često još korak ispred nas.

Što napraviti uoči nacionalne strategije?

I prije nacionalne strategije za AI, čija je izrada u tijeku, HUP može igrati važnu ulogu u pripremi poslovnog sektora za odgovorno i učinkovito uvođenje umjetne inteligencije. To uključuje uspostavu interne platforme znanja kroz digitalni repozitorij s edukativnim sadržajem i studijama slučaja, kao i razmjenu konkretnih smjernica među članicama.

Poticanjem pilot-projekata u suradnji s akademskom zajednicom mogu se rješavati stvarni poslovni izazovi, dok bi razvoj industrijskih testnih okruženja (tzv. sandbox) omogućio sigurno ispitivanje AI rješenja, posebno u reguliranim sektorima.

U suradnji s javnim sektorom, HUP može otvoriti prostor za testiranje i demonstraciju AI alata u upravi, čime bi se posebno pomoglo malim i srednjim poduzećima.

Ključno je poticati razvoj AI vještina kroz mikro-kvalifikacije, obrazovne programe i suradnju s institucijama na novim kompetencijskim standardima. Važno je zagovarati brzu i jasnu transpoziciju EU AI Akta u hrvatski zakonodavni okvir i pružiti poslovnoj zajednici konkretne smjernice za odgovornu primjenu. Isto tako, HUP bi trebao usvojiti i promicati etički okvir te osigurati alate za transparentno i sigurno korištenje umjetne inteligencije.