Tržište električnih automobila u Hrvatskoj nastavilo je rasti tijekom 2024. godine, uz ukupno 1.915 novih registracija, što predstavlja povećanje od 18,36 posto u odnosu na prethodnu godinu
Električni automobili sve snažnije oblikuju budućnost mobilnosti u Hrvatskoj, a prethodna godina donijela je nove rekorde, prilike i izazove na domaćem tržištu.Tržište električnih automobila u Hrvatskoj nastavilo je rasti tijekom 2024. godine, uz ukupno 1.915 novih registracija, što predstavlja povećanje od 18,36 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima agencije za istraživanje tržišta Promocija plus.
Dok brojke na prvi pogled djeluju impresivno, treba istaknuti da je značajan dio rasta potaknut državnim poticajima za kupnju električnih vozila. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je 15 milijuna eura za ovu namjenu prošle godine, što je rezultiralo velikim interesom kupaca. Fond ove godine planira izdvojiti rekordnih 21 milijun eura za sufinanciranje električnih i plug-in hibridnih vozila namijenjenih pravnim osobama, dok Europska unija raspravlja o uvođenju harmoniziranih poticaja za sve države članice.
Osim poticaja, širenje ponude modela, uključujući dolazak novih izdanja popularnih vozila, poput Tesla Modela 3, utjecalo je na promjenu preferencija domaćih kupaca. Zanimljivo, iako udio električnih automobila u ukupnom broju registracija iznosi tri posto, što je blago povećanje u odnosu na 2023., još uvijek zaostaje za rekordnim udjelom iz 2022. godine.
U Hrvatsku je nedavno došao BYD, najveći kineski proizvođač električnih i hibridnih vozila i baterija i najopasniji Teslin konkurent na svjetskom tržištu. Prva BYD-ova vozila za hrvatsko tržište već se nalaze u novom prodajnom salonu u zgradi Zagrepčanke na Savskoj, gdje je donedavno bio Tesla. Zanimljiv je podatak da je prošle godine u Hrvatskoj registrirano samo pet kineskih električnih modela, te samo jedan BYD-ijev.
Trendovi, statistike i najprodavaniji modeli pokazuju kako se domaće tržište prilagođava globalnom prijelazu na električnu mobilnost, ali i koliko je važna podrška kroz državne inicijative za daljnji rast.
Hrvatsko tržište je vrlo ograničeno
Za Lider je tržište električnih automobila u Hrvatskoj analizirao Predrag Šeatović, predsjednik uprave Qela, neovisnog sustava elektromobilnosti u Hrvatskoj. Vjeruje da je potrebno poduzeti određene korake kako bi se lakše odvijala kupnja i integracija električnih automobila na hrvatsko tržište.
- Nekoliko stvari moramo poboljšati. Prvo je način poticanja kupovine električnih vozila. Sadašnji sustav poticanja treba zamijeniti smanjenjem PDV-a na minimalnu stopu od pet posto. Ako je to moguće u Sloveniji zašto ne bi bilo i kod nas? Na taj način ćemo pomoći trgovcima jer će se električna vozila kupovati cijele godine, a ne samo u par dana po objavi poticaja – rekao je Šeatović i dodao kako je nužna edukacija potencijalnih kupaca zbog velike količine netočnih informacija koja ih dovodi do krivog zaključka.
Naglašava da Hrvatska ima jako veliki broj punionica, ali njihova pouzdanost i primjerenost lokaciji nije odgovarajuća, pa se promet na njima razlikuje od statističke pogreške do čekanja u redu.
- Potrebno je čim više lokacija sa ultra-brzim priključcima kako bi punjenje na dalekim putovanjima bilo slično današnjim zaustavljanjima na odmorištima autocesta. Za osiguranje kvalitetne infrastrukture punionica na autocestama potrebno je izmijeniti postojeće pravilnike koji će na autoceste dovesti pružatelje usluga punjenja koji imaju iskustva i motivirani su odraditi posao do kraja te pružiti kompletnu uslugu svim vozačima električnih vozila - rekao je.
Šeatović navodi da je tržište vrlo ograničeno, što se vidi po broju prodanih komada i dominaciji vodećeg po prodaji (Tesla). Perspektive ovise značajno o Bruxellesu i odlukama o carinama na uvozne automobile, a potreban je veći broj električnih vozila koja se mogu kupiti po cijenama od 20 tisuća do 35 tisuća eura što očekuje cijelo tržište EU-a.
- U Hrvatskoj je trenutno penetracija električnih vozila ispod jedan posto. Očekujemo sljedećih dvije do četiri godine značajnije povećanje, a nakon toga će krenuti eksponencijalan rast. Nakon 2027. godine veliki broj proizvođača električnih vozila ponuditi će ulazne modele koji će svojim cijenama biti pristupačniji hrvatskim kupcima. Kontinentalni dio Hrvatske, a posebno urbane sredine zbog problema sa smogom u zimskim mjesecima trebaju početi intenzivno mijenjati politike prema taxi i dostavnim vozilima te raditi na sustavnoj strategiji zamjene novim, električnim vozilima – rekao je.
Dotaknuo se i sustava poticaja za kojeg vjeruje da ga je potrebno promijeniti iz nekoliko razloga.
- Potrebno je omogućiti prodaju električnih vozila tijekom cijele godine, a najefektniji način za to je smanjenjem stope PDV-a. Akcijski princip u kojem imamo nekoliko dana za realizaciju subvencije nije poticajan te dovodi do revolta kupaca i utjecaja subvencioniranja na loše rezultate prodaje kroz godinu. Da pojednostavimo, to je kao da država uvede mogućnost prodaje zimskih guma samo u srpnju jer je tako njima zgodno. Osim toga potrebno je pojednostaviti zamjenu postojećih poslovnih flota električnim. Značajno povećanje broja poslovnih električnih vozila koja rade veću kilometražu pomoći će posljedično široj adaptaciji električnih vozila i kod privatnih vozača. U tom kontekstu razumijevanje nabave flota i leasing ciklusa, te nabavnih procedura mora biti usklađeno sa subvencioniranjem. Nije izgledno da će tvrtke u pola ciklusa životnog vijeka svoje flote zbog subvencioniranja krenuti u nabavu ili zamjenu postojeće flote pa je tako i najavljeni model subvencioniranja samo poslovnih vozila za ovu godinu upitan – rekao je.
Što se tiče dolaska BYD-a u Hrvatsku vjeruje da je trenutno tržište toliko otvoreno da može prihvatiti barem još dva-tri BYD-a. Od njih se očekuje da popune tržišnu rupu koja je nastala izlaskom tradicionalnih proizvođača iz tog segmenta uslijed neisplativosti proizvodnje na tlu EU.
- Iako je EU odredila nerazumljivo carinjenje kineskih vozila čemu su se protivili čak i njemački proizvođači, BYD i ostali će se tome vrlo brzo prilagoditi otvaranjem proizvodnih pogona na tlu EU-a. Osim takvih očekivanih akcija, oni koriste potpuno nove logističke metode, a reduciranjem ovisnosti o dobavljačima i proizvodnjom većine komponenti unutar vlastitih pogona stvaraju dodatnu prednost. To je i jedna od tajni njihove proizvodnje koju tradicionalni proizvođači ne mogu pratiti. Ako u formulu uključimo i vlastiti razvoj tu je prednost nemoguće sustići. Nažalost, svjedoci smo izumiranja automobilističkog industrijskog segmenta EU-a, poput američkog u Detroitu iz kojeg nismo ništa naučili – rekao je Šeatović.
Hrvatska bi do 2032. mogla doživjeti elektrifikaciju
Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug (Udruga vozača električnih vozila), vjeruje da postoje određene prepreke u kupnji i uvođenju električnih automobila na hrvatsko tržište.
- Temeljne prepreke su potreba promjene navika, a ljudi teško mijenjaju navike pogotovo u tradicionalnim društvima poput našeg. Da nisu električni automobili toliko bolji od klasičnih, prihvaćanje bi bilo još sporije. Proces najčešće ide na način da neka osoba kupi električni auto, zatim ga pokaže prijateljima, rodbini i susjedima, nakon čega se netko od njih odluči na kupnju. Taj proces traje godinama dok se ne zahvati i zadnji kupac – rekao je.
Također, navodi da je broj punionica trenutno dovoljan za hrvatske prilike, ali kako se širi broj korisnika, te pogotovo, kako se povećava broj turista koji dolaze s električnim vozilima, trebat će mrežu dodatno pojačavati.
- Već danas postoje neke slabe točke poput Otočca, a glavni razlog problema nisu operatori koji bi rado postavili punjače, nego HEP koji ne bi rado potrošio novac na infrastrukturu već očekuje od drugih subjekata da to financiraju - rekao je Prpić.
Naglašava da je tržište u Hrvatskoj na razini istočne Europe i Balkana, te da je jedina država koja je izašla iz okvira veličine svoje ekonomije Portugal, koji je uvođenjem velikih pogodnosti za vlasnike električnih vozila postigao uspjeh i time prestigao neke zapadne države, iako još uvijek daleko iza skandinavskih zemalja. Hrvatska ide svojim putem prateći zapadnu Europu, ali kasni otprilike 5-7 godina za njima.
- Do 2030. većina EU država će imati sto posto prodaju kao danas Norveška, a neke države poput Italije i Španjolske će malo kasniti. Istočna Europa će svoju elektrifikaciju doživjeti u 2030-im, kako koja država, a Hrvatska vjerojatno 2032. - predviđa Prpić.
Navodi kako poticaji u Hrvatskoj predstavljaju značajan utjecaj na tržište električnih automobila.
- 2023. godine kada nije bilo očekivanih poticaja došlo je do značajnog smanjenja prodaje, a u 2024. s povratom dijela poticaja (samo za fizičke osobe) broj prodanih električnih vozila je malo porastao. To pokazuje značajan utjecaj Fonda na prodaju i potrebu za uvođenjem poticaja na duže razdoblje kako bi potencijalni kupci mogli planirati kupnju. Najveće probleme ne stvara nedostatak poticaja već neurednost i nekonzistentnost poticaja. Malo ih ima, malo ih nema i ljudi onda čekaju kad će ih biti. Da ih ima uvijek, a da su manji, prodaja električnih vozila bi definitivno porasla - rekao je.
Komentirao je i dolazak BYD-a na naše tržište.
- Naša udruga Strujni krug je u kontaktu s kineskom ambasadom već više od godinu dana i BYD je prva kineska marka koja dolazi na hrvatsko tržište, ali definitivno nije i zadnja. Koliki će biti utjecaj BYD-a na hrvatske tržište će jako ovisiti o cijenama. Koliko saznajemo, predviđene cijene nisu tako niske kako smo očekivali, pa bi se moglo dogoditi da ne dođe do značajne promjene u odnosu snaga u Hrvatskoj. BYD ima prilično agresivnu kampanju u svijetu vezanu za povećanje prodaje pa će svakako biti zanimljivo pratiti situaciju. Ono što znamo je da je otvaranje BYD salona itekako dobro za Hrvatsku jer povećava konkurenciju i donosi povoljnije opcije krajnjim kupcima. Kao Hrvatska nacionalna udruga za elektromobilnost, jako se veselimo tom potezu i nadamo da ćemo uskoro vidjeti i druge kineske modele na našem tržištu – zaključuje Prpić.
Potreba za drugačijim poticajima
Situaciju je i Neven Duić, hrvatski znanstvenik i redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
- Prepreke većem udjelu električnih vozila na hrvatskom tržištu su još uvijek visoke cijene, slabo ulaganje u mrežu punjača, ali ponajviše vrlo jaka kampanja medija protiv elektrifikacije transporta, objavnom raznih lažnih informacija o nepostojećim problemima koje imaju vozači električnih vozila, kao i neadekvatne podrške države, koja već godina potpuno pogrešnom politikom subvencija koči tranziciju – rekao je Duić.
Za razliku od prethodnih stručnjaka, Duić ima drugačije mišljenje što se tiče punionica, smatra da njihov broj nije dovoljan.
- Hrvatska ima jako mali broj punjača, 0.25 na 1000 stanovnika, dok Nizozemska ima 8. Iako je broj električnih vozila u Hrvatskoj mali, Hrvatska je turistička zemlja i bolje stojeći turisti iz bogatijih zemalja koji voze električna vozila izbjegavaju ljeti Hrvatsku jer nema dovoljne infrastrukture. Hitno je potrebno postaviti dovoljan broj punjača po glavnim pravcima turističkih ljetnih putovanja – rekao je.
Za naše tržište govori da raste, ali je i dalje jedno od najzaostalijih u EU, samo je Poljska lošija od Hrvatske.
- Većina čeka niže cijene koje se očekuju uskoro, kako će polako kineska konkurencija vršiti pritisak na cijene. Također, ciljevi za smanjenje emisija CO2 u prodajnoj floti u EU će u 2025 dovesti do značajnog povećanja prodaje električnih vozila, ili će proizvođači vozila završiti godinu s visokim globama. Do neke mjere će se to preliti i u Hrvatsku, ali ne treba očekivati rapidni rast prodaje prije nego sto cijene značajno padnu - rekao je.
Što se tiče poticaja, smatra da su svakako izrazito korisni iako sa sobom nose određene probleme.
- Poticaji svakako pomažu povećanju prodaje, međutim, poticaji koji traju nekoliko sekundi godišnje ili sati su nakazni, i imaju kontraproduktivne rezultate, jer većina koja ne dobije poticaj odluči pričekati do sljedeće godine. Poticaji bi trebali biti otvoreni čitavu godinu, dostupni svima, a ne samo diskriminirajući preko onima s najbržim prstom, pa makar biti manji u apsolutnom iznosu. Sustavom poticaja država je pokazala da ustvari ne želi električna vozila. Zbog takve politike Hrvatske i drugih zemalja u zaostatku, EU se odlučuje na prijelaz na centralne poticaje. Najbolji poticaj za građane bi bilo smanjenje PDV-a, ili njegovo ukidanje -rekao je.
Za Teslu smatra da je još uvijek najbolji električni auto na tržištu, posebno ako tražite auto za dulje relacije. Dolaskom naprednih kineskih modela na tržište to će se polako mijenjati.
- BYD je vozilo kvalitete Tesle, te će svakako uskoro postati Tesli konkurencija. Treba vidjeti kako će se BYD dizajnom prilagoditi hrvatskom tržištu. Na početku vjerojatno neće konkurirati cijenom nego novitetom, ali BYD ima veći prostor za smanjenje cijene – zaključio je Duić.