Profitabilnost tvrtki i dalje pada, a carine, skupa energija i porezi dodatno ugrožavaju konkurentnost hrvatskog gospodarstva
Hrvatske tvrtke u 2024. godini zabilježile su pad profitabilnosti na razinu čak 53 posto ispod prosjeka Europske unije te 25 posto ispod prosjeka srednjoistočne Europe (CEE), pokazuju najnovije analize Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Uz pad industrijske produktivnosti od - 1,4 posto tijekom posljednje dvije godine – nasuprot 2 rastu od,8 posto u CEE regiji – alarmantno je jasno da hrvatsko gospodarstvo gubi konkurentnost.
Iz HUP-a napominju da je nužno smanjenje poreznog klina na plaće (42,4% u 2025.), povezivanje podizanja iznosa minimalne plaće i rasta produktivnosti, kao i smanjenje troška bolovanja na teret tvrtki, uvažavajući snažan pad udjela industrijskih tvrtki koje se žale na manjak radne snage (ispod 10% anketiranih tvrtki).
Uz to treba razumjeti da će recipročne carine pogoršati konkurentnost zemalja s iznadprosječnim ukupnim poreznim opterećenjem ako u izračun ulazi primjerice visok PDV, trošarine, odnosno porez na dobit, dodaju iz HUP-a.
S obzirom na to da europske industrija gubi energetsku konkurentnost u odnosu na SAD, energetski-intenzivne proizvodne tvrtke i dalje pokazuju ispodprosječno loše rezultate te da su neke tvrtke, poput ABS Sisak, zbog previsokih troškova električne energije bile prisiljene obustaviti proizvodnju, nužno je implementirati modele za smanjenje troška energije.
U tom smislu, Europski akcijski plan za čelik predviđa proširenje kompenzacija za neizravne troškove CO₂ nastale zbog trgovanja emisijskim dozvolama unutar EU ETS sustava. Njemačka, Francuska, Belgija i Nizozemska već provode ovaj oblik potpore, pokrivajući do 75 posto neizravnih troškova CO₂ za industrije u riziku od ‘curenja ugljika’. Sektori poput čelika, aluminija, kemijske i cementne industrije posebno su pogođeni visokim troškovima energije te ovise o ovakvim mjerama kako bi ostali konkurentni u odnosu na proizvođače izvan EU, pa je nužno spriječiti selidbu proizvodnje iz EU u zemlje koje nemaju slične regulatorne zahtjeve i troškove povezane s emisijama.
Hrvatska bi trebala slijediti ovaj prijedlog EK i uspostaviti sustav kompenzacija, uz analizu financijskih i regulatornih mogućnosti u skladu s pravilima EU o državnim potporama. Osiguravanje proračunskih sredstava za provedbu ove mjere ključno je za očuvanje konkurentnosti domaće industrije i sprečavanje gubitka proizvodnje i radnih mjesta, piše HUP u svojim tjednim analizama.
HUP Koordinacija velikih potrošača električne energije zalaže se za daljnje smanjenje naknada za OIE. Iako trenutni program smanjenja naknada za potrošnju električne energije vrijedi do kraja 2028. potrebna su daljnja smanjenja postojećih naknada (40%, 60% ili 75%), smanjenje potrošnje ispod trenutnih 500 MWh, zbog unaprijeđenih ulaganja u OIE te proširenje sektora prihvatljivih za smanjenje naknade za OIE. Trenutno pravo na smanjenje naknada prema važećem modelu ostvaruje oko 200 tvrtki u Hrvatskoj.
Energenti skuplji nego drugdje u EU
U svjetlu kolebljivosti cijena energenata, Vlada je produljila Uredbu o otklanjanju poremećaja na tržištu energije, štiteći građane, mikro, male i srednje tvrtke, dok velike tvrtke već dvije godine plaćaju električnu energiju iznad prosjeka EU.
Većina članica EU pak štiti svoje gospodarstvo kroz konkurentniju cijenu električne energije pa tako sektor gospodarstva diljem Europske unije plaća nižu cijenu električne energije nego kućanstva. Slovenija se nedavno pridružila tom trendu pa je od 1. ožujka 2025. ukinula subvencije cijena električne energije za građane pa će režijski troškovi rasti 10-15 posto.
Zanimljivo je i da su prije ovog poskupljenja slovenska kućanstva imala 42 posto skuplju električnu energiju nego hrvatski građani. Slovenske tvrtke su pak lani plaćale 16% nižu cijenu električne energije nego hrvatske tvrtke. Slovenija je tijekom godina energetskog šoka privremeno držala cijene električne energije za kućanstva niskima pa su tijekom 2022. i 2023. godine, ali samo privremeno, građani plaćali nižu cijenu električne energije od tvrtki. Lani su napustili tu mjeru pa veleprodajni kupac (tvrtka) plaća nižu jediničnu cijenu nego maloprodajni kupac - kućanstvo.
Hrvatska bi trebala slijediti EU trend i postupno usklađivati cijenu električne energije za kućanstva tržišnim uvjetima, uz nastavak subvencija za socijalno ugrožene kategorije građana, zatim potaknuti konkurenciju i inovacije na energetskom tržištu te konačno odblokirati ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE) gdje oko 2.600 MWh kapaciteta već gotovo tri godine čeka odluku HERE za priključenje.
Vlada je donijela odluku o povećanju nadoknade za opskrbljivače električne energije s 120 EUR/MWh na 140 EUR/MWh za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna 2025. pri čemu je HUP kontinuirano isticao kako ograničenje nadoknade ispod tržišnih cijena ugrožava likvidnost tržišta, smanjuje konkurenciju i potiče monopolističke prakse. Ova odluka je važan korak prema osiguranju ravnoteže na tržištu i pravične naknade za sve sudionike. Pozdravljamo ovu izmjenu i nastavljamo zagovarati postupno ukidanje regulacije cijena i daljnji razvoj konkurentnosti energetskog tržišta, u skladu s pravnom stečevinom EU, napominju iz HUP-a.
Rast proizvodnje
Unatoč rastu industrijske proizvodnje od 5,4 posto u veljači – nakon 7,6 posto u siječnju i 5,4 posto u prosincu – i dalje postoji duboka polarizacija među sektorima. Snažan rast bilježe proizvodnja transportnih sredstava, računalne opreme i prerađenih metala, dok energetski intenzivne grane poput tekstilne, kemijske i metalne industrije nastavljaju s padom.
Što se tiče udjela hrvatskog robnog izvoza u SAD, prednjači farmaceutika (40%, 320 milijuna EUR), električna oprema (19,1%, 154 milijuna EUR) i metalni proizvodi (16,4%, 132 milijuna EUR).
Negativni utjecaj SAD-ovih ‘osvetničkih’ carina na našu proizvodnju ogleda se i kroz poskupljenje sirovina čija se proizvodnja u EU smanjila ili ih gotovo nemamo te uvozimo iz SAD- a. Eklatantan primjer je uvoz polietilena, sirovine za proizvodnju plastične ambalaže, koji se zbog znatno jeftinijih energenata sve više proizvodi u SAD, Aziji, Saudijskoj Arabiji i Egiptu pa ga mogu i do 30 posto jeftinije vratiti u EU, napominje HUP.
U 2025. očekujemo rast industrije od oko 3 posto, a uslijed oporavka inozemne potražnje te blagog poboljšanja uvjeta financiranja u drugoj polovini godine, pri čemu su neizvjesne posljedice carina te rast cijena energenata i troška rada glavni rizici za našu industriju. Relativno skroman oporavak treba gledati u kontekstu slabog oporavka glavnih trgovinskih partnera te aktualnim prognozama prema kojima će eurozona u ovoj godini rasti jedva 0,5-1 posto, a na potpun realni oporavak robnog izvoza moramo pričekati do 2027. godine. Proizvodnja kapitalnih dobara je, međutim, jedno od najpotentnijih područja s obzirom na ogromne fiskalne stimulanse (poput 500 milijardi EUR u Njemačkoj) usmjerene na financiranje obrambene industrije i infrastrukture, zaključuju iz HUP-a
