Podaci HUP-a pokazuju kako porezne olakšice rastu, no pravila za EU natječaje i dalje guše inovacijski potencijal
Udvostručenje stopa intenziteta za istraživačko-znanstvene projekte, odnosno udjela financiranja, pozitivna je izmjena u Zakonu o državnoj potpori koja doprinosi rastu atraktivnosti ulaganja u inovaciji. No rijetko otvaranje EU poziva u posljednje dvije do tri godine, poput natječaja SPIN ili IRI, ograničava inovacijski potencijal hrvatskih tvrtki i institucija. Dodatno, složeni postupci prijave i provedbe takvih projekata često su prepreka onima koji nemaju specifična znanja ni sredstva za angažman vanjskih konzultanata, navodi HUP u svom ‘Fokusu tjedna‘.
Zato bi nacionalni instrumenti potpore mogli igrati ključnu ulogu u smanjenju ovisnosti o sporadičnim i kompleksnim EU natječajima. Redovit, predvidljiv i pristupačan sustav potpora, uz jednostavniju javnu nabavu, doveo bi Hrvatsku bliže razini poticaja kakvu imaju zemlje članice Europske unije i OECD-a., dodaju.
Podsjetimo, novi koeficijenti za umanjenje porezne osnovice gotovo su udvostručeni, na 400 posto za temeljna istraživanja, 300 posto za industrijska istraživanja, 250 posto za eksperimentalni razvoj i 300 posto za studije izvedivosti. Od ovoga tjedna stupio je na snagu i Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, no njegova zakašnjela objava znači da poduzetnici ne mogu retroaktivno iskoristiti porezne olakšice za prošlu godinu. Time se, kako ističu iz HUP-a, gubi prilika za snažan pozitivan utjecaj na novčani tok tvrtki.
Rast koeficijenata nužan za konkurentnost s EU-om
Kako bi porezne olakšice bile doista konkurentne u odnosu na EU fondove, HUP naglašava potrebu za daljnjim povećanjem, pa čak i udvostručenjem koeficijenata. Naime, razina potpora za velike tvrtke u Hrvatskoj i dalje je ispod europskog prosjeka, dok su potpore za mala i srednja poduzeća (SME) dvostruko niže od EU normi. Mnoge inovativne tvrtke koje imaju osiguran novčani tok radije se odlučuju za porezne olakšice jer su jednostavnije i manje rizične u odnosu na komplicirane postupke prijave i evaluacije za bespovratna sredstva.
Takva praksa uobičajena je i u zemljama OECD-a, gdje se većina državnih potpora za istraživanje i razvoj ostvaruje upravo putem poreznih olakšica. Međutim, i kod jednostavnijih poziva, poput onog za dokazivanje inovativnog kapaciteta s potporom od 66 tisuća eura, evidentna je dugotrajna i neefikasna evaluacija. Iako su ti pozivi osmišljeni kao brza podrška tržišnom plasmanu inovacija, njihova obrada zna potrajati i do godinu dana, čime projekti u međuvremenu mogu izgubiti kriterij inovativnosti.
Stoga HUP smatra kako bi daljnje povećanje koeficijenata više projekata preusmjerilo na državne potpore, smanjilo pritisak na EU natječaje, ubrzalo obradu i povećalo kvalitetu provedbe R&D poziva. Također, predlažu pojednostavljenje prijava na EU natječaje te zamjenu modela ‘najbržeg prsta‘ s modelom privremenih poziva koji bi omogućili veću kvalitetu prijava.
Rekordni IRI S3 i najava SPIN 2 poziva — prilika, ali uz prepreke
HUP ističe i važnost fleksibilnijeg određivanja maksimalnog intenziteta potpore, osobito za industrijska istraživanja, skaliranje i visoko rizične inovacije. Financiranje bi, kažu, trebalo biti dostupno svim kategorijama — od startupova i inovativnih SME-eva do velikih, istraživački intenzivnih kompanija. Francuska, primjerice, većim tvrtkama nudi do 50 posto potpore za industrijski razvoj, a SME-evima do 70 posto.
Uz već postojeće kriterije, poput suradnje s organizacijama za istraživanje i širenje znanja ili članstva u međunarodnim konzorcijima, pravilnici bi trebali posebno podržati projekte u slabije razvijenim regijama. Time bi se smanjile regionalne nejednakosti u pristupu potporama.
Novi poziv IRI S3, rekordne vrijednosti veće od 191 milijun eura, fokusiran je na grane Strategije pametne specijalizacije (S3). On omogućava preciznije usmjeravanje sredstava prema projektima s visokim potencijalom rasta i inovacija, te potiče suradnju između tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija. Međutim, ključni izazovi i dalje ostaju pravovremena objava, brža evaluacija te veća kvaliteta provedbe. Upravo zato HUP ponovno zagovara model privremenih poziva kao efikasniju alternativu.
Posebne preporuke uključuju uvođenje pravednijih kriterija za ICT sektor, povećanje iznosa potpore do 2 milijuna eura po projektu (s mogućnošću do 5 milijuna za višestruke prijavitelje), zadržavanje regionalnih potpora te dozvolu ulaganja u tzv. ‘dual use‘ tehnologije koje nisu izravno povezane s vojnom industrijom. Također se traži produljenje trajanja projekta na 36 mjeseci od početka provedbe, a ne od prijave.
U četvrtom kvartalu 2025. očekuje se novi poziv “Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije” (SPIN 2), koji bi trebao ispraviti nedostatke iz prethodnog SPIN 1 poziva. Previsoki pragovi za sklapanje konzorcija, rigidni kriteriji zatvaranja financijske konstrukcije te administrativne prepreke za nabavu opreme, posebno otežavaju sudjelovanje poduzetnicima i istraživačkim institucijama.
Zanimljiv primjer iz EU je i program EIC Accelerator, koji omogućava do 2,5 milijuna eura bespovratne potpore uz mogućnost dodatnih ulaganja u kapital. No, prolaznost prijava iznosi svega 5 posto. HUP stoga predlaže da se nacionalni natječaji otvore za projekte s Pečatom izvrsnosti iz EU natječaja, bez dodatne evaluacije, kako bi se šanse za financiranje povećale na 10 do 15 posto.