Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Ike Nwankwo, PMI: Globalna ekonomija trebat će 25 milijuna novih voditelja projekata do 2030.

19. Studeni 2022.
Ike Nwankwofoto Rene Karaman

Danas su glavne projektne vještine izgradnja međusobnih odnosa, suradničko vodstvo, strateško razmišljanje, kreativno rješavanje problema i komercijalna svijest. Sve se to može smatrati mekim vještinama ili vještinama moći, kako ih danas nazivamo. U prošlosti su se te vještine možda smatrale sporednima u usporedbi s težim tehničkim vještinama, ali sada su ključne za postizanje promjena

Znamo da postoje specijalizirani profesionalci za izradu projekata, međutim nije posve jasno kakva je njihova konkretna uloga u poslovnim sustavima i prema kojim se sve modelima takvi profesionalci angažiraju. Prošlog je tjedna u Zagrebu održan ‘PMI Forum‘ namijenjen projektnim menadžerima, u organizaciji PMI Udruge za upravljanje projektima Hrvatska, s glavnom temom ‘Projekti koji stvaraju budućnost‘.

Na ‘Forumu‘ je gostovao Ike Nwankwo, član Uprave globalnog Project Management Institutea, koji je u ekskluzivnom razgovoru za Lider objasnio prelazak dosadašnjih ekonomskih modela na tzv. projektnu ekonomiju te što se danas očekuje od projektnih menadžera i poslovnih lidera.

Nwankwo je generalni direktor u Distinct Managementu, neovisnoj konzultantskoj tvrtki za upravljanje projektima koja se fokusira na informacijsku tehnologiju, izgradnju i transformaciju poslovanja. Više od 25 godina upravljao je portfeljima i isporučio višemilijunske projekte i programe u različitim sektorima za niz multinacionalnih kompanija diljem Ujedinjenoga Kraljevstva i Afrike.

Što je to projektna ekonomija i koliko je važna u današnjem kapitalizmu?

– Projektna ekonomija je područje u kojem stručnjaci s potrebnim vještinama i mogućnostima pretvaraju ideje u stvarnost. U projektnoj ekonomiji kompanije svojim stakeholderima omogućuju vrijednost putem uspješno završenih projekata i isporučenih proizvoda, a sve te inicijative donose financijsku i društvenu vrijednost.

Projektna ekonomija nastala je u trenutku kada su ljudi shvatili da je tehnologija nekadašnje najbolje prakse učinila presporima i statičnima. Otkrila je loše strane tradicionalnih hijerarhija koje su nekoć bile podnošljive, ali danas mogu biti kobne za poslovne procese. Nove generacije zaposlenika koji posjeduju znanje sve su manje bile zainteresirane za cjeloživotno zaposlenje, a sve više za zanimljive zadatke koji im omogućuju nadogradnju vještina i nova iskustva koja mogu ponijeti sa sobom bilo gdje.

U budućnosti će radnici sve više biti angažirani, grupirani i pregrupirani prema svome znanju, iskustvu i sposobnostima koje mogu unijeti u projekte koji donose veću vrijednost svim dionicima u lancu. U trenutku kad su direktori počeli strukturirati kompanije prema projektnom portfelju, uvedeno je mnogo više fleksibilnosti u metode zapošljavanja, obrazovanja, dodjeljivanja zadataka, angažmana i zadržavanja sposobne i produktivne radne snage.

Koje su neke uobičajene metode mjerenja uspjeha projekata i njihovih voditelja?

– Najjasniji pokazatelj uspješnosti upravljanja projektom je kvaliteta krajnjeg rezultata i koliko je glatko bilo putovanje do cilja. Voditelji projekta paralelno ‘vrte‘ nekoliko zadataka – od proračuna i rokova, do angažmana dionika i dizanja morala tima. Sve su to čimbenici koji, ako im se ne posveti odgovarajuća količina pažnje, mogu izazvati slom cijelog procesa i sustava.

U našem području cijelo vrijeme učimo, na svakom projektu, kako onaj idući učiniti još boljim. Stoga potičemo poslovne organizacije da svojim voditeljima projekata omoguće vrijeme za učenje i napredovanje, bez kažnjavanja svake pogreške. Na taj način organizacije optimiziraju svoju praksu upravljanja projektima, razvijaju agilnost i spremnost na buduće izazove.

Gotovo 90 posto biznisa u Hrvatskoj male su i srednje tvrtke. Koji je za njih najbolji način integracije projektnog menadžmenta u poslovanje?

– Ljepota projektnog menadžmenta je upravo ta da se može integrirati u bilo koju vrstu organizacije. Dobro upravljanje projektima ne zahtijeva skupu opremu ili infrastrukturu za implementaciju već ljude koji su voljni učiti i provoditi teoriju u praksi. Projektni menadžment je zapravo životna vještina jednako kao i profesionalna.

Svi mi provodimo neke svakodnevne projekte, od planiranja vjenčanja do vođenja djece u školu. Postoji mnogo radionica i tečajeva za male i srednje poduzetnike, poput programa ‘Kick-Off‘, na kojima se besplatno mogu steći čvrsti temelji upravljanja projektima koje poslije treba nadograđivati.

U Hrvatskoj postoji velika potražnja za voditeljima projekata u odnosu na ponudu na tržištu rada. Je li to i globalni izazov i kako ga riješiti?

– Apsolutno. Naša istraživanja pokazuju da globalna ekonomija do 2030. godine treba novih 25 milijuna voditelja projekata, što je čak 2,3 milijuna stručnjaka na godišnjoj razini. Da bismo došli do tog cilja moramo potpuno preispitati razvoj vještina zaposlenika.

Danas su glavne projektne vještine izgradnja međusobnih odnosa, suradničko vodstvo, strateško razmišljanje, kreativno rješavanje problema i komercijalna svijest. Sve se to može smatrati mekim vještinama ili vještinama moći, kako ih danas nazivamo. U prošlosti su se te vještine možda smatrale sporednim u usporedbi s težim tehničkim vještinama, ali sada su ključne za postizanje promjena, zato je od srednjoškolskog obrazovanja do učenja na radnome mjestu potreban nov fokus na te moćne vještine.

Cijeli razgovor s članom Uprave globalnog Project Management Institutea možete pročitati u novom digitalnom ili tiskanom izdanju Lidera.

24. studeni 2022 13:49