Državni vrh stigao na otvorenje novog medicinskog centra u Čepinu, crveni tepih na otvorenju nove bolnice u Novom Zagrebu, već dvije godine nova, moderna specijalna bolnica u Branimirovoj službeno je mjesto za liječenje hrvatske nogometne reprezentacije, a u nju su dobrodošli i američki državljani s obzirom na to da ima sve akreditacije koje podržavaju i američki osiguravatelji, u privatnoj bolnici u Strmcu već se upotrebljavaju najmodernije tehnologije za liječenje karcinoma poput robota i rezultati su izvrsni, okrupnjena poliklinika uselila se u nove prostore opremljene vrhunskom tehnologijom najnovije generacije, još jedno preuzimanje na tržištu privatnog zdravstva, vodeći konsolidator u državi preuzeo još jednu zdravstvenu ustanovu i sad je najjači…
Toliko je poslovnih vijesti iz privatnog zdravstvenog sektora da bi nevješt promatrač mogao lako zaključiti da je riječ o lukrativnoj i razvijenoj industriji koja ostvaruje milijarde eura prihoda i jamči visoke stope prinosa. No stvarnost je ipak nešto drugo. Hrvatski privatni zdravstveni sektor u fazi je razvoja i rasta, ali daleko je to od ozbiljne zdravstvene industrije.
Investitori u sektoru možda vide prilike i mogućnosti, ali dug je put do toga i zvijezde se itekako moraju poklopiti. Unatoč svemu, sektor je investitorima zanimljiv, ne samo fondovskoj industriji, koja u njemu vidi priliku za invest & build strategiju, nego i drugim ulagačima: poduzetnicima koji se bave prehrambenom industrijom, IT-ovcima, ekonomistima, odvjetnicima i naravno liječnicima. Za njih je ulaganje u privatno zdravstvo nešto poput konzervativnijeg oblika štednje, jer se cijeli sektor pokazao dosta otpornim na krize posljednjih godina. Prinosi su mali, ali kapital je siguran.
Minimalni rizik
Kako kaže Ognjen Bagatin iz HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb cijeli je privatni sektor prošle godine imao prihode od oko 770 milijuna eura, neto dobit od oko 75 milijuna eura, EBITDA je iznosila oko 125 milijuna eura i sektor je zapošIjavao oko 17 tisuća ljudi u radnom odnosu i neodređen broj ljudi preko ugovora o djelu.
– Prihodi su 2018. iznosili 512 milijuna eura, što znači da je u pet godina tržište naraslo na skoro 770 miIijuna eura, trend rasta je oko devet posto i pokazuje da hrvatski građani žele brže i fleksibilnije zdravstvo i individualni pristup za sebe i svoju obitelj – ističe Bagatin, koji isto tako navodi da očekuje i ‘jačanje privatnih zdravstvenih osiguranja, čime će pacijenti biti ti koji biraju gdje se žele liječiti i pod kojim uvjetima‘.
U posljednje vrijeme najzanimljiviji investicijski projekti u privatnom zdravstvu su kapitalni objekti odnosno specijalne bolnice. Nekretnine nikad nisu najsigurnija ulagačka opcija i tu treba biti dosta oprezan da se netko slučajno ne zaleti previše. No budući da se velik dio tih projekata sufinancira iz EU fondova, da je zdravstveni turizam strateško opredjeljenje hrvatske vlade u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, i tu su rizici svedeni na minimum. S druge strane, cijelo se tržište privatnog zdravstva upravo transformira.
Tržište je jako fragmentirano i u konsolidaciji prednjači fondovska industrija, koja je već stvorila za hrvatske prilike velike igrače. Doduše tek dva, ali i to je početak. Naravno, interes pokazuju i stranci, čak ima primjera da su pojedine strane poliklinike ušle u djelomično ili potpuno vlasništvo pojedinih poliklinika, ali to su iznimke.
Traže se investitori
Tržište je za velike igrače s mnogo kapitala još uvijek relativno malo i fragmentirano. Prema Fininim podacima, na njemu posluje 1577 poduzetnika iz djelatnosti zdravstvene zaštite, mahom malih poliklinika odnosno ordinacija. To upućuje na zaključak da je konsolidacija nužna jer su regulativni standardi i zahtjevi za ulaganja sve veći. Osim toga, brojni osnivači dosegnuli su limit razvoja svojih ustanova, zbog čega im i trebaju investitori.
Najveći igrač na tržištu je nedavno konsolidirani Adria Dental Group, koji je osnovao equity-fond u vlasništvu Provectus Capital Partnersa (PCP), investicijske tvrtke čiji je osnivač Igor Čičak. On je prošle godine imao 21,4 milijuna eura prihoda (premda navodi 30 milijuna eura konsolidiranog prometa), jednako kao i druga na listi Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb, čiji je osnivač liječnik Dragan Schwarz. Samo još Magdalena ima 19,3 milijuna eura, Poliklinika Medikol 19 i Specijalna bolnica Agram gotovo 17 milijuna eura. Još svega dva igrača, Specijalna bolnica Sv. Katarina i Croatia Poliklinika, ostvaruju prihode veće od 10 milijuna eura. Ostalima idu mrvice. Doslovno.
Ipak, bilo bi nepravedno reći da sektor ne raste. Stope su dvoznamenkaste i, ako je suditi prema Liderovim izvorima i informacijama koje smo sami prikupili, stope rasta su oko 11 posto na godinu. Prema riječima Nevenke Kovač, ravnateljice Poliklinike Aviva, inače još jednog konsolidiranog ‘projekta‘ PCP investicijske tvrtke, rast privatnog zdravstva utemeljen je ponajprije na rastućoj potražnji građana.
– Osim toga, taj se rast dodatno ubrzao u razdoblju pandemije zbog otežane dostupnosti kapaciteta u javnom zdravstvu – ističe Kovač i napominje da ima još prostora za rast s obzirom na znatno veće prosječne iznose odvajanja za privatne zdravstvene usluge u drugim EU zemljama.
Državni monopol
I tu dolazimo do prvoga nepremostivog problema. Naime, između prilika i želja cijele privatne zdravstvene industrije i onog što ona može postati stoji država, koja sustav zdravstva monopolizira. I to bi bilo u redu da je taj državni sustav funkcionalan i kvalitetan, ali nije. I funkcionalnost i kvaliteta padaju prema svim mjerljivim standardima, ističu Liderovi sugovornici, koji se s pravom pitanju zašto u takvim okolnostima privatno i javno zdravstvo ne bi bilo komplementarno?
Kako u takvim okolnostima imamo ipak tako puno investitora koji ulažu u privatno zdravstvo i koje su prilike na tržištu, te koje opasnosti, tko su konsolidatori, a tko se "ogrebao" za bespovratna EU sredstva za kapitalne objekte u zdravstvu, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.