Dok je prihod proizvođača računalnih igara u svijetu posljednjih godina padao, onima u Hrvatskoj je rastao. Prema podacima Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara, 2022. zajedno su uprihodili više od šezdeset milijuna eura i imali deset posto veću ukupnu dobit nego godinu prije. Hrvatska industrija videoigara preklani je porasla za 17 posto, ali njezin je prihod sitnica prema onom svjetske industrije videoigara, koja se vrlo brzo oporavlja i već je dosegnula vrijednost od dvjesto milijardi dolara te uključila novu milijardu korisnika. Unatoč tomu investitori nisu previše zainteresirani za ulaganje u taj sektor, zbog čega je aktivnost rizičnoga kapitala lani pala na pretpandemijske razine. Investitorima se ne da čekati pet godina da vide rezultate ulaganja. Odakle onda novac hrvatskoj gejming-industriji za nove igre i stvaranje ljudskih potencijala? Osim investitora, hrvatskim proizvođačima računalnih igara financijsku potporu pružaju Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), neke jedinice lokalne i regionalne samouprave, na raspolaganju im je novac iz fondova Europske unije, a potporu im pruža i tvrtka A1 Hrvatska.
– Za razliku od izdavača koji razumiju industriju privatni su investitori, nažalost, često neinformirani o industrijama u koje ulažu, pa tako od videoigara često očekuju povrat ulaganja u kratkom roku, a gotovo sva domaća iskustva pokazuju da pravi uspjeh studija dolazi nakon nekoliko izdanih naslova i mnogo neuspjelih projekata. Upravo se zato investicijski novac pogrešno usmjerava, pa tako investitori često ulažu mnogo u jedan projekt umjesto u gradnju studija i kapaciteta za održivo poslovanje. Takva struktura ulaganja prema prirodi industrije gotovo u svim slučajevima u Hrvatskoj i šire ne uspijeva vratiti uložen novac neovisno o visini ulaganja – kaže direktor studija za izradu igara Gamechuck i tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara Aleksandar Gavrilović.
Mala niša
Prema njegovim riječima, iako je u svijetu statistika drukčija, u Hrvatskoj, gledano prema prihodima, na industriju videoigara otpada samo desetina IT industrije i oko petina audiovizualne.
– Vjerojatno zbog toga što za razliku od ostatka IT industrije gejming najčešće ne može dobiti lukrativne projekte s javnim tijelima poput skupog održavanja softvera, a za razliku od ostatka audiovizualne industrije ta industrija nema ni približno toliko dostupnih sredstava javnih poticaja, koja su često zbog nepoznavanja industrije i neadekvatno raspoređena, stoga u oba aspekta raste sporije nego što bi mogla. Rezultat je to da je u Hrvatskoj industrija videoigara izrazito mala niša u usporedbi s drugim industrijama, što se vidi po podatku da je u njoj na puno radno vrijeme zaposleno samo petstotinjak ljudi – kaže Gavrilović.
Prema njegovim riječima, najviše zaposlenih u industriji videoigara i dalje je samouko u korištenju alata za proizvodnju videoigara, ali osnovna znanja o programiranju, crtanju ili menadžmentu često dobivaju na fakultetima ili učilištima. Već nekoliko godina postoje i razna formalna obrazovanja specijalizirana za videoigre, poput programa na Sveučilištu Algebra, šestomjesečnog obrazovanja u inkubatoru PISMO u Novskoj ili školi za proizvodnju videoigara Machina u Zagrebu.
Financijske pustolovine
Gavrilović nadalje objašnjava da proizvodnja videoigara često traje godinama i može stajati milijune ili desetke milijuna eura, a javnih potpora za razliku od drugih sektora u industriji zabave ima vrlo malo. Novac za proizvodnju studiji najčešće dobivaju zahvaljujući ulaganjima izdavača ili (rjeđe) od privatnih ulagača. Prema njegovim riječima, u prvoj fazi, od ideje do demoverzije, najteže je naći financiranje, a u drugoj, od demoverzije do gotovog proizvoda, to ovisi i o kvaliteti proizvoda i iskustvu tima.
– Osim privatnoga kapitala, postoji mogućnost crowdfundinga, a studiji često preuzmu i model agencijskog rada dok ne prikupe dovoljno novca za financiranje vlastitog projekta – kaže Gavrilović.
Potpore za razvoj računalnih igara, iznosi, daju europski fondovi na nekoliko natječaja u sklopu omotnice ‘Kreativna Europa‘, od kojih su neki za poticaj razvoja novih igara, a neki za potporu u marketingu postojećih igara. U Hrvatskoj postoji samo jedna potpora specijalizirana za videoigre, nju dodjeljuje Hrvatski audiovizualni centar.
– Neke jedinice lokalne samouprave daju potpore studijima za razvoj videoigara. Od 2018. Grad Novska i Sisačko-moslavačka županija nude financiranje od pet tisućaeura lokalnim studijima za videoigre. Slijedi ih i Grad Rijeka, koji je ove godine također uveo financiranje videoigara u sklopu potreba u kulturi. Vrijedi spomenuti i razne ustanove u Istri, poput Turističke zajednice, koja je uložila novac u razvoj pulskog studija Red Martyr Entertainment – nabraja Gavrilović.
Potpora nezavisnima
Sve to nije dovoljno da bi domaća proizvodnja računalnih igara mogla ostvariti svoj puni potencijal i angažirati obrazovane ljude.
HAVC od 2021. sufinancira razvoj i proizvodnju videoigara u sklopu javnog poziva. U posljednje tri godine sufinancirano je 45 projekata nezavisnih proizvođača videoigara. Osim toga pruža potporu i zauzima se za hrvatsku industriju videoigara na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Primjerice, podupire projekte ‘Global Game Jam‘ u Zagrebu i Novskoj, suorganizaciju susreta domaće industrije videoigara koji se početkom ožujka ove godine održao u Zagrebu te sudjelovanje na ‘Gamescomu‘ u Njemačkoj, najvećem sajmu videoigara na svijetu, u suradnji s Klasterom hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) itd.
– Želimo vidjeti kako naša industrija videoigara sazrijeva, a upravo pružajući potporu nezavisnim proizvođačima pridonosimo tom cilju, pogotovo u vremenima smanjene investicijske aktivnosti. S partnerima radimo na novim inicijativama u idućem razdoblju i zajedničkom brendiranju hrvatske industrije videoigara. Taj zajednički brend premijerno će se predstaviti potkraj travnja 2024. na sajmu ‘Reboot Develop Blue‘ u Dubrovniku i međunarodno na ‘Gamescomu‘ u Kölnu. Cilj je da se naša industrija prepoznaje na međunarodnoj razini i zauzme položaj s ostalim velikim industrijama videoigara u svijetu – poručuju iz HAVC-a.
Tijesan im inkubator
Prema riječima pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Novske Boženke Spahić, gejming je na neki način odredio smjer i intenzitet razvoja toga grada. Doveo je dva nova poduzetnička inkubatora, PISMO 1 i PISMO 2, jedan s poslovnim uredima i drugi s najnovijom opremom potrebnom tom sektoru.
– Grad Novska začetnik je mjere sufinanciranja poduzetnika početnika iz djelatnosti videoigara. Još 2019. osmislili smo mjeru koja je poticala taj sektor i bila dodatna financijska potpora početnicima koji su ostvarili HZZ-ovu mjeru za samozapošljavanje. Svi oni koji su poduzetničke pothvate pokrenuli u Novskoj i ostvarili HZZ-ovu mjeru za samozapošljavanje mogli su se prijaviti za gradsku mjeru. Inkubator postaje tijesan za sve nove startupove, ali zato oni koji su prije četiri godine počeli s jednim zaposlenim danas ih imaju desetak i kupuju nekretnine u Novskoj za širenje tvrtke i djelatnosti – navodi Spahić.
Gejming je donio i novi smjer u Srednjoj školi Novska, tehničar za razvoj videoigara, što je rezultiralo upisivanjem djece iz cijele Hrvatske i osnutkom drugoga učeničkog doma u Sisačko-moslavačkoj županiji.
– Tu su i privatne investicije u stanogradnju, kojih nije bilo posljednjih trideset i više godina, a sada su četiri na našem području. Sve to događa se danas, a onomu što će videoigre donijeti gradnjom centra videoigara na devet hektara u Poduzetničkoj zoni Novska tek ćemo svjedočiti u vrlo kratkom razdoblju – tvrdi Spahić.
Ozbiljni posao
Razvoju hrvatske scene vidoigara u posljednjih deset godina znatno pridonosi i kompanija A! Hrvatska, koja je 2017. pokrenula A1 Adria League, danas najdugovječniju regionalnu ligu e-sporta.
– U tom je trenutku gejming u svijetu bio na uzlaznoj putanji, a kod nas je bio u začecima, zato smo odlučili igrače iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Albanije okupiti u jednu veliku regionalnu ligu koja će omogućiti razvoj novih talenata i razmjenu iskustva u zajednici. Uvjereni smo da naša dugogodišnja potpora regionalnom ekosustavu videoigara, kako igračima tako i influencerima i fanovima videoigara, dodatno motivira mlade da se usmjere prema toj industriji koja raste brže od svih ostalih. Kontinuirano ulažemo u njezinu promidžbu i širenje potencijala, pa smo tako prošle godine pokrenuli i A1 Student eChallenge, ligu koja okuplja najbolje gejmere s hrvatskih fakulteta – kaže viša specijalistica za sponzorstva i evente u A1 Hrvatska Diana Svalina.
Osim gejmera i e-sportaša, cilj je A1 okupiti sve one koji se žele okušati u drugim domenama organizacije natjecanja u elektroničkom sportu, od kastera do programera i drugih.
– Tijekom godina uvidjeli smo da se promijenila i svijest o gejmingu, javnost ga više ne doživljava kao obično igranje videoigrica. Postalo je jasnije da je riječ o ozbiljnoj industriji koja svake godine sve više raste i prema zaradi i prema broju zaposlenih – napominje Svalina i također naglašava da A1 pruža potporu inkubatoru PISMO powered by A1, mjestu stanovanja osamdesetak startupova koji se bave razvojem videoigara i dodatno obogaćuju mikrosvemir videoigara u regiji.