‘;
Da je Hrvatska zemlja bogate i često složene povijesti, zadivljujuće prirode, a pogotovo prekrasne obale, znaju gotovo svi strani menadžeri kada dolaze u nju. Oni koji se tek površno informiraju o tome kamo dolaze, znaju da je naša zemlja sigurna, da imamo dobre ceste i da njegujemo kulturu u kojoj se cijeni uživanje u životu. Odlikaši pak znaju da se u Hrvatskoj treba naučiti nositi s birokracijom i zakonodavnim zaprekama, a otkako smo članica Europske unije, Schengena i eurozone, ni to im nije najgora stvar na svijetu. Ne smeta im toliko ni to što smo prilično osobni, što njegujemo gotovo prijateljske veze s poslovnim partnerima (premda mnogima to ne sjeda na prvu), međutim nisu pripremljeni na specifičan način donošenja odluka u Hrvatskoj.
Strani su menadžeri, pogotovo oni s dosta međunarodnog iskustva, naviknuti da se u drugim zemljama odluke donose brzo i bez propitkivanja. Hrvatski pristup menadžerskim odlukama, doznaju to vrlo brzo, podrazumijeva propitkivanje, analizu i temeljite rasprave prije nego što se donese konačna odluka, a umjesto da se mi u vezi s tim prilagođavamo njima, oni se s vremenom moraju prilagoditi nama. Zato se o Hrvatskoj među stranim menadžerima već sada govori kao o mjestu na kojem svaka odluka ‘prolazi kroz hrvatski filter‘.
Smisao za humor i uza stres
Prošlo je više od dva desetljeća otkako je Zsuzsanna Ortutay, prva predsjednica Uprave u Ininoj povijesti, došla u Zagreb, zato joj Hrvatska nije bila nepoznanica kad je prošle godine preuzela dužnost predsjednice Uprave te tvrtke.
– Mogu slobodno reći da je Zagreb moj drugi dom. Nije se teško naviknuti na prekrasnu prirodu i srdačne ljude zbog kojih je ova zemlja posebno mjesto za život i rad - istaknula je Ortutay.
Predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy za sebe kaže da je samo imenom i prezimenom stranac u Hrvatskoj i da mu je jako čudno deklarirati se tako u našoj zemlji. Naime, u Hrvatskoj, konkretno u Zadru, živi od 2006., punih osamnaest godina. Tu je zasnovao obitelj, njegova su djeca rođena u Hrvatskoj, tu su išla u vrtić, danas idu u školu. Što se poslovnog okružja tiče, ono je u Hrvatskoj vrlo dinamično i, istaknuo je, pruža mnogo prilika za rast, osobito u financijskom sektoru.
I predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb Huseyin Bahadir Bedir već je neko vrijeme u Hrvatskoj, došao je prije devet godina. Njegov su dolazak, prisjeća se, obilježili znatiželja i uzbuđenje jer je znao da stiže u zemlju bogate povijesti, prekrasnih krajolika i, možda najvažnije, strateškog položaja u Europi. Bio je također, kaže, svjestan da će mu boravak i rad u Hrvatskoj biti izazov, ali i prilika za primjenu međunarodnoga poslovnog iskustva u novome kontekstu.
– Poslovna okolina u Hrvatskoj ima jedinstvene karakteristike - rekao je Bedir.
Specifičnosti nam ne manjka
Partner u poljskom private equity-fondu Enterprise Investors Michał Kędzia u Hrvatsku je prvi put došao još 90-ih kao turist i tada je, prisjeća se, bio očaran prekrasnom obalom te jedinstvenim spojem mediteranskog šarma i srednjoeuropskih utjecaja. Kad je godinama poslije doznao da će provoditi više vremena radeći u Hrvatskoj, bio je, kaže, iskreno uzbuđen ne samo zbog poslovnih prilika ‘već i zbog mogućnosti da bolje upoznam ovu predivnu zemlju‘. Sada kada je upoznao i Hrvatsku, i naše ljude, i poslovnu klimu, ističe da je zemlja gostoljubiva prema stranim poduzetnicima i ulagačima, no da nam specifičnosti ipak ne manjka, poput osobnog pristupa u međusobnim odnosima.
Merckov generalni direktor za Hrvatsku i Sloveniju Schalk Opperman u Hrvatsku je stigao u lipnju 2020., na vrhuncu pandemije COVID-a, i to automobilom iz Rumunjske gdje je prije radio. Došao bi avionom, ali nije bilo letova. Rođen je i odrastao u Južnoafričkoj Republici, ali i prije nego što je imenovan direktorom za naše tržište, posjetio je Hrvatsku i znao je, kaže, da dolazi u lijepu zemlju koja mu se činila ugodnijom i lakšom za prilagodbu u usporedbi s Bukureštom. Poslovno je okružje u Hrvatskoj, prema njegovu mišljenju, vrlo dobro, ljudi su obrazovani, imaju snažnu radnu etiku i ljubazni su. Kao stranac impresioniran je koliko kolege izvrsno govore engleski jezik iako im nije materinski. Hrvatska kao članica Schengena i eurozone nudi jednostavnije putovanje i ujednačenost valute, što olakšava poslovanje.
Naravno, to je tek dio njihovih dojmova o Hrvatskoj, o hrvatskoj poslovnoj klimi, o poslovnoj kulturi i o dojmu koji mi ostavljamo na strane menadžere. Zašto mnogi od njih ističu da se u Hrvatskoj hijerarhija ne podrazumjeva sama po sebi i zašto volimo da je naša zadnja, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.