‘;
U samo godinu dana nanizale su se pozitivne vijesti iz Daytone, hrvatskog startupa koji najavljuje ‘revoluciju razvoja u računalnom oblaku‘. Umjesto jednog milijuna u predsjemenskoj rundi tvrtka je prikupila dva milijuna dolara, a u drugoj rundi financiranja pristiglo je dodatnih pet milijuna. O Daytoninim ambicioznim planovima, traženju potencijalnih investitora te IT sceni u Hrvatskoj razgovarali smo s osnivačem i izvršnim direktorom Ivanom Burazinom.
Posljednji put razgovarali smo prije nešto više od godinu dana, prije nego što ste se upustili u osnivanje Daytone. Kako je uopće pokrenuta ta tvrtka?
– Daytona je sustav za velike korporacije koji im pruža sigurnost i upravljivost za njihove softverske inženjere. Jednostavnije rečeno, omogućuje programiranje u oblaku, što skraćuje vrijeme potrebno za postavljanje okružja i infrastrukture, pa se programeri mogu fokusirati na programiranje. Osim što štedi vrijeme, važan je aspekt tog proizvoda sigurnost. Ako računalo programera bude ukradeno, zahvaljujući Daytoni sâm će kôd biti zaštićen jer nije pohranjen na računalu, nego u oblaku, bilo u javnom oblaku bilo u podatkovnom centru korporacije. Zašto je to toliko važno, pokazuje primjer Ubera. Prije nekoliko godina njegovu razvojnom inženjeru bilo je ukradeno prijenosno računalo s cijelim izvornim kodom. Na njemu su bili i podaci za bazu podataka, dakle informacije o svim korisnicima. Netko je iskoristio te podatke i Uber je zbog curenja osobnih podataka dobio kaznu od 125 milijuna dolara. Nakon toga je tvrtka napravila internu aplikaciju poput Daytone kako se to više nikada ne bi dogodilo.
Dakle, Daytona je ponajprije namijenjena većim tvrtkama koje imaju mnogo programera?
– Tako je, naš je prvi klijent golema korporacija iz avioindustrije. Do nas je došla putem tvrtke Codeanywhere koju smo ja i isti suosnivač osnovali još davno, 2009. U to smo vrijeme stvorili prvu aplikaciju s pomoću koje je programer mogao programirati u oblaku. Postigla je neki uspjeh, no to rješenje bilo je temelj sustava koji smo sada razvili, Daytone, odnosno zahvaljujući toj priči i tadašnjem poznanstvu naš prvi klijent sada je došao do nas. U međuvremenu su nam pristupile i neke velike analitičke kuće, Gartner, Forrester i IDC, koje su navele da i njihovi klijenti, redom iz kategorije Fortune 500, trebaju iste usluge. Prepoznali smo tržišnu potrebu za takvim proizvodom i reagirali. Danas mogu reći da naši klijenti dolaze iz sektora bankarstva, osiguranja, obrane, zrakoplovnog prijevoza.
Tko vam je konkurencija i kolika je?
– Microsoft je 2018. za 7,5 milijardi dolara akvirirao GitHub, jednog od naših glavnih konkurenata, a GitLab, koji je sada na burzi, vrijedi oko osam milijardi dolara. Uglavnom, valuacija je tih tvrtki između pet milijardi i petnaest milijardi dolara. Na to dugoročno ciljamo i taj tip tvrtke želimo postati. Uz proizvod koji konkurira Daytoni imaju niz drugih rješenja u portfelju. Zajedničko nam je da svi razvijamo nove alate za razvojne inženjere. S druge strane, naš je cilj usredotočiti se i biti najbolji u specifičnom segmentu, a poslije se širiti s novim proizvodima. Bilo bi nelogično kad bi svi sve radili potpuno istovjetno, morate imati neke novine. Zbog toga smo mi odlučili skočiti u razvoj novih detalja.
Znači, imat ćemo još jedan hrvatski jednorog?
– Ako sam nešto naučio od kolege iz Infobipa, onda je to da morate ciljati visoko.
Koliko procjenjujete da jednoj kompaniji poput vaše treba vremena da postane jednorog?
– Desetak godina, no to se sada počelo mijenjati s tvrtkama koje rade na umjetnoj inteligenciji. Nedavno je jedan AI startup u sjemenskoj fazi dobio 150 milijuna, a njegova se vrijednost procjenjuje na dvije milijarde. Čini se da se i taj pojam jednoroga ubrzano mijenja. Mislimo da nam neće trebati deset godina, već da ćemo to uspjeti i ranije. Uostalom, već smo desetljeće potrošili u Codeanywhereu, gdje smo dali puno znoja i suza. Zato se nadam da ćemo mi uspjeti u manje od pet.
Kako su našli ulagače, na koja tržišta ciljaju sa svojim proizvodom, zašto su odlučili ponuditi i open-source rješenje za developere pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.