Hrvatske su tvrtke usred pandemije pokrenule velike projekte koji će uskoro vidjeti svjetlo dana. Primjerice, Nanobit je započeo projekt razvoja igre u partnerstvu s Netflixom na čemu smo dugo radili, a čiji izlazak možete uskoro očekivati, a slično je i s drugim studijima. Iskreno vjerujem da smo na samom početku razvoja gaming industrije u Hrvatskoj i da velike stvari tek dolaze
Nakon procvata prodaje videoigara tijekom pandemijske 2020. godine, čini se da je ukidanje lockdowna širom svijeta i najzagriženije gejmere, barem nakratko, odvojilo od ekrana. Naime, kako predviđa britanska tvrtka za istraživanje tržišta Ampere Analysis, globalno će tržište videoigara pasti za 1,2 posto u 2022. godini, odnosno za tri milijarde dolara – s prošlogodišnjih 191 na 188 milijardu dolara. Strah od recesije te nestašice čipova također nisu išli u prilog ovom donedavno rastućem sektoru. Niti hrvatske tvrtke za razvoj igara nisu ostale imune na globalna previranja pa su neke od njih, poput dvaju najvećih – Nanobita i Gamepiresa – u 2021. godini zabilježile niže prihode nego 2020. godine.
No unatoč negativnim brojkama, sektor i dalje raste, ali ne tako strelovito i neodrživo kao tijekom pandemije. Ističe to Ivan Murat, glavni operativni direktor Nanobita te novoizabrani predsjednik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA), koji okuplja 35 hrvatskih gejming-tvrtki.
Tim nam je povodom Murat objasnio kako su promjene u sektoru videigara u svijetu utjecale na hrvatske gejming-tvrtke, a otkrio je i na što će se fokusirati u svom trogodišnjem mandatu na čelu Klastera.
Prije mjesec dana ste od Andreja Levenskog iz Gamepiresa preuzeli mjesto predsjednika Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara. Što će biti Vaš prvi korak u Klasteru?
– Prvo ću se sastati sa svim novoizabranim članovima Upravnog odbora i dogovoriti zajedničku strategiju razvoja gaming industrije. Kada se usuglasimo o načelnom smjeru u kojem želimo raditi, dogovorit ćemo zaduženja i alocirati raspoložive resurse za te ciljeve. Smatram da je važno da vizija bude zajednička i da ju dijele i mali startupi i velike gaming tvrtke poput Nanobita.
Ove godine tržište videoigara doživjelo je pad na globalnoj razini, nakon niza godina u kojima je bilježilo rast. Kako to komentirate?
– Pandemijske godine su za tvrtke u industriji videoigara bile i očekivano i neočekivano dobre. Pripremali smo se za najgore, ali kako je bio lockdown, ljudi su bili pod velikim stresom i više su vremena provodili uz videoigre. Mnogo tvrtki je zatim odlučilo investirati u velike nove projekte i sada smo u ciklusu razvoja. Industrija i dalje raste u odnosu na, primjerice, 2019. godinu, samo ne onako strelovito i neodrživo kako je rasla u doba pandemije.
Je li taj pad utjecao na hrvatske gaming tvrtke i ako je, kako? Možete li mi navesti neki primjer?
– Hrvatske su tvrtke usred pandemije pokrenule velike projekte koji će uskoro vidjeti svjetlo dana. Primjerice, Nanobit je započeo projekt razvoja igre u partnerstvu s Netflixom na čemu smo dugo radili, a čiji izlazak možete uskoro očekivati, a slično je i s drugim studijima. Postoji pad prihoda u sektoru, ali razlog je isključivo neodrživo stanje uzrokovano pandemijom i lockdownom. Ako se gleda dugoročni trend, industrija ima stabilan rast.
Što se tiče izvoza, imaju li hrvatske gaming tvrtke još uvijek problem s dvostrukim oporezivanjem kod izvoza u SAD? Možete li mi opisati taj problem?
– Porez na koji se ovdje misli nije vezan na prodaju usluga nego na prihod od tantijema, što znači da ako radite softver za američku tvrtku, tu dvostrukog oporezivanja nema, ali ako stvarate svoj proizvod, poput videoigre, i plasirate ga na američko tržište, plaćate čak 30 posto poreza na svaki prodani primjerak. To je ozbiljan problem, posebno za manje gaming tvrtke kojima je time smanjena konkurentnost na svjetskoj razini. Hrvatska jedina u Europskoj uniji još uvijek nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om pa tvrtke dva puta plaćaju porez – i u Hrvatskoj gdje su registrirane i u SAD-u.
Koliko zbog toga hrvatske tvrtke, a time i gospodarstvo, gubi?
– Radi se doslovno o stotinama milijuna kuna koje bi te tvrtke mogle reinvestirati u nove projekte i nova zapošljavanja što bi posljedično dovelo do velikog rasta sektora.
Koliko je godina na čelu CGDA pred Vama? Koje ciljeve u tom roku želite postići?
– Mandat predsjednika je tri godine. U tom razdoblju moj fokus će biti na jačanju edukacije svih koji žele ući u ovu industriju kako bi bili što konkurentniji, bili oni mladi koji tek započinju karijeru ili oni koji se žele prekvalificirati za videoigre te stvaranju veza manjih tvrtki iz Hrvatske s potencijalnim investitorima iz cijelog svijeta što bi posljedično trebalo dovesti do rasta industrije. Iskreno vjerujem da smo na samom početku razvoja gaming industrije u Hrvatskoj i da velike stvari tek dolaze.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.