Dok na investicijskom turističkom tržištu u ovom trenutku vladaju trendovi opreza, 'stezanja', poskupljenja vrijednosti ulaganja pa i kašnjenja zbog nestašica materijala, na jugu Hrvatske upravo se rađa jedan primjer suprotan svim spomenutim trendovima. Naime, radovi na monumentalnom bračkom hotelu View u Postiri, teku brže od očekivanog i objekt će svoja vrata gostima otvoriti sezonu ranije jer su radovi 'u režiji' Kamgrada završili šest mjeseci prije predviđenog roka, što je i u normalnim tržišnim okolnostima rijetkost. Hotel View, investicija 'teška' 50 milijuna eura, nalazi se na lokaciji bivše tvornice za preradu ribe, a izvana uvelike podsjeća na rovinjsku 'zvijezdu', hotel Lone u vlasništvu Maistre. Ono što je objektima, osim vizualnog efekta, zajedničko, je i ime i prezime čovjeka koji će njime upravljati. Goran Fabris, nekadašnji direktor u Maistri, današnji je predsjednik Uprave crikveničkih hotela Jadran d.d., tvrtke koja je jučer na burzi objavila preuzimanje hotela u zakup od tvrtke Adria coast, u vlasništvu Pavla Vujnovca, Josipa Jurčevića, Zorana Gopca i Toni Bračića.
Hotel će sadržavati 230 soba i biti kategoriziran sa četiri zvjezdice, a njegovo otvorenje očekuje se 01. srpnja 2022. godine.
Goran Fabris istaknuo je za Lider kako je brački hotel po 'hardwareu' i standardu usluge koji se očekuje kada hotel bude otvoren, trenutno najbolji objekt u portfelju Jadrana.
– U zadnjih godinu dana dinamika radova na objektu bila je takva da se napravilo sve više i brže nego smo očekivali. Tako da smo odlučili sa investitorima potpisati kratkoročni ugovor do kraja godine kako ne bismo propustili ovu sezonu i priliku da predstavimo proizvod globalnom tržištu. No bez obzira na kratko trajanje ugovora s vlasnicima smo u pregovorima za dugoročnu suradnju i sve buduće opcije su na stolu – izjavio je Fabris.
Svjestan je da nakon korone, i ova sezona ima svojih ograničenja zbog globalne političko-gospodarske situacije i da će turizam u južnoj Dalmaciji koja je ovisna o avio gostima biti u lošijoj poziciji od sjevernih auto destinacija no bonus jedne sezone se očito ne propušta.
Lokalci su na društvenim mrežama lani hotel uspoređivali sa zgradom Mamuticom u Novom Zagrebu i tvrdili da će narušiti vizuru otoka. Fabris kaže da su ga ti komentari u početku šokirali, međutim kada su došli u Postiru i razgovarali s lokalnim stanovništvom, njihova reakcija je bila sasvim drukčija.
– Čini mi se kao da su negativne komentare uglavnom pisali vikendaši koji ne žive u Postiri. Domaće stanovništvo razumije što će im ovaj hotel donijeti u budućnosti. Možda hotel mijenja vizuru grada s mora, ali kao jedini ozbiljan hotel u Postiri mijenjat će i dosadašnji turizam u gradu. Trudili smo se zaista u svim segmentima uključiti lokalno stanovništvo u cijeli projekt pa je tako i buduća direktorica hotela 'iz mjesta', a i barem 30 posto radnika planiramo zaposliti iz Postire, što govori dovoljno o tome koliko taj hotel znači za lokalnu sredinu – istaknuo je Fabris.Dodao je i to da je u početku, kada su provedena istraživanja o potencijalu proizvoda s budućim partnerima, najviše sugestija išlo u smjeru all inclusive usluga hotela. Međutim, nakon žestoke reakcije načelnika i lokalne turističke zajednice od tog se koncepta odustalo.
– Tako da, osim što će lokalno stanovništvo moći koristiti infrastrukturu objekta, naši gosti bit će i gosti Postire. Hotel i destinacija rasti će zajedno – istaknuo je Fabris, dodajući da će ova sezona biti svojevrstan 'soft opening' i za hotel i za destinaciju, da bi u idućoj godini imali kompletan i uhodan proizvod i međusobnu sinergiju s lokalnom zajednicom.
Tada bi se i prema predviđanjima sektora, hrvatski turizam mogao vratiti trendovima rasta prije svih kriza koje su ga snašle.
Po modelu zakupa Jadran će upravljati objektom, a investitoru će iz prihoda plaćati najam. Sličan model sa Adria coastom Jadran d.d. ima i u Umagu, gdje upravlja njihovim apartmanima u dugoročnom najmu od 10 godina te na Krku gdje u ime Štedbanke upravlja hotelima. Sličan model proveden je i u popularnom obiteljskom hotelu Lišanj u Novom Vinodolskom, koji je u najmu od tvrtke Lišanj d.d, u vlasništvu privatnog investitora.
Jadran d.d. u svom portfelju raspolaže sa više od 2.500 kreveta u 1.250 soba te u kampovima i kampiralištima sa više od 1.700 mjesta.
Da podsjetimo, u vlasničku strukturu Jadrana 2018. godine ušla su dva hrvatska obvezna mirovinska fonda - PBZ Croatia osiguranje i Erste plavi koji su u kupnju i dokapitalizaciju uložili 470 milijuna kuna. U sastavu Grupe Jadran je i Club Adriatic d.o.o. iz Baške Vode, koji je od države kupljen za 50,5 milijuna kuna, ali je trošak ukupne akvizicije sa svim dugovanjima iznosio 117 miljuna kuna, od čega su desetogodišnji zaostaci prema radnicima iznosili 20 milijuna kuna. Zbog korone i ostalih izazova u njihovom portfelju investicije su još na čekanju.
Prije nego što su fondovi ušli u vlasničku strukturu, Jadran d.d. je 2017. ostvario 82 milijuna kuna ukupnih prihoda.
– Prošlu su godinu konsolidirani prihodi Jadran Grupe iznosili 173 milijuna kuna, što nas čini jednom od najbrže rastućom kompanijom u turizmu, promatrano u razdoblju od četiri godine. Pri tom valja uzeti u obzir da smo godinu i pol poslovali pod 'korona uvjetima'. Nas je 2020. godina još više pogodila jer smo bili u fazi rasta kroz akvizicije, tako da smo u tijekom pandemije morali korigirati i redefinirati investicijske planove. No od velikih projekata koji su u fazi realizacije istaknuo bih izgradnju kompletno novog hotela Inter u središtu Crikvenice koji će biti najbolji hotel kompanije sa pet zvjezdica i čija procijenjena vrijednost investicije iznosi između 20 i 22 milijuna eura. Radi se o mixed-use projektu u sklopu kojeg će se nalaziti i gradska kavana i poslovni prostori. Trenutno čekamo izmjenu urbanističkih planova i razgovaramo s konzervatorima pod čijom je zaštitom objekt. Ovisno o dogovoru s konzervatorima pripremamo i investiciju na hotelu Kaštel koji ima posebno značenje za kompaniju – najavio je Fabris, dodajući da pri tom itekako računa na dio sredstava iz NPOO-a namijenjenih turizmu, iz kojeg privatnim poduzetnicima na raspolaganju stoji 1,25 milijardi kuna.