‘;
Vampiri i fantomi kao mučne pojave u noćnim morama straše bespomoćne žrtve, no tko bi rekao da to čine i u stvarnom svijetu. Doduše, na nešto drukčiji način i s drugim posljedicama, ali konačan je ishod isti – strava i užas. Riječ je, zapravo, o tajanstvenim gutačima električne energije koji utječu na rast troškova kućanstava i tvrtki te tanje džepove malih i velikih potrošača. Fantomskom ili vampirskom energijom nazivaju se, naime, električna i toplinska energija koje se gube nepotrebno i nesvjesno. Primjerice, kad su upaljena svjetla i uključen uređaj za rashlađivanje i grijanje dok nikoga nema u prostoriji ili su televizori, računala i pisači uključeni iako se njima ne koristimo – no svu tu potrošnju plaćamo.
Ipak, rješenja ima. Iza njega stoje Petar Janičić, direktor hrvatskog startupa BeeHive Smart Gadgets (BeeHive SG), i Aleksandar Selakov, direktor razvoja tvrtke i profesor na novosadskom Fakultetu tehničkih nauka. U razvoj svoje platforme BeeHive PEB (Phantom Energy Buster – razbijač fantomske energije) uložili su do sada dva milijuna eura, a na njezinu razvoju radi dvadesetak stručnjaka u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Tvrtka već ima predstavništva u Zagrebu, Beču, Budimpešti i Novom Sadu.
Štedljivi dom
BeeHive SG osnovan je lani kako bi jednostavno i pristupačno pružio sve značajke pametnoga doma, objašnjava Janičić. Ideja se rodila na obiteljskim projektima, tijekom projektiranja i gradnje nekretnina. U težnji prema unaprjeđivanju kvalitete stanovanja i skrbi o poslovnim zgradama pametni dom idealno je rješenje, pa je dugogodišnje iskustvo razvoja takvih rješenja omogućilo, kaže Janičić, da sami razviju sve od hardvera poput huba, senzora, prekidača, utičnica do komunikacijskog protokola i upravljačke aplikacije. Takav sustav upravljanja energijom uređaje u stanju pripravnosti potpuno isključuje ili ih prebacuje na manju potrošnju te omogućuje ublažavanje preopterećenja mreže.
– Tijekom razvoja pametnoga doma Selakovo stručno i znanstveno iskustvo s elektrodistribucijskim mrežama bilo je iznimno važno kako bismo mogli razviti sustav koji će osim nadzoru doma daljinski pridonijeti rasterećenju troškova, odnosno smanjenju ili uklanjanju fantomske potrošnje. I upoznali smo se na razvoju rješenja pametnoga doma, a pri osnivanju tvrtke koristili smo se bootstrap-pristupom. To znači da je početno ulaganje u razvoj naše platforme PEB bilo obiteljsko, nakon čega smo krenuli u potragu za ulagačima. Željeli smo ideje, koliko god je moguće, pretočiti u proizvode čije funkcioniranje možemo pokazati u stvarnom okružju kako bi investitori mogli znati da naš sustav radi. Primjeri u kojima se najbolje mogu pojmiti koristi platforme upravo su redistribucija električne energije. Uzmemo li u obzir da petsto kućanstava s prosječnom potrošnjom električne energije našim rješenjem može uštedjeti i do 1,02 MWh na dan, uštedjeli bismo dovoljno energije za punjenje dvadesetak električnih automobila. To je veliko rasterećenje mreže kad, recimo, u ljetnim mjesecima zbog dolaska turista, među ostalim, imamo više električnih automobila u mreži – opisuje Janičić.
Praćenje obrazaca potrošnje
Selakov nastavlja da platforma nudi rješenje koje štedi novac krajnjem korisnikua, a elektrodistributeru osim izravne uštede omogućava da mrežu učini stabilnom, fleksibilnom i otpornijom na predviđene okolnosti kao što su dogradnja, proširenje i unapređenje mreže, ali i nepredviđene događaje. Elektrodistributer može komunicirati s platformom i smanjenjem potrošnje na pojedinačnim uređajima osloboditi energiju koja mu u tom trenutku treba na drugome mjestu. Selakov zaključuje da se uštedom vampirske energije, osim što se smanjuje potrošnja, znatno smanjuje i emisija CO2 te se ušteđena energija može redistribuirati, što povećava energetsku učinkovitost.
– Uloga umjetne inteligencije važna je u našem sustavu. Prati i analizira obrasce potrošnje električne energije u mreži te prilagođava sustav budućim stanjima mreže. Može komunicirati s distributerom električne energije kako bi krajnjem kupcu na kraju omogućila najefikasniju potrošnju, a distributeru rasterećenje energetske mreže. Platforma omogućuje i agregiranu fleksibilnost kojom se učinkovitije upravlja potražnjom. Riječ je o sposobnosti agregiranja, odnosno kombiniranja više izvora fleksibilnosti kako bi se zadovoljile potrebe elektroenergetskog sustava. Takvi su izvori, primjerice, distribuiranje energetskih resursa, kontroliranje potrošnje, pa i korištenje električnih vozila koji mogu pridonijeti fleksibilnosti punjenjem odnosno pražnjenjem svojih baterija. Zamisao i platformu PEB razvijamo više od dvije godine. Posebnu smo pozornost morali usmjeriti na obuhvat svih dijelova ključnih za operativnost i isplativost sustava: umjetnu inteligenciju, softver i hardver – objašnjava Selakov.
Prilagodba korisnicima
Ujedinjenje tih triju složenih značajki, dodaje Selakov, bilo je izrazito važno jer funkcionalnost platforme ovisi upravo o njihovoj potpunoj i učinkovitoj integraciji. Platforma je uspostavljena, ali ističe da rad na njoj ne prestaje kako bi se mogla nositi s izazovima koje donosi svakodnevna primjena. Naglašava da se upravo zbog toga može prilagoditi zasebnim potrebama pojedinih distributera i korisnika, a da bi brzo i učinkovito operativno funkcionirala, krajnji korisnik u svom domu ne treba imati uvedeno rješenje pametnoga doma.
Korisnici platforme ponajprije su elektrodistributeri, kaže Janičić, koji integriranjem tog sustava u svoju uslugu omogućavaju uštede svojim korisnicima, smanjenje potrošnje CO2 te fleksibilnost mreže kako se u zahtjevnim trenucima ne bi dogodilo da se ne isporuči električna energija. Procjenjuje da kućanstava na godinu mogu uštedjeti oko 150 eura, a tvrtke i više.
Cijelu poduzetničku priču, kao i mnoge druge, pročitajte u digitalnom ili fizičkom izdanju poslovnog tjednika Lider.