Otkad je Fortenova objavila da prodaje svoj poljoprivredni biznis u Slavoniji, u javnosti se provlači teza da se prodaje ‘cijela Baranja‘, ili ‘pola Baranje‘, pogotovu kad se saznalo da kupac koji je preliminarno ponudio najveću cijenu dolazi iz Mađarske. Osim toga, Mészáros Grupa već je preuzela hrvatskog proizvođača jabuka Rabo iz Kneževih Vinograda, a investitor Lőrinc Mészáros ima posjede i u mađarskom dijelu Baranje, što je cijeloj priči davalo i oštre političke obrise. Na kraju je Mészáros izgubio, kao i ‘susjedno‘ Žito Marka Pipunića. Fortenova se odlučila za Podravku, odnosno to je jedina kompanija s kojom će se nastaviti pregovori.
Pa, što u stvari kupuje Podravka u kontekstu Baranje? Udjel Belja plus u gospodarstvu regije smještene u trokutu između Drave, Dunava Mađarske granice izuzetno je značajan. Nije tajna da je upravo Belje (plus), pogotovu od kad je u sustavu Agrokora (danas Fortenove) podiglo Baranju. Doduše, intenzivna poljoprivredna proizvodnja i najsuvremeniji vinski podrumi nisu zaustavili demografski egzodus. U Baranji je 1991. živjelo 54.265 stanovnika, a prema popisu iz 2021. preostalo ih je 30.782. Samo u posljednjem desetljeću to je minus od 8638 stanovnika.
No, oni koji su preostali u dobroj su mjeri ovisni o Belju. Pa, koliko zapravo Belje utječe na život u Baranji? U Belju je (zajedno sa sestrinskom tvrtkom Belje Agro-Vet plus) zaposleno 1365 ljudi, što je 30 posto svih zaposlenih u Baranji, dakle na području grada Belog Manastira i općina Bilje, Čeminac, Darda, Draž, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac i Popovac. Belje 8s Agro-Vetom) u prošloj je godini ostvarilo 251 milijun eura prihoda – više od 42 posto prihoda svih baranjskih poduzetnika. I to nije sve. Za Belje, pogotovu u svinjogojstvu i tovu junadi, radi i niz kooperanata, prije svega u Baranji, ali i drugim dijelovima Hrvatske. Osim toga, Belje je partner i velikom broju tvrtki na području Baranje, a njegovi zaposlenici svakako su i najveći potrošači, pa sve to dodatno diže značaj Belja i njegov udjel u ukupnim baranjskim prihodima i broju zaposlenih.
Što se tiče izravne poljoprivredne proizvodnje, Belje uzgaja ponajviše pšenicu, te ječam, kukuruz i šećernu repu na 20.000 hektara oranica, što je 40 posto oranica u Baranji koje su u sustavu potpora Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju evidentirane preko sustava ARKOD, što je oko 99 posto svih poljoprivrednih površina. Pritom je najveći dio oranica Belja na području Baranje, ali ima ih nešto i u drugim dijelovima Hrvatske. Također, sve oranice koje obrađuje Belje nisu u kompanijskom vlasništvu. Belje na području Petlovca, Darde, Bilja, Kneževih Vinograda, Popovca ii Čeminca ima osam državnih parcela u zakupu. Koncesije na 30 godina istječu 2034., 2036. i 2038., a godišnji zakup iznosi ukupno oko 10,8 milijuna eura.
Ipak, Baranja je o Belju najovisnija u vinogradarstvu. Na južnim padinama Banovog brda, najveće uzvisine u Baranji, prostiru se vinogradi Belja na ukupno 564 hektara, što je čak 98 posto baranjskih nasada vinove loze.
Eto, ova inventura daje dio odgovora na dvojbu je li preuzimanjem Belja Podravka kupila ‘pola Baranje‘, ‘cijelu Baranju‘, ili upravo ono što pokazuju podaci.