Cjeloživotno učenje jedini je pravi odgovor za zadržavanje konkurentnosti na tržištu rada. Uvjereni su u to na sveučilištima, fakultetima, velučilištima, privatnim i javnim, a i da svi studenti moraju ovladati vještinama primjene informacijskih tehnologija. No potrebe tržišta rada i upisne kvote na studije nisu usklađene, kao ni svijest ljudi o zanimanjima budućnosti i obrazovanju za ta zanimanja.
Uvijek s veseljem očekivan popis najpopularnijih fakulteta u Hrvatskoj ni ove godine nije previše iznenadio rezultatima. Želje budućih studenata ne pokazuju velike promjene u odnosu na prethodne godine, ali itekako otkrivaju kojim se mislima mladi vode kad odlučuju o svojoj budućoj karijeri. Uzevši u obzir omjer broja prvih izbora i upisne kvote, Agencija za znanost i visoko obrazovanje navodi da su najveći interes privukli zagrebački studiji Izobrazba trenera na KIF-u, Psihologija na Filozofskom fakultetu te Logopedija na ERF-u. I prema najvećem broju prijava prvog izbora vodi Sveučilište u Zagrebu, i to s Poslovnom ekonomijom na EFZG-u (čak 2957), FER-om, Medicinom te Pravom. Takvi podaci, zasigurno, laskaju fakultetima i sveučilištima, ali zadaju im i dodatne glavobolje: kako te studente obrazovati i pritom još adekvatno odgovoriti na potrebe tržišta rada, a posljedično i cjelokupnoga gospodarstva?
Potrebni ekonomisti
Iako se u javnosti često čuje da 'diplomirani ekonomisti nemaju posla' i da ih je na tržištu rada previše, neki noviji podaci upućuju na pozitivan pomak u tom smislu. Naime, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu tvrde na tržištu rada itekako postoji potreba za kvalitetnim ekonomistima. U tri mjeseca od stjecanja diplome 48 posto njihovih studenata pronađe prvi posao, još 13 posto pronađe ga od tri do šest mjeseci od dana kad su diplomirali te još osam posto između šest mjeseci i godinu dana od diplome. Pohvalno je i što se velik dio njihovih studenata nakon fakulteta zaposli i u vlastitim poduzećima.
Nadu budi i smjer na engleskom jeziku Bachelor Degree in Business (poznatiji kao BDiB), nakon kojega čak sedamdeset posto studenata pronađe prvi posao u tri mjeseca od diplome, a polovina ih radi u internacionalnim kompanijama u inozemstvu. Kako i sami kažu, uspoređuju se s najboljima na globalnoj razini, o čemu govore i nedavno stečene međunarodne akreditacije AACSB i EQUIS.
– Najpopularniji su upravo EFZG-ovi studijski programi jer studenti i njihovi roditelji prepoznaju tu kvalitetu i prilike koje se pružaju za zapošljavanje u Hrvatskoj i globalno. Svjesni smo svojeg okružja te globalnog i digitaliziranog tržišta obrazovanja, koje se vrlo brzo mijenja. Pratimo promjene i inovacije na tržištu te kontinuirano gradimo relevantnost Fakulteta na globalnom tržištu obrazovanja – kažu na EFZG-u.
Međutim, godinu dana nakon diplome trećina njihovih ekonomista i dalje ostaje nezaposlena, a dodaju li se podaci i iz ostalih obrazovnih institucija u području ekonomije, Hrvatski zavod za zapošljavanje s pravom već godinama apelira na adekvatnije planove i raspodjelu upisnih kvota. No nemojmo zaboraviti da je u trenutačnoj situaciji u svijetu, s inflacijom, rastom cijena energenata i manjim, ali i dalje postojanim poremećajima u dobavnim lancima, važno pronaći i zaposliti kvalitetne ekonomiste, bilo na poslovima u financijama, menadžmentu, marketingu, kontrolingu bilo u računovodstvu.
Nerazmjer između želja i potreba
Da potrebe tržišta rada i upisne kvote na studije nisu usklađene, kao ni svijest ljudi o zanimanjima budućnosti i obrazovanju za ta zanimanja, uviđa i Goran Oblaković, prodekan preddiplomskih studija Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Iako se privatne i javne obrazovne institucije razlikuju prema položaju na tržištu, težnja za kontinuiranim unaprjeđivanjem i praćenjem potreba tržišta rada ne manjka ni s jedne strane.
– Poslovna ekonomija uvijek je prednjačila u interesima studenata, a psihologija i logopedija posljednjih su godina sve popularnije među maturantima, što je dobro s obzirom na tržišne potrebe. Na tržištu rada uvijek su potrebni kvalitetni zaposlenici, zbog čega su kvalitetni studiji poslovne ekonomije popularni među maturantima – kaže Oblaković i dodaje da su njihov preddiplomski studij Ekonomija i management te diplomski MBA program popularni upravo zbog visoke zapošljivosti diplomanada.
S druge strane, studiji koji su još deficitarniji nisu baš omiljeni među studentima, a tog je nerazmjera Oblaković itekako svjestan. Kao primjer navodi ZŠEM-ov diplomski studij Upravljanje lancima opskrbe, čiji su stručnjaci trenutačno vrlo traženi, ali, nažalost, nije popularan među studentima usprkos tomu što se svi koji ga završe zaposle i prije njegova završetka. Studenti, očito, još ne shvaćaju važnost opskrbnih lanaca za cjelokupno gospodarstvo, pogotovo u posljednjih nekoliko godina kad su oni poremećeni. Ili shvaćaju, ali im ne zvuči privlačno hvatati se s time ukoštac.
Od novosti na ZŠEM-u Oblaković se hvali novim specijalizacijama: Međunarodnim poslovanjem, Marketingom u digitalnom dobu, Financijama i fintechom te Sportskim managementom. Prije nekoliko godina pokrenuli su i studij Poslovne matematike i ekonomije te uveli kolegije poput Kritičkog mišljenja.
I bitcoin ušao u silabus
Privatne obrazovne institucije možda se ne mogu boriti za studente cijenom, ali itekako mogu kvalitetom svojih studija, ističe Irena Guszak, prodekanica za nastavu na RIT Croatia, kojemu su konkurencija i strana sveučilišta jer im broj stranih studenata stalno raste.
– Percepcija visokog obrazovanja u Hrvatskoj iz godine se u godinu mijenja. Studenti i njihovi roditelji sve više uviđaju da niža cijena na kraju, zapravo, nije uvijek niža pa počnu postavljati pitanja o zapošljivosti, prosječnim plaćama. Traže vrlo konkretne informacije, a mi ih vrlo konkretno i dajemo – kaže Guszak.
Trude se da vještine koje njihovi studenti steknu odgovaraju na potrebe ne samo lokalnog već i globalnog tržišta rada. Tako, primjerice, od ove jeseni studenti mogu izabrati kolegij o – bitcoinu. Iako najviše studenata upisuje njihov studij Međunarodnog poslovanja u Zagrebu, najviše diplomaca imaju na studiju Menadžmenta u turizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima u Dubrovniku jer ga najdulje izvode. Od ove akademske godine u zagrebačkom kampusu počinju izvoditi novi studij, Dizajn novih medija, koji se u SAD-u provodi već dvadeset godina.
– Iz godine u godinu svjedočimo rastu interesa za upis na studij Informacijskih tehnologija u Dubrovniku i Zagrebu. To se može i očekivati s obzirom na ulogu i važnost koju tehnologija igra u današnjem načinu života. Studij Dizajna novih medija pokazao se kao odličan odabir pa u vrlo kratkom vremenu od akreditacije bilježimo velik interes studenata i tržišta općenito – objašnjava prodekanica te najavljuje i nove studijske programe, smjerove i kolegije na RIT-u u idućim godinama.
Novoosnovani fakultet
Dvjestotinjak kilometara istočnije, na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, studenti su ove godine najviše birali studije Informatologije, Engleskog jezika i književnosti te Povijesti na osječkom Filozofskom fakultetu. Iako se u Hrvatskoj studenti s društvenih i humanističkih studija u prosjeku sporije zapošljavaju, pitamo se zašto su u Osijeku tražena baš ta tri studija. Rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac kaže da i oni, osim za društvena i humanistička područja, bilježe sve veći interes za studijske programe u područjima STEM-a.
– Zapošljivost naših studenata koji se odlučuju za STEM iznimno je visoka, no izbor ovogodišnjih studijskih programa iz društvenih i humanističkih znanosti svjedoči o tome kako se tijekom studiranja tom profilu studenata omogućava suvremeno obrazovanje koje im otvara široku lepezu pri zapošljavanju – kaže rektor.
Ističe da su, prateći potrebe tržišta rada, u posljednje vrijeme pokrenuli nekoliko novih studijskih programa, poput Digitalne poljoprivrede i Automobilskog računarstva.
– Iduće akademske godine počinjemo s novim studijem Edukacijske rehabilitacije na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, za koji vlada golem interes. Počinje i novi preddiplomski sveučilišni studij Turizam na novoosnovanome Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Prepoznali smo potrebe našeg društva za tim profilom stručnjaka jer je sve više pravnih osoba kojima treba ta vrsta stručnjaka. Od akademske godine 2023./2024. počinjemo i sa studijima Farmacije i Logopedije, čije stručnjake hrvatsko tržište rada traži – objašnjava Guberac.
Ništa bez IT-a
On smatra da su za velik interes studenata za njihove studije zaslužne suvremene nastavne metode, ali najviše zasluga pridaje kontinuiranom usavršavanju nastavnika. Osim što je za stjecanje znanja i vještina važno da se i nastavnici neprestano obrazuju, Guszak još dodaje da u isto vrijeme moraju biti vrhunski pedagozi 'koji razumiju koliko se mijenja ne samo okružje u kojem rade nego i generacije koje im dolaze, način na koji stječu znanja i komuniciraju'.
– Budući naraštaji studenata moraju ostati znatiželjni kao i do sada te otvoreni za nova znanja, vještine i iskustva. Izrazito je važno da kod njih probudimo svijest da se svijet kontinuirano mijenja te da je cjeloživotno učenje jedini pravi odgovor za zadržavanje konkurentnosti na tržištu rada. Također, bez obzira na to u kojoj se industriji nađu, morat će ovladati i razvijati vještine korištenja informacijskih tehnologija jer će zastupljenost tehnologije u industrijama nastaviti rasti – zaključuje prodekanica RIT-a.