Ne samo da su mladi nego su i inovativni, poduzetni i, ako ćemo iskreno, svaki nas dan podsjećaju na to koliko smo sami puni predrasuda o poljoprivrednicima. Usprkos njihovu uspjehu još ih zamišljamo kao one vezane uz primarnu proizvodnju, primjerice uzgoj pšenice ili prodaju mlijeka prerađivačima. Mladi poljoprivrednici idu korak dalje: uz primarnu proizvodnju, kao što ćemo vidjeti kod njih šestero, bave se preradom u sklopu koje stvaraju vlastite proizvode.
Iako nitko od njih nije rekao da je u poljoprivredni biznis ušao zbog poticaja, nego najčešće iz obiteljske tradicije koja im je prirasla srcu ili pak slučajno, ne treba smesti s uma da je i mogućnost dobivanja novca iz fondova i izravnih poticaja mogla samo povećati njihovu želju za tim biznisom. Uostalom, nitko zdravorazumski to ne bi ni negirao, zato je lako povjerovati da im je taj posao bio želja. A najljepše je raditi ono što voliš, stara je, iako možda pomalo već otrcana fraza.
Prvi vinski kamp u Hrvatskoj
Dame imaju prednost, kažu, pa ako je to istina, počet ćemo s njima. Iz pristojnosti ih ne pitamo za godine (mladi su poljoprivrednici do četrdesete godine), ali već se na prvu vidi da su djevojke mlade; zakleli bismo se da nisu ušle u tridesetu. Jedna od njih je Međimurka Tatjana Hažić iz Jurovčaka pokraj Svetog Martina na Muri. Njoj poljoprivredni biznis nije bio prva opcija iako se obitelj otprije bavila proizvodnjom jabuka, grožđa i vina. Do 2013. u obližnjim Termama Sveti Martin bila je direktorica marketinga i prodaje (diplomirala je na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment), ali želja za osamostaljenjem te ljubav prema prirodi i poljoprivredi (sa sestrom Valentinom pomagala je roditeljima) vratile su je na obiteljsko imanje. Kaže da voli proizvoditi vino jer je taj posao, iako iscrpljujući, vrlo inspirativan. Prije dvije godine otvorila je prvi vinski kamp u Hrvatskoj, ima i vinsku kuću u kojoj organizira degustacije vina i drugih proizvoda koje nudi uz hladne plate i mamine domaće deserte.
– Sve je to na raspolaganju i našim gostima u kampu koji ima dvanaest parcela za kampere i dvije mobilne kućice. Registrirani smo za rad cijele godine. Uz ugostiteljstvo bavimo se proizvodnjom vina i jabuka, što je naša primarna djelatnost. Dopunske su djelatnosti na našem OPG-u prerada jabuka u sokove bez konzervansa, šećera i vode, zatim čipsa od jabuke ili sušene jabuke, također bez dodanih šećera, te prirodno kiseljeni jabučni ocat. Godišnje proizvedemo otprilike 15 tisuća litara vina i oko 180 tona jabuka – navodi Tatjana.
Priprema projekt širenja proizvodnje na pekmeze, džemove, voćne sokove i kašice za novorođenčad, sve od jabuka. Postavit će i solarnu elektranu u kamp te planira obnoviti vinsku kuću i uvesti novosti u ponudu. Kaže da nije razmišljala o odlasku iz Hrvatske.
– Vjerojatno zato što su nam roditelji osigurali posao, razvili ga do neke razine, osigurali nam svima egzistenciju. Žalim jedino za vremenom svog studija zbog toga što u ono vrijeme nije bilo razmjene studenata ili je to bilo omogućeno samo nekolicini. Da sam mogla otići nekamo na mjesec, tri ili šest, steći nova znanja i iskustva i vratiti se s tim znanjem u Hrvatsku, zaista mislim da bi neke stvari u mom poslu izgledale drukčije – kaže nam Tatjana.
Robot muze krave
Za razliku od nje, druga dama iz naše priče i još jedna Međimurka, Darija Zdolec, priznaje da je razmišljala o odlasku trbuhom za kruhom. Tražila je posao u inozemstvu, ali ipak je odlučila ostati u svome mjestu, u Pušćinama pokraj Nedelišća, i pokrenuti proizvodnju sireva. Roditelji Marija i Dragan već više od trideset godina na svojoj farmi krava proizvode mlijeko koje prodaju Vindiji. Darija je dio proizvodnje usmjerila u sireve, a ima i mlijeko koje prodaje na mljekomatu postavljenom ove godine.
– Sir prodajemo na siromatu i na gradskoj tržnici u Čakovcu. Ove godine uspješno smo realizirali i postavljanje robota za mužnju krava te proširili siranu zbog povećanja obujma posla – veli Darija na čijem OPG-u dva zaposlenika rade u sirani, a dva na farmi.
Zovu dobre zarade u inozemstvu odolio je i Ilija Jurić, inženjer medicinske radiologije koji je sa suprugom Barbarom (koja je završila višu medicinsku) odlučio ipak u svojoj Velikoj Kosnici kraj Velike Gorice pokrenuti nešto novo. Prije četiri godine stvoren je brend Tukan greens. Riječ je, objašnjava taj Turopoljac, o uzgoju mikrozelenja (engl. microgreens), odnosno jestivog cvijeća i raznoga egzotičnog bilja, za restorane i hotele. Zanimljiva niša, rekli bismo. Zapravo, samo pokazuje da i ne znamo koliko se i kakvih mogućnosti pruža poljoprivrednicima osim pšenice, kukuruza… Primjerice, jestivoga cvijeća ima mnogo, više nego što mnogi od nas i pretpostavljaju. Ilija nudi sedam različitih aroma mente: s jagodom, ananasom, čokoladnu mentu... Te nekonvencionalne biljke prodaje vrhunskim restoranima i onima s Michelinovom zvjezdicom. Da je riječ o dobrom poslu, govori i podatak da je lani prebacio proizvodni pogon u Vrbovec, gdje ima hektar zemlje. No, veli, tek slijedi nastavak tijekom sljedećih godina.
– Osim nas dvoje zaposlenih, angažiramo povremeno još pet sezonaca. Želimo razvijati nove proizvode i uzgajati bilje koje još nije poznato domaćem kulinarstvu – kaže Ilija.
Tek su mu trideset dvije, ulazi u najbolje godine, ali prošla mu je bila posebno draga jer je u izboru koji su organizirali hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak, Ministarstvo poljoprivrede i Jutarnji list proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Dok smo razgovarali, nije puno govorio o tome. Naš prvi dojam bio je da je riječ o skromnome momku koji se ‘sav unio u posao‘. Inače se, kaže, poljoprivredom bavi otkad zna za sebe zahvaljujući ocu poljoprivredniku, od kojeg je prije pet godina preuzeo OPG. Hoće li pak njegov jednogodišnji sin Franko nastaviti razvijati obiteljski biznis, vidjet će se, no nema sumnje da su mu roditelji postavili dobar temelj za budućnost.
Godinu prije Ilije laskavu titulu najboljega ponio je Goran Vrabec, direktor tvrtke Volim ljuto. U Igrišću pokraj Jakovlja, tik uz Hrvatsko zagorje, ali ipak u Zagrebačkoj županiji, razvio je svoj biznis u kojem proizvodi više od pedeset različitih proizvoda od čili papričica.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.