piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
Rat je početak nove faze rasta?
Pronašao sam zanimljiv i ne baš optimističan graf kretanja raznih burzovnih roba u zadnjih stotinjak godina. Ako se pogleda kretanje, onda je ono stepenasto, u uzlaznom trendu. Svaki rast je bio potaknut nekim globalnim događajem, poput rata ili naftne krize i slično i trajao je i do dva desetljeća. U tom kontekstu možda je trenutni rat početak nove faze. Cijene na burzama za sada to sugeriraju.
Dolar i dalje jača. I iz toga možemo zaključiti da ostatku svijeta baš i ne ide najbolje u ovom trenutku. Zlatom, kao sigurnom utočištu i dalje se trguje na razini od 1.900 do 2.000 USD za uncu. Mnoge fiat valute depreciraju u odnosu na zlato, poput eura ili japanskog jena. Jen je na najnižim razinama u odnosu na dolar u zadnjih 20 godina, a u zadnjih 10 godina izgubio je više od 40 posto vrijednosti u odnosu na dolar. Slično bi se moglo dogoditi i euru u nadolazećim godinama, pogotovo ako bude razlike u kamatama koje između FED-a i ESB-e koja za sada nastoji održati kamate blizu nule (baš kao i Japan ranije).
Zanimljivo se prisjetiti da je prije dvije godine u ovim trenucima cijena nafte dosegla do tada nezamislivu razinu od -40 $/bbl. Danas, cijena oko 103 $/bbl. U odnosu na prošli tjedan, pad od 4 posto. Prvenstveno zabrinutost oko potražnje Kine i utjecaja na globalnu potražnju. I dalje je prisutan rizik da se EU pridruži SAD-u i UK u zabrani uvoza nafte iz Rusije, pogotovo nakon pobjede Macrona na izborima u Francuskoj. Takva odluka dovest će do novog skoka cijene nafte na burzama, možda i do novih rekorda. Cijene plina slične su kao i prošlog tjedna. S jedne strane pritisak na cijenu zbog manjeg protoka plina iz Rusije preko Ukrajine u odnosu na period prije Uskrsa, a s druge strane isporuke plina iz Norveške prema Europi su povećane zajedno sa količinama LNG-a iz SAD-a. Europa trenutno plaća veće premije za spot isporuke od Azije za američki LNG.
U agri svijetu, glavne teme i dalje su Ukrajina, suša i njezin utjecaj na stanje pšenice u SAD i stanje kukuruza u Brazilu te općenito sjetva na sjevernoj hemisferi. Što se tiče Ukrajine i sjetve, nema novosti. Procjene su i dalje pesimistične te se očekuje pad proljetne sjetve od 30-ak posto. Ono o čemu se sada špekulira je silosni prostor i skladišni kapaciteti Ukrajine da uskladište svu robu starog roda koja je trebala biti izvezena (a zbog rata će ostati u Ukrajini) te novi urod na ljeto. Osim toga već se razmišlja o sjetvi pšenice na jesen i urodu 2023., ne samo u Ukrajini već u cijelom svijetu, posebice s aspekta cijene, ali i dostupnosti repromaterijala.
Cijene metala pod pritiskom zbog Kine
Na bazi tih očekivanja i projekcija već se trguje na burzama s futuresima pšenice roda 2023. Stanje usjeva pšenice u SAD-u za 23 posto lošije nego prošle godine, najniže još od 1996. godine. U Brazilu pak preko 50 posto usjeva kukuruza pati u nekom obliku od suše. Treba ovdje napomenuti da Brazil ima dvije berbe kukuruza. Prva berba daje oko 25 posto ukupnog uroda i njome se uglavnom zadovoljavaju domaće potrebe Brazila za kukuruzom. Sjetva se odvija u rujan/listopad/studeni, a berba je u siječnju/veljači.
Druga berba ili safrinha daje oko 75 posto ukupnog uroda i ona je uglavnom namijenjena za izvoz. Sjetva se odvija u veljači/ožujku, a berba u lipnju/srpnju/kolovozu. Osim toga, nalazimo se pred početkom tzv. wheather marketa, period nakon sjetve u SAD-u kada se pomno prate vremenski uvjeti jer su oni ključni za ostvarivanje prinosa što pak utječe na ukupnu proizvodnju pojedine kulture. To su sve podaci na temelju kojih razni sudionici trguju na burzama na dnevnoj bazi te na taj način usmjeravaju trendove na burzama koji se u konačnici reflektiraju na cijene fizičke robe. Dakle, osim faktora poput rata, inflacije, geopolitike i ostalog, treba dodati i faktor vremenskih uvjeta u ukupan miks onoga što utječe na formiranje burzovne cijene. Za sada je očekivanje analitičara da bi sezona mogla biti sušna, nešto poput one 2012. Ako bude tako, biti će “veselo”.
Cijene metala na burzama su pod pritiskom zbog situacije u Kini. Tako je cijena aluminija pala na najnižu razinu u zadnjih 11 tjedana zbog porasta broja zaraženih od korone u Kini te zbog očekivanja tržišta da će FED podići kamate. Prema zadnjim podacima uvoz primarnog aluminija u Kinu pao je za 71 posto u Q1 (od čega samo u ožujku 55,1 posto) u odnosu na godinu ranije, dok je kineska proizvodnja aluminija rasla 1,8 posto u ožujku na 3,3 miijunal tona. Izvoz aluminija iz Kine porastao je za 26,7 posto u Q1, ukupno 1,6 milijuna tona kao posljedica potražnje koja traži supstituciju za ruski aluminij. I cijene čelika su pale. Prema dostupnim podacima proizvodnja čelika u Kini pala je za 10,5 posto u Q1 u odnosu na prošlu godinu.
