Ulaskom na slovensko tržište i zatim preuzimanjem španjolske generičke kompanije Mabo Farme jesenas PharmaS svoje poslovanje širi na tržišta zapadne Europe. Ulazak na španjolsko tržište početak je njegova petogodišnjeg strateškog plana čiji je cilj ekspanzija na nova zapadnoeuropska tržišta i nastavak izgradnje tvrtke kao snažnoga međunarodnog igrača u receptnim i bezreceptnim lijekovima te dodacima prehrani. To je velik korak za tvrtku u vlasništvu Luke Rajića koja je počela poslovati 2008., otkad kontunuirano organski raste, ali i akvizicijama koje su se dosad realizirale u zemljama istočne Europe. Tako je 2010. PharmaS preuzeo srpski Ni Medic i povezanu tvrtku za distribuciju lijekova In med. Investicija je obuhvaćala i ulaganje u razvoj poslovanja, odnosno završetak gradnje tvornice generičkih lijekova u Zrenjaninu. Prije šest godina ojačao je svoj receptni portfelj akvizicijom hrvatske podružnice Ciple, a 2018. od Atlantic Grupe preuzeo je Fidifarm, tvrtku u čijem je vlasništvu brend dodataka prehrani Dietpharm. Tako je uz cjelokupan Fidifarmov portfelj i zaposlenike preuzeo Multivitu, regionalni brend dodataka prehrani u vlasništvu Atlantic Grupe, nastavljajući širiti poslovanje u segmentu zdravstvene zaštite potrošača (engl. consumer healthcare). Unatoč izazovnim vremenima za generičku industriju cijele Europe PharmaS nastavio je rasti i 2023., a kakvi su daljnji planovi, u razgovoru za Lider otkriva predsjednik Uprave Jerko Jakšić, kojega smo jedva uhvatili u Zagrebu između niza putovanja u sunčani Madrid.
S kakvim ste rezultatima završili prošlu godinu i kako su na realizaciju utjecale tržišne okolnosti?
– Prošla godina bila je izrazito izazovna za cijelu farmaceutsku industriju, a posebno za generičku. Inflacijski pritisci rezultirali su porastom troškova sirovina, transporta, energije i rada za više od sto posto u odnosu na razdoblje prije pandemije bolesti COVID-19, a zbog politike određivanja cijena lijekova, koja se nije mijenjala, te cijene ostale su iste i vlada pritisak da se dalje smanjuju. Upravo zbog toga u mnogim zemljama Europske unije broj dobavljača pojedinih molekula sveo se na jedan do dva i nestašica lijekova postala je svakodnevica. U Hrvatskoj smo također bili svjedoci učestalijih nestašica nego inače, primjerice antibiotika. Ipak, osigurali smo da pacijenti dobiju barem zamjenske terapije i ovdje još uspijevamo odgovoriti na zahtjeve zdravstvenog sustava. To ne začuđuje jer je farmaceutska industrija u Hrvatskoj izrazito važan dio gospodarstva sa stoljetnom tradicijom i izravno zapošljava šest tisuća ljudi, neizravno čak osamnaest tisuća, te pridonosi BDP-u s milijardu i pol eura.
Na čemu temeljite rast u tim okolnostima?
– PharmaS je završio 2023. sa snažnim rezultatom, s prihodom većim od 95 milijuna eura ako brojimo i prihode u Španjolskoj, nastavljajući višegodišnji trend rasta. Lani je na razini Grupe ostvaren prihod od 60-ak milijuna eura. Posebno smo ponosni na to što smo u rujnu prošle godine proširili poslovanje na španjolsko tržište preuzevši Mabo, tvrtku sa sjedištem u Madridu. No i bez te akvizicije PharmaS raste u svim segmentima poslovanja. U receptnome dijelu najveći rast posljedica je rasta nekih bolesti koje nismo imali u proteklim godinama pandemije COVID-a kao što su bakterijske infekcije, i u bolničkom dijelu i u općoj populaciji. U bezreceptnome dijelu poslovanja nastavak rasta trenda samoliječenja omogućuje stalan rast i razvoj portfelja.
Kakva vam je strategija širenja, tko su mete?
– Akviziciju u Španjolskoj tek smo zaključili lani u rujnu, a korist od sinergije očekujemo već ove godine. Naši planovi za širenje ne staju na Španjolskoj; kontinuirano pratimo i druga tržišta zapadne Europe analizirajući potencijalne tvrtke za preuzimanje ili izgradnju vlastitog poslovanja ispočetka. Italija je naše sljedeće akvizicijsko tržište, pokrenuli smo otvaranje slovenskog tržišta, a uskoro počinjemo širiti poslovanje i na portugalsko. Usto naš tim za spajanja i preuzimanja svakodnevno evaluira potencijalne nove mete diljem Europe i ulazimo u postupke dubinskog snimanja, dakle pred nama je uzbudljivo razdoblje. U velikim zapadnim zemljama smjenjuje se vlast u obiteljskim kompanijama. Male kompanije našle su se na rubu poslovanja zbog jednakih politika zdravstvenih sustava i jedino diverzifikacijom poslovanja mogu postati stabilne na dulji rok. Strateškim partnerima iz drugih zemalja možemo ponuditi znanja i sinergiju, s time da jednaka pravila poslovanja vrijede na zapadu kao i u Hrvatskoj. Najveća je prednost tih kompanija poslovanje na mnogo većim tržištima u usporedbi s hrvatskim. Naravno, postupak preuzimanja ima pravila, osobito ako se nalazite u drugoj kulturi. Morate uzeti u obzir mnogo čimbenika, i poslovnih i emotivnih, i ugraditi ih u projekt da biste na kraju bili uspješni. Kao i kupnja kompanije, jednako je važna integracija tih sustava u jedan novi. U tome su izrazito važni povjerenje i dobra komunikacija.
Jesu li bioslični lijekovi budućnost generičke industrije?
– Velik dio kompanija još vjeruje da je ključ napraviti proizvod koji će postati bestseler, to je strategija inovativnih kompanija. Farmaceutske kompanije koje su nastale na generičkom tržištu moraju gledati više prema tržištu, kupcima i korisnicima, jedino im takva strategija, outside-in, može očuvati poslovanje. Ako ste generička farmaceutska kompanija bez bioloških lijekova u portfelju ili pripremi, a niste veliki nekoliko milijardi eura, imat ćete ozbiljan problem u sljedećih pet do deset godina. Trenutačno je od deset najprodavanijih lijekova na svijetu osam bioloških, s istekom patenata do 2030. godine. Dolaskom biosličnih lijekova te terapije postat će dostupnije većem broju bolesnika. Ostale kompanije morat će naći način da opstanu prema pravilima koja su na snazi posljednjih nekoliko godina. Znanja o tržištu jednako su vrijedna kao razvoj ili proizvodnja, zato će suradnja među kompanijama biti jedan od osnovnih uvjeta opstanka.
Spomenuli ste izazove s kojima se suočava industrija zbog politike rezanja cijena generičkih lijekova. Koje su posljedice takve politike i kako se situacija može riješiti?
– Još od COVID-19 poslovanje na generičkom tržištu postalo je izazovnije nego ikad. Cijene mnogih inputa u proizvodnji lijekova višestruko su se povećale, čak i iznad sto posto; primjerice, trošak energije više od tri puta. Tržište rada sve je kompetitivnije i, osim cijene rada, izrazito je teško naći specifične stručnjake. Uza sve to cijene generičkih lijekova ostale su iste, uz daljnji pritisak da se smanjuju. Hitna indeksacija jedino je rješenje koje zdravstveni sustavi trebaju odobriti da se smanji rizik od nestašice nekih lijekova. Već danas u mnogim zemljama Europske unije ne možete naći antibiotike na policama ljekarni pa ponovno ulazimo u sezonu infekcija s upitnicima u opskrbe lijekovima. Fokusom i dobrim rješenjima inovativnih kompanija neke bolesti danas su stavljene pod kontrolu, međutim zdravstveni proračuni nisu neograničeni ni u najbogatijim zemljama. Slična je situacija u Hrvatskoj. Lista posebno skupih lijekova danas drži najveći udio u trošku lijekova, a jedino rješenje koje je administracija dosad imala jest pritisak na rezanje cijena nepatentiranih lijekova. Tako se događa apsurd da imate lijekove za liječenje najtežih bolesti, a nedostaju vam pedijatrijski sirupi jer je njihova cijena daleko ispod granice isplativosti.
Cijeli intervju pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.