Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Jubilarci: Hrvatska industrijska revolucija na strani i domaći pogon

31. Ožujak 2024.

Još za vrijeme vladavine Turaka, nekolicina Osječana emigrirala je na područje današnje Njemačke. Vratili su se sa znanjima spravljanja ove zlatne tekućine, pa je tako prema povijesnim izvorima gospodin Bauer još 1664. imao pivovaru u kojoj je proizvodio prvo hrvatsko pivo.

Ovako Osječka pivovara naglašava korijene prema kojima tri tvrtke povezane s Ivanom Komakom i osječkom pivovarom stavljaju tu godinu u prvi plan - Prvo hrvatsko pivo 1664, Prvo pivo 1664 i Osječko 1664. Međutim, osječka pivovara ipak ove godine ipak ne slavi 360 obljetnicu postojanja (prema čemu bi bila najstarija aktivna tvrtka u Hrvatskoj). Naime, prva slavonska parna pivovara i tvornica leda izgrađena je 1856. godine, dvije godine nakon Karlovačke pivovare, za koju smo ustanovili da je najstariji jubilarac ove godine (među tvrtkama koje slave okrugle rođendane).

No, i ova priča o pivu pokazuje koliko je ponekad teško odrediti tradiciju koja se veže uz pojedini biznis. Uostalom, i sve tri tvrtke ‘iz 1664.‘ osnovane su u ovom stoljeću. U međuvremenu su osječke pivovare su završavale u stečajevima i mijenjale vlasnike, ali tradicija proizvodnje nepobitna je 168 godina - od 1858.

Sustavna amnezija Sudskog registra

Određivanje početka poslovanja za svaku je tvrtku utoliko kompliciranije jer Sudski registar boluje od amnezije – ne postoje javni podaci iz doba prije stupanja na snagu Zakona o trgovačkim društvima iz 1995. godine, pa sve počinje od trenutka usklađivanja s tim propisom. No, kopanje po povijesnim dokumentima i bez toga je dovoljno zahtjevno. Primjerice, jedna od najvećih kompanija, Ina, ove godine obilježava 60 godina od osnivanja. Nastala je 1964. integracijom Rafinerije nafte Boris Kidrič Rijeka, Rafinerije nafte Sisak i zagrebačkog Naftaplina, najprije kao Kombinat za naftu i plin ali je naziv iste godine promijenjen u današnji - INA – Industrija nafte. Iako je rafinerijski biznis u Rijeci je počeo još 1882., poštujemo odluku kompanije koja je zapravo osnovana zadnjeg dana 1963., ali kao sustav sličan današnjem posluje okruglih 60 godina.

Paradoksalno je da je Inin vršnjak najmlađi hrvatski dnevni list 24sata. Iako je prvi broj objavljen 2005., istoimena tvrtka koja je izdavač osnovana je - 1964. Međutim, ta je tvrtka zapravo naslijedila OIB nekadašnje marketinške agencije EP-64 koja je poslovala u sklopu velike izdavačke kuće Vjesnik. Kad se Večernji list odvojio, u diobi zajedničkih službi pripala mu je ta agencija, koja je ionako ponajviše radila za Večernji (skupljala oglase za tada najveći mali oglasnik u državi). Kad je Styria osnivala novi dnevni list, pokrenula ga je preko tvrtke koju je preimenovala iz EP-64 u Media ideja, a zatim u 24sata. Zato ćemo mi tradiciju 24sata ipak brojiti od 2005. godine.

Karlovačka kći starija od amsterdamske majke

U procesu vlasničkog preuzimanja domaćih tvrtki od strane svjetskih multinacionalki događaju se čudne situacije. Tako je Karlovačka pivovara (Heineken Hrvatske) punih deset godina starija od svoje tvrtke majke koju je Gerard Adriaan Heineken osnovao u Amsterdamu 1864. Neki preuzimači odmah sakriju dugovječnost preuzimaččke mete, ali većina stranih preuzimača poštuje domaću tradiciju, pa tako i Heineken. Sličan je i slučaj opatijskog hotelijera Liburnia Riviera Hoteli, koji ke osnovan 1947. pod nazivom Hotelsko poduzeće za Istru i u sastavu je imao 11 hotela u Opatiji i Lovranu. Kasnije mu je pripojeno još 13 hotela u Opatiji, Lovranu i Mošćeničkoj Dragi, a priključenjem opatijskoga hotela Ambasador 1964. nastalo je hotelsko poduzeće Kvarner, koje je 1968. promijenilo naziv u hotelsko poduzeće Liburnia, od 1993. posluje pod sadašnjim nazivom kao holding-koncern dioničko društvo, a od 2019. je u većinskom vlasništvu Gitonea, odnosno obitelji Lürssen iz Bremena, najpoznatije po izgradnji luksuznih megajahti, koja je posljednjih godina jedan od najvećih ulagača na riječkom području – od hotelijerstva do nautičkog turizma i brodogradnje. U LRH-u se diče tradicijom dugom 140 godina, koja je započela 1884. otvaranjem prvog turističkog objekta u grupaciji i na Jadranu – hotela Kvarner. Tome je prethodila izgradnja pruge od Pivke do Rijeke, čime se Kvarner povezao s Bečom, odakle su i dolazili prvi turisti. Uostalom, i investitor u opatijski turizam bilo je Carsko kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica iz Beča, najveće privatno željezničko društvo u Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Osim opatijskog turizma, stranci su pokrenuli i proizvodnju u Čateksu, Belišću, Saponiji, Tvornici tekstila Trgovišće (nekadašnja Tvornica za pamučnu industriju Zagreb)… Nisu donosili samo know-how, nego su nerijetko iz svojih postojećih tvornica dopremali u Hrvatsku rabljenu opremu i strojeve. Prema tom modelu u Hrvatskoj je počeo poslovati Felix Pollack iz Beča, koji j u Zagrebu prije sto godina osnovao Tvornicu za pamučnu industriju. Pogoni su bili smješteni u Gradišćanskoj ulici na Črnomercu, a proizvodnja je obuhvaćala izradbu posteljnoga platna, damasta, finih tkanina za rublje i odjeću, flanela i knjigoveškoga platna. Već u 1929. poduzeće je zapošljavalo više od 600 radnika, a proizvodilo je oko 15.000 metara tkanina na dan. Nakon niza statusnih i vlasničkih promjena, pogon je 2008. preseljen u Veliko Trgovišće, i danas posluje kao Tvornica tekstila Trgovišće.

Belišće – i danas ‘na Gutmannov pogon‘

Iz grupe stranih investitora posebno treba izdvojiti Salamona Heinricha Gutmanna koji je obiteljski biznis iz mađarske Nagykanizse koji je od valpovačkog vlastelina preuzeo na korištenje koškansko-harkanovačko-lacićki kompleks hrastovih šuma. Kao najpogodnije mjesto za gradnju pilane odabrao je livadu uz desnu obalu Drave Belistje (u katastarskoj općini Bistrinci), kasnije Belište, po čemu je naselje nastalo na tom mjestu i dobilo ime Belišće. Pod tvrtkom imena S.H. Gutmann, uz pilanu, jednu od najmodernijih toga doba i vjerojatno najveću u Europi za prorez hrastovine, nikle su i prve stambene kuće nekadašnje tvorničke tzv. Gutmannove kolonije. Istodobno se osniva vatrogasno društvo, potom otvara školska učionica i poštanski ured, podiže se prva zgrada pučke škole i kapelica na groblju, te gradi električna mreža i vodovod s kanalizacijom. Nastaju i prvi kilometri uskotračnih šumsko-industrijskih pruga, koje ubrzo prerastaju u lokalnu slavonsku željeznicu s javnim prometom, mrežom industrijskih pruga, kolodvorom, ložionicom i remontnom radionicom u Belišću u ukupnoj dužini od 335 kilometara. Bogatstvo slavonskih šuma, jeftina radna snaga i odlična potražnja drvoprerađivačkih proizvoda osigurali su tvrtki velike profite i mogućnost da krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgradi tvornice za proizvodnju tanina, bačava, drvno-destilacijskih proizvoda i parketa.

Kompleks oko kojeg je niknuo cijeli grad u međuvremenu je doživljavao niz promjena, uspona i padova, ali nasljednik Gutmannovog Belišća, DS Smith Belišće Croatia u britanskom vlasništvu, i danas je uvjerljivo najveća tvrtka u gradu, a slijedi je proizvođač strojeva za izradu pneumatika Harburg-Freudenberger Belišće, koji je osnovan 1998. izdvajanjem Tvornice strojeva iz poslovnog sustava Kombinata. I četvrta po snazi belišćanska tvrtka, Fochista Belišće u talijanskom vlasništvu, preuzela je 2013. pogone suhe destilacije drva od matične kompanije pa se može reći da se grad Belišće, pa i cijela Valpovština, i danas razvija ‘na Gutmannov pogon‘.

Domaćim osiguranjem protiv strane dominacije

Paralelno sa stranim ulagačima, moderna industrija razvijala se i kao posljedica Ilirskog pokreta i hrvatskog nacionalnog osvješćivanja. Grafički zavod Hrvatske razvio se iz Tiskare Narodnih novina, utemeljene 1874. uz potporu prvog bana pučanina Ivana Mažuranića i Zemaljske vlade i svojevrsni je nasljednik tradicije tiskare Ljudevita Gaja osnovane 1838. Paralelno se odvijala još jedna priča, koja ilustrira da dominacija globalnog kapitala nije izmišljotina posljednjih desetljeća. Upravo 1874. su Ivan Vončina, Gjuro Deželić i August Šenoa krenuli u osnivanje prvog domaćeg osiguravajućeg društva, kako bi se suprotstavili monopolu austrijskih i mađarskih osiguravatelja. Mažuranić je i na taj način pokušavao modernizirati Hrvatsku unatoč razapetosti između interesa Beča i Pešte. Upravo zbog klipova koje je podmetala središnja vlast, od hrvatske odluke o osnivanju Croatia osiguravajuće zadruge do početka rada proteklo je punih deset godina, i te 1884. Mažuranić više nije bio ban, Vončina nije bio gradonačelnik, a Šenoa je umro tri godine prije početka rada Croatia osiguranja.

Na početku je u temeljnu glavnicu zadruge Grad Zagreb uložio 100 tisuća forinti, koje je društvo ubrzo vratilo jer se pokazalo više nego uspješnim. Nakon što je Croatia počela poslovati i zarađivati, dvije su trećine čistog dobitka upotrebljavane u javne svrhe Grada Zagreba, što je bio znak zahvalnosti prema utemeljitelju.

Prva se kod domaće osiguravajuće kuće osigurala Tvornica kože koju je do tada osiguravala jedna francuska tvrtka. A kako bi pružila primjer drugima i jasno podržala rad prve domaće osiguravajuće zadruge, općina grada Zagreba među prvima je svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu odmah osigurala isključivo kod Croatije.

Bešte ljudi, ide robotaksi!

Prije 140 godina utemeljena je i prva hrvatska prijevoznička tvrtka. Osječki Gradski prijevoz putnika (GPP) nasljednik je konjskog tramvaja, koji je početo voziti 1884., čak sedam godina prije nego što je takav javni prijevoz pokrenut u Zagrebu. Inače, električni tramvaj prva je uvela Rijeka – 1899. Bio je u vlasništvu Komercijalne banke u Pešti, ali ga je kasnije okupila Riječka općina, pa Autotrolej i danas posluje kao komunalno poduzeće. Zanimljivo je da je Rijeka 1952. ukinula tramvajski promet, a godinu dana prije uvela je trolejbuse, koji su pak ukinuti 18 godina kasnije zbog – niskih cijena nafte.

Danas smo pak svjedoci početaka (nove) elektrifikacije voznog parka, uz projekt autonomnih vozila, odnosno robotaksije, koji se upravo pripremaju za vožnju Zagrebom. Projekt je praćen velikom dozom nepovjerenja – od tehnoloških do ekonomskih i sigurnosnih dvojbi. No, nije to prvi put. Kad je Ferdinand Budicki početkom XX. stoljeća dovezao u Zagreb prvi automobil, novo čudo praćeno je pokličima: ‘Bešte ljudi, ide auto!‘ Možda ćemo za koju godinu slušati remake: ‘Bešte ljudi, ide robotaksi!‘

22. travanj 2024 20:28