'Plan je ništa. Planiranje je sve', riječi su američkog autora i profesora Dwight David Eisenhowera. U protekle dvije godine menadžeri i vlasnici kompanija su iz već poznatih razloga – od pandemije, problema u opskrbi, nestašica, porasta cijena, napisali potencijalnih scenarija više nego ikada, skoro pa postali profesionalni scenaristi. Ono što će reći svaki konzultant, u kriznim vremenima treba nanovo i nanovo sve preispitivati, preračunavati i nadati se da ćete pogoditi. Problem je trenutačno u tome što su poduzetnici od silnog računanja i planiranja već prilično umorni i pomalo ludi.
Po tonu njihovog glasa i određenoj apatiji u retorici da se naslutiti da im je dosta gatanja i pokušaja predviđanja globalnih kretanja koje je u ovom trenutku nemoguće predvidjeti. No koji si biznis može priuštiti strategiju čekanja ishoda situacije? Poslovne planove treba prilagođavati mogućim scenarijima, a gotovo uvijek su na stolu tri: od najblažeg, da će kriza brzo proći, srednjeg, da će biti problema, ali sa ograničenim posljedicama, do trećeg najcrnjeg, da će se situacija oteti kontroli i da će se biznis i život kakvog poznajemo zaustaviti. Ne samo u Hrvatskoj već i globalno. Srećom, iako nimalo optimistični, naši poduzetnici nisu zakoračili u najcrnje vode, a, uostalom, da se vratimo Eisenhoweru, 'pesimizam nikad nije osvojio nijednu bitku'.
U ovoj smo temi razgovarali s vodećim stručnjacima specijaliziranim za razna područja konzaltinga, sukladno planovima koje izrađuje svaka kompanija, a to su planiranje budžeta, nabave, zapošljavanja, ulaganja te krizni menadžment. S obzirom na to da svakodnevno pomažu tvrtkama u izradi svojih planova, konzultanti su dali su i svoju procjenu trenutnog psihičkog kapaciteta hrvatskih poduzetnika.
– Premda je Hrvatska malo tržište, brzina kojom uvozimo sve globalne probleme je bez presedana. Psihoza je prisutna u svim segmentima. Poduzetnici su frustrirani, izmoreni. Takav stav nije podržavajući za kreaciju novih vrijednosti. Ako ste kontinuirano u razmišljanjima o recesiji, inflaciji, nedostatku sirovina, materijala, čitate vijesti i primate poruke o nestabilnosti na globalnoj razini, htjeli - ne htjeli ulazite 'fire fighting' modus, gasite vatru, borite se za cash flow, razmišljate o troškovima koji rastu u nebo. U takvim okolnostima planiranje rasta poslovanja čini se kao fikcija. To je stanje danas u tradicionalnim industrijama. S druge pak strane u pojedinim industrijama kao na primjer IT, ICT - digitalne platforme koje imaju doseg na svjetska tržišta, softverska rješenja mogu planirati rast. Ne kažem da na njih ne utječe kriza, no osjećaju negativne trendove u puno manjoj mjeri – istaknula je Irena Jolić Šimović, direktorica HR tvrtke Studio5.
No bez obzira na sve izazove, Nikola Nikšić, direktor savjetodavne tvrtke Konter, misli da su u poduzetništvu trenutačne okolnosti na neki način prirodno stanje stvari.
– Poskupljenja, geopolitika, oružani sukobi, porezne politike, birokracija, fluktuacija radne snage, sve su to činjenice na koje se poduzetnici mogu manje ili više ljutiti ili strepiti od njih, biti dulje ili kraće umorni ili umorniji, no kada zasjednu na svoje 'komandno mjesto', nastavit će djelovati u skladu sa svojim poslanjem i vizijom. Optimizirati poslovanje i minimalizirati rizike, pokretati i provoditi promjene kojima će otklanjati smetnje i pronalaziti nove puteve ka uspjehu, sigurnom i stabilnom, dugoročno održivom poslovanju. To je njihov habitus, i po tome su posebni i ključni ne samo za ekonomiju, nego i za svaku društvenu zajednicu – istaknuo je Nikšić.
Dodao je i to da su, po za sada dostupnim podacima o poslovanju poduzetnika u 2021. u odnosu na nekoliko dobrih prethodnih godina, zaključno s 'naj' 2019., te 2020. kao godinu pandemije i recesije, poduzetnici bili značajno spremniji (i kompetencijski i financijski) nego je to bilo početkom prethodne dugogodišnje ekonomske krize započete krajem 2007.
Ono što smatra slabošću je sklonost poduzetnika da se drže samo jednog planskog scenarija, koja proizlazi iz pomanjkanja menadžerskih znanja vlasnika i upravljača koji su ili sponzori ili ključni učesnici u procesu planiranja.
– Opterećeni manjkom vremena, u najvećoj mjeri svojom krivnjom zbog neprepoznavanja prioriteta ili straha od delegiranja te nespremnošću za otvorenost i dijeljenje informacija, poduzetnici su iritirani već prilikom kreiranja jedne strateške opcije, a kamoli da se upuste u izrade nekoliko planskih scenarija. Poduzetnici ponekad pretjeraju u uvjerenju da ih intuicija podržana hrabrošću nikada, baš nikada, ne može iznevjeriti. Isto tako, ne vole razmišljati o 'neriješenom' ili 'porazu', smatraju da to može naškoditi njihovom optimizmu, statusu i slici kakvu žele stvoriti kod drugih. Međutim, kada stvari ipak krenu po zlu, ranije napravljeni alternativni 'plan B' može pomoći da san bude mirniji i stres manji. A tako se i u kriznim situacijama mogu donositi suvisle i dobre odluke i uspjeti koliko je to moguće – ispričao je Nikšić.
Na pitanje hoće li ova kriza obeshrabriti poduzetnike da realiziraju postojeće i pokrenu nove investicijske planove, Željko Perić iz tvrtke Caper je rekao da će s jedne strane dio poduzetnika biti iznimno oprezan pa će se oni koji imaju limitirane količine likvidnih sredstava ponašati vrlo racionalno no i to da je kriza uvijek i prilika za neke pa ne očekuje značajnije zastoje u ukupnim ulaganjima.
– Primjerice, aktivnosti preuzimanja i spajanja nisu posustale zbog korone, dapače nakon smirivanja početne panike interes je daleko veći nego u normalnim vremenima. Sigurno je da će dio investitora stati na loptu, ako dođe do ozbiljne prijetnje da se rat u Ukrajini prelije na susjedne zemlje – smatra Perić.
– Problemi novčanog tijeka, produljivanje roka plaćanja prema dobavljačima, nemogućnost avansnog plaćanja su ozbiljna upozorenja na koja poduzetnici ukazuju u posljednje vrijeme – istaknuo je Boris Sruk, direktor konzultantske tvrtke Argus grupa.
Poduzetnici, bar oni koji su bili spremni na promjene i koji su poduzeli određene radnje za ublažavanje krize u poslovanju, su, dodaje, i dalje na tržištu. Traže alternative i uključeni su u poslovanje više nego ikad prije.
– Svi poslovni planovi trebali bi uključivati najmanje četverotjedni period priljeva i odljeva. Novčani tijek treba nadzirati na tjednoj razini, ali i pripremiti i tromjesečni plan priljeva i odljeva. Važno je imati dovoljno slobodnog 'keša' jer znamo da se na banke ne može računati u kratkom vremenu. Keš je kralj. Ako nemate keša na poslovnom računu ili redoviti priljev od prodanih proizvoda ili usluga, teško se nešto može napraviti u kratkom roku – kaže Sruk.
A u okolnostima porasta i promjene troškova poslovanja na dnevnoj bazi, to sigurno nije lako držati pod kontrolom. Visina inputa je trenutno nešto što je najteže planirati, na što je najteže utjecati i što svima zadaje najviše glavobolja.
Konkretne savjete ekonomskih stručnjaka te primjere planiranja vodećih kompanija u Hrvatskoj pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.