Kakva je budućnost uzgoja i cijene kave uslijed klimatskih promjena?

 

Povijest uzgoja kave započela je u Etiopiji, odakle se, prema legendi o pastiru Kaldiju, proširila na Arapski svijet, gdje je u 15. stoljeću prvi put pržena i kuhana kao napitak. Kava je prvi put komercijalno uzgojena u Jemenu i postala je sastavni dio kulture, navika i običaja naroda koji su obitavali na Arapskom poluotoku. Tamošnje stanovništvo razvilo je prve plantaže kave i načine njezina prženja. Kavu su u Europu donijeli mletački trgovci prevozeći robu iz Carigrada u Veneciju 1570. godine. Polovicom 17. stoljeća u Veneciji je otvorena i prva kavana. Primjer Venecije slijedili su i drugi gradovi na sjeveru Italije poput Milana, Torina i Genove, da bi se uskoro kavane otvarale po čitavom europskom kontinentu. Kafići su postali središta društvenog života u kojima su ljudi kratili svoju dokolicu razgovarajući, čitajući, igrajući šah, kartajući se i uživajući u ispijanju kave. Iako se kava u to doba nije uzgajala u Europi, europske kolonijalne sile, poput Francuske, Nizozemske i Velike Britanije, širile su uzgoj kave u svojim kolonijama u tropskim regijama, poput Kariba i Južne Amerike. To je uvelike pridonijelo Europi u kontinuiranoj opskrbi kavom. Kava je postala sve popularnija među europskim stanovništvom. Zanimljivo je kako su različite metode pripreme kave razvijene u različitim dijelovima Europe, uključujući espresso u Italiji, filter kavu u Njemačkoj i tursku kavu na Balkanu. Svaka metoda pripreme stvorila je svojevrsnu kulturu ispijanja kave.

Kava je danas globalno popularna i prisutna u gotovo svakom kutku našeg planeta. Njezina široka rasprostranjenost plod je jedinstvene čarolije kave, koja već stoljećima trgovačkim rutama gradi mostove između različitih kultura, civilizacija, religija, tradicija, običaja, navika i ukusa potrošača. Danas je kava među najtrgovanijim proizvodima na svijetu, što je dijelom posljedica njezine jedinstvene privlačnosti i rastuće potražnje na globalnom tržištu. Od ukupno 1.264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, kava je u 2024. godini bila 87. najtrgovaniji proizvod u svijetu, s ukupnom vrijednošću trgovine od 95,0 milijardi eura.

Trendovi na globalnom tržištu kave vrlo su dinamični. Važno je primijetiti kako u posljednjih 20 godina trgovina kavom raste znatno brže nego ukupna svjetska trgovina. Pritom je u razdoblju 2005. - 2024. prosječni godišnji rast ukupne svjetske trgovine iznosio 5,0 posto, a rast trgovine kavom 8,0 posto.

Prema posljednjim dostupnim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u 2023. godini u svijetu je proizvedeno 11,0 milijuna tona kave. Najveći proizvođač kave je Brazil s udjelom u svjetskoj proizvodnji od 30,8 posto (slika 1.). Slijede ga Vijetnam s udjelom od 17,7 posto i Indonezija s udjelom od 6,9 posto.

 

Slika 1. Najveći proizvođači kave u svijetu mjereno udjelom u svjetskoj proizvodnji u 2023. godini

 

Proizvodnja i izvoz uvjetovani su potrošnjom kave na svjetskim tržištima. Na potrošnju kave utječu brojni čimbenici, poput populacijskih trendova, tradicije, navika i ukusa potrošača, dostupnosti na tržištu, cijene kave i njezine kvalitete. Uz navedeno, ne treba izostaviti ni životni standard stanovništva koji također ima sve veći utjecaj na potrošnju kave. Na to ukazuju i podaci o potrošnji, prema kojima su najveći globalni potrošači kave gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta poput SAD-a, Njemačke, Japana i Francuske (slika 2.).

 

Slika 2. Najveći potrošači kave u svijetu mjereno udjelom u svjetskoj potrošnji u 2023. godini

 

Dok su Brazilci najveći proizvođači kave u svijetu, Amerikanci su njezini najveći potrošači. Pritom na SAD otpada 13,9 posto ukupne globalne potrošnje kave. Slijede ga Njemačka s udjelom u svjetskoj potrošnji kave od 4,8 posto i Japan s udjelom od 3,9 posto.

Kako bi se dobila realna slika globalnih trendova na tržištu kave, valja neutralizirati učinak promjena cijena. Stoga su na slici 3. uz trend nominalnog izvoza prikazani rezultati kretanja realnog izvoza kave u svijetu. Nominalni globalni izvoz kave mjeren je na lijevoj osi slike 3. i izražen je u milijunima eura, dok je realni globalni izvoz kave mjeren na desnoj osi i izražen je u tisućama tona.

 

Slika 3. Nominalni i realni izvoz kave u svijetu u razdoblju 2005. - 2024.

Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima iz baze podataka UN Comtrade

 

Važno je primijetiti kako u razdoblju 2005. - 2024. nominalni izvoz kave snažno raste, i to znatno brže u odnosu na realni izvoz. To ukazuje da nominalni izvoz nije primarno rastao zbog povećanja izvezenih količina, već zbog rasta cijena kave. Nominalni izvoz u razdoblju od 2005. do 2024. godine povećavao se u prosjeku godišnje za 8,1 posto, dok se realni izvoz povećavao za 2,3 posto.

Najnoviji trendovi ukazuju na snažan nominalni rast izvoza, uz istovremeno skromni realni rast izvoza. Nominalni izvoz kave je u razdoblju 2020. - 2024. na globalnom tržištu povećan za 77,0 posto, a realni izvoz tek za 4,7 posto. To govori u prilog značajnom rastu cijena kave.

Empirijski izračuni indeksa prosječne jedinične cijene globalnog izvoza kave za razdoblje 2005. - 2024. prikazani su na slici 4. Rezultati potvrđuju kako je u tom razdoblju izvozna cijena kave na globalnom tržištu povećana čak tri puta (slika 4.). Najveće povećanje izvozne cijene kave zabilježeno je u razdoblju 2020. - 2024., i to za gotovo 70,0 posto.

 

Slika 4. Indeksi jedinične cijene globalnog izvoza kave u razdoblju 2005. - 2024.

 

Brojni su čimbenici koji pridonose vrtoglavom rastu cijena kave, od rasta svjetske populacije, preko povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih rastom cijena gnojiva, pesticida i ambalaže, rasta transportnih troškova, povećanja troškova logistike i distribucije, do najnovijeg uvođenja Trumpovih carina. No, jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijena kave svakako su klimatske promjene.

Emisija stakleničkih plinova pridonosi globalnom zagrijavanju Zemljine površine i atmosfere koje se na plantažama kave ogleda u dugotrajnim sušnim razdobljima praćenim iznadprosječnim temperaturama. Pritom ne izostaju niti vremenske nepogode u obliku snažnih oluja, tuče, poplava i sl. koje nemilice uništavaju usjeve uzgajivača. Uz smanjenje otpornosti kultura kave, takvo okruženje nailazi na plodno tlo razvoja i širenja raznih štetnika i bolesti koje ugrožavaju uzgoj kave. Sve učestalije su pojave hrđe lišća kave zbog bolesti uzrokovane gljivicom Hemileia vastatrix koja napada lišće i uništava plodove kave. Bolest se može u određenoj mjeri prevenirati uzgojem otpornijih sorti, koristeći certificirano sjemenje (Till i sur., 2024).

Ekstremne vremenske prilike koje nerijetko uzrokuju propadanje čitavih usjeva, smanjenje prinosa i ograničavanje opskrbe tržišta kavom izravno utječu na rast cijena kave. Ne samo da nepovoljni vremenski uvjeti ograničavaju dostupnost kave na tržištu povećavajući time njezinu cijenu, već i ugrožavaju kvalitetu kave (Ahmed i sur., 2021; Dias i sur., 2025).

Dvije su glavne vrste kave, koje se razlikuju po kvaliteti, okusu, sadržaju kofeina, izgledu zrna, uvjetima uzgoja i cijeni - arabica i robusta. Arabica ima složeniji, slađi i voćni okus, s manje kofeina i raste na višim nadmorskim visinama, dok je robusta jača, gorča, s dvostruko više kofeina, ali je otpornija na bolesti. Arabica je vrsta kave koja zauzima primat u globalnoj proizvodnji i konzumaciji. Prema posljednjim dostupnim podacima Međunarodne organizacije za kavu (ICO), arabica je u 2024. godini pokrivala gotovo 60,0 posto svjetskog tržišta kave.

Globalni izvoz kave je u 2024. godini dosegnuo vrijednost od 47,6 milijardi eura. Pritom je 22,1 posto izvoza realizirao Brazil, 8,1 posto Vijetnam, 7,7 posto Švicarska i 7,4 posto Njemačka (slika 5.).

Sve veći regulatorni pritisci te uvođenje trgovinskih ograničenja stvaraju dodatne izazove za globalno tržište kave. SAD je u kolovozu ove godine uveo carinsku stopu od 50,0 posto na brazilsku kavu. Time je došlo do prekida uspostavljenih dobavnih pravaca i lanaca isporuke brazilske kave na američko tržište. Brazilskim izvoznicima nije preostalo ništa drugo nego preusmjeravati isporuke na alternativna tržišta poput Kine i Europske unije.

 

Slika 5. Najveći izvoznici kave u svijetu u 2024. godini mjereno udjelom u svjetskom izvozu kave

 

Budući da je SAD najveći potrošač i uvoznik kave na svijetu, uvođenje drakonskih carina na brazilsku kavu moglo bi pridonijeti ograničavanju ponude kave na američkom tržištu i shodno tomu rastu cijena. Tim više jer SAD najviše uvozi kavu upravo iz Brazila. U 2024. godini SAD je 22,4 posto kave uvezao iz Brazila, 16,8 posto iz Kolumbije, 13,2 posto iz Švicarske, 6,5 posto iz Kanade i 4,9 posto iz Gvatemale.

Od ukupne vrijednosti realiziranog globalnog uvoza kave u 2024. godini, najveći udio zauzima SAD, i to u iznosu od 17,4 posto (slika 6.). Slijede ga Njemačka s udjelom od 11,8 posto i Francuska s udjelom od 6,6 posto.

 

Slika 6. Najveći uvoznici kave u svijetu u 2024. godini mjereno udjelom u svjetskom uvozu kave

 

Posebno zanimljivim čini se analizirati poziciju Hrvatske u trgovini kavom. Na slici 7. prikazana su kretanja izvoza, uvoza i vanjskotrgovinske bilance Republike Hrvatske u trgovini kavom. Uz dinamičan trgovinski rast, može se reći da su glavna obilježja trgovine kavom veliki trgovinski deficit, relativno slaba pokrivenost uvoza izvozom te osjetan uvozni rast, naročito prisutan u posljednjih nekoliko godina.

U analiziranom razdoblju od 2005. do 2024. godine Hrvatska je povećala izvoz kave za 16,3 milijuna eura, a uvoz za 87,4 milijuna eura. Uvoz kave Republike Hrvatske u prosjeku raste neusporedivo brže od izvoza, što rezultira značajnim pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Trgovinski deficit svoj je vrhunac dosegnuo u 2024. godini kada je iznosio pomalo nevjerojatnih 100,3 milijuna eura.

Budući da je kava tropska biljka koja zahtijeva visoke temperature, tlo bogato mineralima te dovoljno sunca i vlage, Hrvatska nema optimalne uvjete za uzgoj kave. Stoga negativna vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini kavom nije iznenađujuća. No, svakako je zabrinjavajuće značajno pogoršavanje vanjskotrgovinske bilance, a koje je naročito prisutno u posljednjih nekoliko godina. Ono je rezultat snažnog rasta uvoza kave. Stoga se u nastavku rada istražuje odgovor na pitanje: Je li do rasta uvoza kave Republike Hrvatske došlo zbog rasta potrošnje i uvezenih količina ili je razlog tomu rast cijena kave?  

 

Slika 7. Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini kavom u razdoblju 2005. - 2024.

 

Da bi se neutralizirao učinak rasta cijena, uz nominalni uvoz analiziran je realni uvoz kave. Dobiveni rezultati prikazani su na slici 3. Pritom je nominalni uvoz kave mjeren na lijevoj osi slike 3. i izražen je u milijunima eura, dok je realni uvoz kave mjeren na desnoj osi i izražen je u tisućama tona.

 

Slika 8. Nominalni i realni uvoz kave Republike Hrvatske u razdoblju 2005. - 2024.

 

Dok nominalni uvoz kave u razdoblju 2005. - 2019. postepeno raste, realni uvoz, uz blaže oscilacije, praktički stagnira. No, još su zanimljiviji najnoviji trendovi, i to od 2020. do 2024. godine. U tom se razdoblju nominalni uvoz kave gotovo udvostručio, povećavši se sa 62,9 milijuna eura na 119,7 milijuna eura. Istovremeno, realni uvoz se smanjio za 973 tone. Opisana kretanja nominalnog i realnog uvoza ukazuju na snažan rast cijena uvezene kave Republike Hrvatske u razdoblju 2020. - 2024.

To potvrđuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima indeksa potrošačkih cijena kave (slika 9.). Pritom je potrošačka cijena kave u prvih devet mjeseci 2025. godine u prosjeku povećana za 66,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. 

 

Slika 9. Indeksi potrošačkih cijena kave u Republici Hrvatskoj, siječanj 2020. - rujan 2025.

 

Hrvatska je u 2024. godini ukupno uvezla kave u vrijednosti od 119,7 milijuna eura. Pritom je najviše kave uvezeno iz susjedne Slovenije, i to 56,9 posto (slika 10.). Slijede je Italija s udjelom od 22,8 posto i Njemačka s udjelom od 7,2 posto.

 

Slika 10. Struktura uvoza kave Republike Hrvatske po zemljama u 2024. godini

 

Njemačka i Italija najveći su proizvođači i izvoznici kave od zemalja EU-a. Te dvije zemlje zaslužne su za gotovo polovicu izvoza kave Europske unije. Njemački udio u ukupnom izvozu kave Europske unije u 2024. godini iznosio je 28,5 posto, dok je udio Italije 21,2 posto (slika 11.). Slijede ih Nizozemska s udjelom od 10,5 posto, Francuska s udjelom od 10,1 posto i Belgija s udjelom od 9,6 posto.

Zanimljivo je kako su sve zemlje EU-a neto uvoznici kave, tj. imaju izražen vanjskotrgovinski deficit u razmjeni kavom s ostatkom svijeta.

 

Slika 11. Izvoz kave zemalja EU-a u 2024. godini mjereno udjelom u ukupnom izvozu kave Europske unije

 

Analiza indeksa jediničnih cijena uvoza kave zemalja Europske unije u 2024. godini potvrđuje kako upravo najveći proizvođači i izvoznici kave u Europskoj uniji, Njemačka i Italija, uspijevaju realizirati najniže uvozne cijene kave u usporedbi s drugim zemljama EU-a. To je i očekivano s obzirom na to da kao veliki prerađivači kave mogu ostvariti znatno povoljnije dobavne cijene. Pored toga, razvijena logistika, prerada i proizvodnja također pridonose znatno nižim uvoznim cijenama kave tih zemalja.

Na ljestvici zemalja Europske unije prema veličini indeksa jediničnih cijena uvoza kave Hrvatska se u 2024. godini pozicionirala relativno blizu prosjeka zemalja EU-a. Pritom je realizirana jedinična cijena uvezene kave u Hrvatskoj bila za 4,0 posto manja u odnosu na prosjek zemalja Europske unije.

 

Slika 12. Indeksi jediničnih cijena uvoza kave zemalja Europske unije u 2024. godini

 

Jutarnji ritual bez čudesnog napitka danas je mnogim ljudima širom svijeta teško zamisliv. No, kava je puno više od jutarnjeg rituala, ona je dio kulture, druženja i povezivanja ljudi. Poziv na kavu je prilika za razgovor s prijateljima, poslovne sastanke ili prve spojeve, a sam napitak pridonosi stvaranju posebnog ugođaja razbibrige i užitka druženja. Kava već stoljećima trgovačkim rutama spaja različite kulture, civilizacije, podneblja, navike i ukuse potrošača.

Klimatske promjene dovode uzgajivače kave pred velika iskušenja i izazove (Jones i sur., 2025). Tim više jer se radi o osjetljivoj poljoprivrednoj kulturi koja traži posebne agroklimatske uvjete za adekvatan uzgoj. Optimalni uvjeti za uzgoj kave uključuju tropsku klimu, stalnu vlagu, obilje difuznog svjetla i plodno tlo. Najrasprostranjenija sorta kave, arabica, uspijeva na većim nadmorskim visinama (800 - 2.600 m) s temperaturama između 15°C i 24°C, dok je sorta robusta otpornija i bolje raste na nižim visinama (do 800 m). Gotovo pa idealni agroklimatski uvjeti za uzgoj kave nalaze se na područjima Brazila i Vijetnama, koji su ujedno i najveći proizvođači i izvoznici kave na svijetu. Međutim, klimatske promjene u vidu globalnog zagrijavanja, dugotrajnih suša, nestabilnih vremenskih prilika, velikih količina padalina u kratkim intervalima i vremenskih nepogoda izazvanih poplavama ili tučom ugrožavaju proizvodnju kave. To postaje naročito izraženo upravo u područjima Brazila i Vijetnama.

Inovativni svijet uzgoja kave u neprekidnoj je potrazi za različitim modalitetima prilagodbe klimatskim promjenama, od preseljenja lokacija uzgoja, preko istraživanja novih optimalnih terena za uzgoj i otpornijih vrsta, do razvoja hibridnih sorti kave (Adhikari i sur., 2020; Freitas i sur., 2024; Ahmed i sur., 2021; Han i sur., 2025; Mamuye i sur., 2025). Za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama potrebni su vrijeme i znatna ulaganja. Nažalost, nemilosrdna tržišna utakmica i glad za profitom bacili su brigu o negativnim učincima klimatskih promjena na uzgoj kave u drugi plan. Tim više jer klimatske promjene ne pogađaju velike kompanije koje ostvaruju goleme profite u poslovanju kavom, već dominantno uzgajivače kave na njihovim plantažama. Pritom prevladavaju mali uzgajivači kave čija je zarada od prodaje sirove kave veoma skromna. Najveća zarada u proizvodnom procesu ostvaruje se preradom kave u bogatim industrijskim zemljama. Klimatske promjene utječu na smanjenje prinosa kave i sužavanje globalne ponude, što uz rastuću potražnju na svjetskim tržištima rezultira vrtoglavim rastom cijena kave.

Intenzivan rast nominalnog uvoza kave Hrvatske u posljednjih nekoliko godina uzrokovan je povećanjem cijena na globalnom tržištu. Važno je primijetiti da se realni uvoz kave blago smanjio, što je usko korelirano sa smanjenjem potrošnje kave. Rast cijena pretvara kavu u luksuznu robu za sve veći broj domaćeg stanovništva. To se poglavito odnosi na petinu stanovništva koja živi u riziku od siromaštva. Klimatske promjene nastavit će negativno utjecati na uzgoj kave, što će se najviše osjetiti u smanjenju prinosa (Della Peruta i sur., 2024). Uz rastuću svjetsku populaciju, može se očekivati nastavak negativnih učinaka klimatskih promjena na kretanja cijena kave na globalnom i domaćem tržištu.