Tvrtke i tržišta

Klarna: švedski fintech procijenjen na više od 15 milijardi dolara

IPO u SAD-u donio je Klarni 1,4 milijarde dolara uz snažnu potražnju investitora, a kompanija planira i širenje izvan BNPL modela

Švedska fintech kompanija Klarna ostvarila je tržišnu vrijednost nešto višu od 15 milijardi dolara u svojoj inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) u SAD-u, što predstavlja važnu prekretnicu za tvrtku nakon što je njezin raniji plan izlaska na burzu propao zbog nestabilnosti tržišta izazvane carinskim mjerama. Klarna je svoje dionice ponudila po 40 dolara, iznad ranije najavljenog raspona od 35 do 37 dolara. Tvrtka je prikupila nešto manje od 1,4 milijarde dolara, a ponuda je bila oko 26 puta preplaćena. Po cijeni od 40 dolara po dionici, vrijednost Klarnina poslovanja procijenjena je na oko 15,2 milijarde dolara.

Ova tvrtka za online plaćanja bila je među nizom kompanija koje su ranije ove godine pauzirale svoje planove za IPO, nakon što je američki predsjednik Donald Trump u travnju najavio široki paket carina, što je izazvalo snažnu nestabilnost na tržištima. Međutim, američko tržište inicijalnih javnih ponuda u posljednjim je mjesecima oživjelo, smanjenjem volatilnosti. Primjerice, softverska tvrtka Figma i kripto burza Bullish prikupile su svaka više od milijardu dolara, dok se kripto burza Gemini, koju vode blizanci Winklevoss, sprema na debi kasnije ovog tjedna.

Inače, Klarna je pionir modela 'kupi sada, plati kasnije' (BNPL), odnosno beskamatnih obročnih kredita na online blagajnama trgovaca. Takvi su krediti posljednjih godina stekli veliku popularnost, osobito u SAD-u, gdje je tvrtka intenzivno širila poslovanje. Uspješan izlazak na burzu predstavlja važnu prekretnicu za ovu 20 godina staru europsku fintech kompaniju, koja je u posljednjem desetljeću prošla kroz upravljačke krize i snažne oscilacije u investitorskom sentimentu, kažu stručnjaci iz industrije.

Vrijednost Klarninih dionica drastično je pala s 46 milijardi dolara u 2021., nakon što je SoftBank predvodio investicijski krug koji ju je tada učinio najvrjednijim europskim start-upom,  na svega 6,7 milijardi dolara 2022., kada su rastuće kamatne stope zaustavile ulaganja u start-upove koji posluju s gubicima. Također, prošle godine, kompanija je bila suočena i s višemjesečnim sukobom u upravi, koji je završio uklanjanjem bliskog saveznika suosnivača Victora Jacobssona iz upravnog odbora.

Skupa ekspanzija

Klarna je sve do 2019. poslovala profitabilno, no tada je krenula u skupu ekspanziju na američko tržište, svjesno prihvaćajući značajne gubitke dok je prilagođavala svoj sustav procjene kreditne sposobnosti korisnika. Njezin poslovni model često izaziva kontroverze. Kritičari tvrde da takav oblik kreditiranja potiče neodgovorno zaduživanje među ranjivim potrošačima a postoje i bojazni kako bi eventualna recesija u SAD-u mogla ugroziti kvalitetu kreditnog portfelja kompanije.

Iako Klarna većinu prihoda ostvaruje od naknada trgovcima, zagovornici potrošača upozoravaju da model 'kupi sada, plati kasnije' ima predatorske elemente, jer korisnicima koji ne plate rate na vrijeme naplaćuje kazne. Prema podacima iz IPO dokumentacije, 13,6 posto prihoda u prošloj godini dolazilo je upravo od 'naknada za podsjetnik' i 'snooze naknada' koje nastaju kada kupci zakasne s uplatom ili odluče odgoditi plaćanje. Također, po uzoru na mnoge startupe iz fintecha Klarna želi postati digitalna banka u punom smislu pa je nedavno lansirala i svoju vlastitu debitnu karticu, širieći tako ponudu klasičnih kredita s kamatama, a glavni izvršni direktor Sebastian Siemiatkowski najavljuje i ambicije ulaska u kripto sektor.

U drugom tromjesečju ove godine Klarna je zabilježila neto gubitak od 53 milijuna dolara, što je više nego trostruko u odnosu na gubitak od 18 milijuna dolara u istom razdoblju lani. Prihodi su joj pritom porasli gotovo 21 posto na 823 milijuna dolara. Za cijelu prošlu godinu kompanija je ipak ostvarila neto dobit od 21 milijun dolara, naspram gubitka od 244 milijuna dolara godinu ranije. Unatoč novoj procjeni, vrijednost Klarne i dalje je značajno ispod američkog rivala Affirm, koji je 2021. izašao na burzu uz procjenu od 12 milijardi dolara, a danas vrijedi oko 29 milijardi dolara.

Najveći IPO-i u 2025.

Klarna se svojim izlaskom na burzu priključuje nizu velikih ovogodišnjih inicijalnih javnih ponuda koje signaliziraju oporavak tržišta kapitala nakon dvije godine zatišja. Najveći IPO dosad pripada softverskoj tvrtki Figma, koja je u kolovozu prikupila više od 1,2 milijarde dolara i ostvarila tržišnu kapitalizaciju od oko 56 milijardi dolara.

Među najveće tehnološke ponude ubraja se i CoreWeave, pružatelj cloud infrastrukture povezan s umjetnom inteligencijom i blockchainom, koji je dosegnuo vrijednost poduzeća od 107 milijardi dolara, što ga svrstava među najvrjednije nove dionice desetljeća.

Fintech sektor, kojem pripada i Klarna, obilježio je IPO Chime Financiala s tržišnom vrijednošću od 18,4 milijarde dolara, dok su u kripto sektoru pozornost privukli Bullish i Gemini. Potonji, kripto mjenjačnica braće Winklevoss, cilja na procjenu od oko 3 milijarde dolara.

Na globalnoj razini, očekuje se i megaponuda u Indiji, telekom div Reliance Jio Infocomm sprema IPO vrijedan oko šest do sedam milijardi dolara, što bi bio najveći izlazak na burzu u povijesti indijskog tržišta kapitala.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju