Hrvatska ICT tvrtka Setcor, pružatelj usluga u oblaku, ove je godine obilježila trideset tri godine poslovanja tijekom kojih je u digitalizaciji pomogla mnogim tvrtkama iz različitih industrija. U posljednje četiri godine bilježi godišnju stopu rasta od petnaest posto, ali i rast izvoza. Setcorov vlasnik Krešo Troha ispričao nam je kako su to postigli, što su im tijekom dugogodišnjeg poslovanja bili najveći izazovi, a dotaknuo se i trenutačnog stanja ICT scene u Hrvatskoj.
Kad se osvrnete 33 godine unatrag, koje biste Setcorove uspjehe posebno izdvojili?
– Setcor je tijekom godina doživio velike promjene: promijenio je i vlasničku i upravljačku strukturu, čak je u svojoj povijesti mijenjao strategiju. Jednaka je uvijek bila usmjerenost na nove tehnologije, razvoj i stvaranje tima ljudi posvećenih stvaranju vlastitih proizvoda. Izdvojio bih da je tijekom svih tih godina stvoren tim ljudi koji je sposoban dalje graditi nove mlade stručnjake. Znanja koja su nama potrebna ne mogu biti uskospecijalizirana kao u tvrtkama koje zastupaju pojedine trgovce. Drugim riječima, mi ne želimo stvarati ljude koji će samo ‘okretati lijeve ili samo desne šarafe‘. Želimo im dati širu perspektivu i mislim da u tome uspijevamo.
A izazove? Što su vam tijekom dugogodišnjeg poslovanja bili najveći izazovi?
– Usluge koje pružamo vrlo su kompleksne i zahtijevaju iznimno veliku i skupu infrastrukturu. Možemo slobodno reći da smo nakon svih ovih godina jedino mi pružatelj usluga u oblaku na ovoj razini i na ovaj način. Sjećam se jedne od prvih prezentacija kad smo predstavljali viziju oblaka, clouda. Tada još nije bilo toliko velikih pružatelja usluga i nisu imali rješenja pogodna za upotrebu u visokosigurnim ili reguliranim okolinama kao što to zahtijeva financijska industrija ili druga područja, poput energetike. Pitanje je bilo: ‘Kako se namjeravate nositi s velikim sustavima, bez obzira na to bili oni telekomi ili međunarodni cloud-operatori?‘ Tad sam se našalio i uzvratio pitanjem: ‘Pa ja sam mislio da ćete vi koji radite u velikim organizacijama pomoći sa svojim velikim znanjem da se uspostavi nešto domaće.‘
Međutim, imali su pravo, to je bio najveći izazov, a ključ je bio ustrajati. Mi smo bili mali i nepoznati, s malim proračunima za marketing i ulaganje u infrastrukturu. Mnogi domaći veliki operatori odustali su od daljnjih investicija, neki rade samo ciljane infrastrukture kao uslugu, što nije cloud, a međunarodni operatori niskim su cijenama i raznim marketinškim pogodnostima ubijali tržište. Danas, nakon svega tog vremena, sve je bitno drukčije. Vrijeme niskih cijena je iza nas, mi smo konkurentniji nego ikada, a uz to smo izgradili baš svaki vlastiti segment sustava i sve je u našem vlasništvu, tako da ne ovisimo ni o kome.
Je li na Setcor utjecala kriza u IT sektoru kojoj svjedočimo? Ako jest, kako?
– Kriza utječe na sve, a posebno je pritisak na porast troškova energije, što je nama znatan trošak. S druge strane, Setcor u tome vidi priliku jer se sve kapitalne investicije odgađaju ili ukidaju. Naša tvrtka ima savršeno rješenje jer nudi sustav pay as you go, dakle plaća se mjesečno koliko se upotrebljava. Ne trebaju im nikakvi kapitalni izdaci, a tvrtke s nama mogu pokrenuti automatizaciju i digitalizaciju, što će im donijeti nove uštede kao odgovor na povećanje drugih troškova.
Koji su najveći problemi s kojima se Setcor suočava u industriji IT-a u Hrvatskoj i kako ih prevladavate?
– Vidimo dva velika problema. Prvi je centralizacija nabava velikih korporacija koje posluju u Hrvatskoj. Korporacije pokušavaju centralizirati nabave u matičnim zemljama, što svim IT tvrtkama, pa i nama, zna izazvati problem. Često ta konsolidacija nema nikakav učinak uštede, čak to bude i znatno skuplje.
Drugi je problem cijena rada. Svi znamo da su informatičari jako dobro plaćeni, u prosjeku imaju najveće prosječne plaće. No to treba dobro razlikovati jer zna dovesti u zabludu koju mladi ljudi ne razumiju. Informatičar je i programer i sistemaš, kako se to zna zvati. Programera ima bar pet razina prema iskustvu i znanju kojim raspolažu. Programer može raditi bilo gdje u svijetu i primati iznimno visoku plaću. Tomu pridonose i naše tvrtke koje ih preprodaju po satnici stranim tvrtkama. Dakle, nema vlastitog proizvoda. Sve to izaziva neravnotežu u platnim razredima u Hrvatskoj. To će se prilagoditi i uravnotežiti, ali za to treba vremena. Trenutačno smo u najvećem raskoraku.
Svakako, zbog toga digitalizacija u Hrvatskoj kaska jer hrvatske tvrtke naručitelji ne mogu platiti tako skup razvoj softvera i ne mogu zaposliti informatičare jer ih nemaju odakle plaćati. Plaće informatičara i do tri su puta veće od onih za druga zanimanja, a bez toga nema digitalizacije. Ako nema digitalizacije, manja je potreba i za uslugama u oblaku.
Koje prednosti vidite u razvoju IT industrije u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama?
– IT industrija u Hrvatskoj svakako je sektor s velikim potencijalom. Prvo, Hrvatska se može pohvaliti vrlo obrazovanim i talentiranim kadrom. Drugo, naša blizina glavnim europskim tržištima omogućuje nam brzo i efikasno poslovanje s partnerima i klijentima iz različitih dijelova kontinenta. U svakom slučaju, u Hrvatskoj postoji plodno tlo za rast i ekspanziju IT industrije.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.