Piše: Robert Jurišić
Prvih desetak dana srpnja potvrdila su našu teoriju da se radi o periodu koji ima najveću volatilnost cijena. Na tjednoj razini, cijena većine roba je pala, kod nekih i poprilično značajno. Glavni faktor ovog pada je i dalje strah od neizbježne globalne recesije. Premda se o recesiji govori kao o nečemu što nam sigurno dolazi, nije isto hoće li do nje doći za šest dana ili za šest mjeseci, pogotovo ne za bilance pojednih kompanija.
Od ožujka 2020. do listopada 2021. američki FED je ubrizgao na tržište 36 posto više dolara. U istom periodu, bankarski je sustav kreirao 336 posto više dolara. To lažno bogatstvo nije završilo u kupovini novih proizvoda zbog ograničenja u razdoblju pandemije i geopolitičkih tenzija. Gdje su danas posljedice svega toga?
Imamo rast kamatnih stopa, slabljenje eura, vjerojatnu recesiju u gospodarstvu zapadnih zemalja, vjerojatnu deflaciju na suvišnu i nepotrebnu robu te vjerojatnu inflaciju na energiju i hranu.
Jedan od najočitijih signala da je pred nama nemirno more jest činjenica da je prinos na dvogodišnje obveznice veći od prinosa na desetogodišnje obveznice (3,2 posto vs 2,95 posto), tj. da je inverzan. To znači da tržište vidi veći rizik u kratkom roku nego srednjem ili dugom roku. MMF upozorava da vlade diljem svijeta riskiraju potpkopavanje borbe središnjih banka protiv inflacije. Počinje igra okrivljavanja. Međutim, same su središnje banke, tiskanjem fiat novca, stvorile ovu neravnotežu kojom se sada gotovo pa ne može upravljati.
Inflacija u SAD-u je na 9,1 posto (očekivanja tržišta bila su 8,88 posto), što je najviša razina još od davne 1981. To zasigurno znači da idemo prema dodatnom rastu kamatnih stopa koje će povećati FED, a dolar će nastaviti svoj rast makar do 21. srpnja kada se očekuje sastanak Europske središnje banke, što je zapravo i ključni događaj ovog tjedna u makroekonomskom smislu. Očekuje se rast kamtnih stopa za 25 baznih bodova, prvi nakon 2011., ali čini se s popriličnim kašnjem za FED-om. Općenito, tržišta su više uvjerena da FED ima više prostora za manevar u odnosu na ESB.
Rast kamatnih stopa bit će penalizirajući za burzovnu robu, pogotovo za tzv. hard commodities (kao što su metali, nafta, ugljen). U teoriji bi moglo biti penalizirajuće i za agri burzovnu robu, ali uz bullish fundamente za plin, koji utječe na cijenu gnojiva i na relativno nizak omjer zalihe i potrošnje, vjerojatno neće biti u tolikoj mjeri. U SAD-u cijene plina su porasle 30 posto od početka srpnja. To je znak da se tržište trenutno kladi na zatvaranje dotoka ruskog plina u EU.
Gotovo bikovsko tržište
Već duže vrijeme komentiramo o postizanju pariteta eura i dolara. I to se konačno dogodilo. Prošli tjedan, u jednom trenutku dolar je vrijedio više od eura, a ne tako davno, 15. siječnja 2021., odnos EUR/USD bio je 1,21. Daljnje kretanje EUR/USD bit će uveliko definirano nakon sastanka ESB-a ovog tjedna. Moje očekivanje je daljnje slabljenje eura. Za slabljenje eura, ključnim se pokazuje europska ovisnost o energentima. Danas vrlo jasno vidimo kako rastuće cijene plina, nafte i ugljena devastiraju gospodarstva Europe. Zasigurno ova kriza u EU hrani ego u Moskvi, koja je svjesna aduta kojeg ima u rukama.
Je li bikovsko tržište burzovnih roba gotovo? Čini se da je. Jedina nada za ponovan rast cijena na rekordne razine je vrlo nepovoljno vrijeme u sljedećih 4-6 tjedana.
Ugljen, plin i sojina sačma su priča za sebe, dok je cijena većine ostalih roba došla na koliko-toliko normalnije razine. Kod ugljena i plina je to posljedica očitog, budući da EU ne može dobiti plina iz Rusije koliko joj treba, raste potražnja za ugljenom. Cijena sojine sačme raste jer pada cijena ulja. Cijena pšenice se polako normalizira, spread u odnosu na kukuruz se također normalizirao. Ako gledamo cijene na MATIF-u, onda su cijene pšenice, kukuruza i uljane repice u rasponu +/- 20 eura u odnosu na vrhunce cijene prije početka rata, što je prihvatljiva razina. Međutim, te iste cijene su danas minimalno 100 eura po toni i više niže od svojih vrhunaca dosegnutih u svibnju. Toliko se vrijednosti od tada do danas izgubilo.
Cijena nafte Brent narasla iznad 103 $/bbl, poništavajući gubitke od prethodnih dana. Tržište se bori s ograničenim opskrbama, a posjet predsjednika Joea Bidena Saudijskoj Arabiji nije donio nikakvo obećanje arapskih čelnika da će dodatno povećati proizvodnju. Saudijski ministri inzistirali su na tome da će OPEC+ svoje političke odluke temeljiti na tržišnoj dinamici prije sastanka skupine 3. kolovoza.
Trgovci također ostaju oprezni u vezi s izgledima za šire zabrane rada zbog Covida-19 u Kini i zapadnim prijedlozima za ograničenje cijena ruske nafte. Cijena plina u EU-u iznosila je oko 160 €/MWh, otprilike 11 posto ispod četveromjesečne najviše razine od 183,3 €/MWh postignute 7. srpnja, budući da je veća proizvodnja solarne energije smanjila potražnju za oskudnim prirodnim plinom unatoč dugotrajnim zabrinutostima oko opskrbe iz Rusije.
Njemačka je u nedjelju proizvela rekordnu količinu električne energije iz solarne energije, a prognoze upućuju na novi rekord ovog utorka. Ipak, neizvjesnost oko toga hoće li Moskva slati više prirodnog plina u Europu i izgledi za veću potražnju za hlađenjem usred toplinskih valova u zapadnoj Europi snažna su razina otpora daljnjem padu cijene.
U agri svijetu, glavna vijest je ponovno mogućnost otvaranja koridora za izvoz žitarica iz Ukrajine, što je dovelo do značajnog pada cijene u petak, pogotov na MATIF-u. Ako samo čitate naslove, vrlo vjerojatno ste stekli dojam da je to već dogovorena stvar. Stvarnost je ipak takva da smo zasigurno još tjednima udaljeni od tog scenarija i da tu još ima puno rizika, neizvjenosti i stvari koje treba pojasniti i dogovoriti kako bi koridor postao stvarnost.
Novi sastanak je zakazan za ovaj tjedan. Prošli tjedan, glavni događaj bio je USDA izvještaj, koji nije donio neka velika iznenađenja, pa je kao takav bio više bearish. Globalne zalihe na kraju sezone 2022./2023. kod pšenice procjenjene su na 267,5 milijuna tona (najniže od sezone 2016./2017.), kukuruza na 312,9 milijuna tona te soje na 93,6 milijuna tona.
Čeka se kiša
Stanje usjeva u SAD-u u skaldu je s očekivanjem tržišta, na razini od 60-ak posto što je dobro do odlično. Societe Generale je napravio novu procjena žetve u EU – pšenica 123,3 milijuna tona (vs 124,4 milijuna mt, procjena u lipnju), kukuruz 65,4 milijuna mt (vs 66,8 milijuna mt procjena u lipnju), ječam 49,6 milijuna mt (vs 50,3 milijuna mt procjena u lipnju). Žetva soje u EU bit će veća od 3 milijuna tona, +15 posto vs 2021.
U Francuskoj, ministarstvo procjenjuje žetvu pšenice 32,9 milijuna tona (-7,2 posto vs 2021.). Žetva je trenutno na 50 posto. Ječam je procjenjen na 11,2 milijuna tona (-2 posto vs 2021.), a uljana repica na 4 milijuna mt (+20,4 posto vs 2021.).
U Njemačkoj, žetva pšenice procjenjena na 22,5 milijuna mt (+5,3 posto vs 2021). Slične su i procjene za Brazil i Argentinu, niže od procjena iz lipnja.
Zanimljivo je vidjeti da USDA procjenjuje da će u sezoni 2022./2023. Kina uvesti 284 milijuna tona agri roba, 4,5 milijuna tona više nego sezone 2021./2022. Što se tiče vremena, za sada ovo vruće i toplo vrijeme prevladava u progonozama za Eruopu i SAD, što zasigurno nije dobro za prinose. Jedna dobra kiša u srpnju je i više nego poželjna.
