Gotovo u svakoj djelatnosti postoji neka kompanija koja je ‘mokri san‘ svakog joj konkurenta željnog širenja akvizicijom. U domaćoj maloprodaji to je KTC. Još onomad ga je neuspješno pokušavao preuzeti Ivica Todorić, koji je u svojim akvizicijskim pohodima bio iznimno široke ruke i često nudio i plaćao cijenu znatno veću od one kojoj su se vlasnici kompanija na koje je bacio oko nadali i u svojim najsmjelijim snovima.
Bilo je tu i više drugih interesenata za KTC, zadnjih godina daleko najpoželjnije mete za Studenac, koji bi njegovim preuzimanjem u jednom mahu prometom preskočio Tommy i Kaufland te tako izbio među pet vodećih domaćih maloprodajnih lanaca. No obitelj Katavić još uvijek ne vidi ni jednog jedinog razloga za prodaju svoje kompanije.
Kao što obitelj Katavić nema nikakvu namjeru prodati KTC, tako u svom dosadašnjem modelu poslovanja nije prakticirala ni rast preuzimanjima. Ako u ovom trenutku i postoji kakva dobra prilika za moguće širenje akvizicijom, ona je još u domeni strogo čuvane poslovne tajne.
Više je uočljivih specifičnosti prema kojima se KTC, koji je s lanjskih 250 milijuna eura prihoda na osmom mjestu po veličini među domaćim maloprodajnim lancima, razlikuje od većine svojih konkurenata. Iako mu se poslovni model temelji isključivo na organskom rastu, pri teritorijalnom osvajanju novih dijelova tržišta zasad je zaobiđen Zagreb, po čemu je KTC najveći hrvatski maloprodajni lanac koji nije prisutan u metropoli, ali koju lagano okružuje i približava joj se.
Zasad najbliži Zagrebu KTC-ov je prodajni centar u Velikoj Gorici, a Daliborka Kranjčić, predsjednica Uprave KTC-a, najavljuje još jedan nadomak Zagreba, u Dugom Selu, gdje je plan u prvoj polovici iduće godine otvoriti dosad najveći trgovački centar, s kompletnom ponudom.
Restorani, kafići, benzinske postaje...
Kompletna ponuda, osim supermarketa, uključuje restoran, poljoprivrednu ljekarnu, benzinsku postaju i samoposlužnu autopraonicu, što je sve skupa još jedna od KTC-ovih komparativnih prednosti u odnosu na konkurente, iako ima to i svojih mana. Uglavnom uza svoje supermarkete, KTC raspolaže s 19 restorana, nešto kafića, 21 poljoljekarnom, zasad još uvijek samo jednom autopraonicom te 15 benzinskih postaja.
Te dodatne djelatnosti u ukupnom prihodu kompanije lani su sudjelovale s tridesetak posto, pri čemu je poljoljekarnama prihod porastao 25 posto u odnosu na godinu ranije, a ugostiteljstvu čak 53 posto, što je, sukladno njihovim udjelima u ukupnim prihodima, imalo i blaži pozitivan utjecaj na rast prihoda cijele kompanije, kao i njezine bruto dobiti, koja je iznosila 8,7 milijuna eura.
Za razliku od svih ostalih maloprodajnih lanaca u zemlji (uz iznimku Plodina), KTC je jedina kompanija među onima koje su imale samo jednog osnivača, a koja je registrirana kao dioničko društvo. Njezin osnivač Ivan Katavić preregistraciju iz d.o.o.-a u d.d. proveo je još 2009. godine, iako je i dan-danas njezin stopostotni vlasnik.
Istodobno je u tvrtki bio formiran i Upravni odbor, na čelo kojega je početkom 2018. godine, kada se osnivač povukao iz upravljanja tvrtkom, imenovan Ivica Katavić, Ivanov stariji sin, a njegovim zamjenikom mlađi mu brat Siniša. Zamisao je bila da se Ivica i Siniša smjenjuju na poziciji predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora svake četiri godine, ali već dvije godine poslije tvrtka se vraća modelu upravljanja s Upravom i Nadzornim odborom.
Ivica Katavić, koji je već u drugom uzastopnom mandatu predsjednik Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore, i godinama prije nego što je promjenama u Zakonu o trgovini ograničen rad trgovine nedjeljom, bio je jedan od najizraženijih promotora donošenja tih promjena. Da ne bi ispalo da on zabranu rada trgovina nedjeljom, uz argument da svaka obitelj ima pravo nedjeljom i blagdanima biti na okupu, proklamira samo deklarativno, KTC je još prije pet godina prvo prestao otvarati svoje dućane na dane blagdana, a potom je od početka 2020. godine prestao raditi i svim nedjeljama.
Cijeli članak pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.