I dok je broj spajanja i preuzimanja u 2023. godini u Hrvatskoj ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na godinu prije, ukupna vrijednost znatno se smanjila – s 3,16 milijardi eura u 2022. godini na 1,9 milijardi eura lani, navodi se u izvješću Emerging Europe M&A Report. U izvješću se ipak ističe da je spomenuta vrijednost od 1,9 milijardi eura druga najveća vrijednost preuzimanja u proteklih deset godina.
Najveća akvizicija u 2023.-oj bilo je preuzimanje udjela u Fortenovi od strane Pavla Vujnovca. Slijedi ju preuzimanje Photomatha vrijedno 360 milijuna eura te preuzimanje telekomunikacijskih tornjeva United Grupe od strane stc grupe (ukupna vrijednost je 1,22 milijardi eura, a prema procjeni dio akvizicije u Hrvatskoj vrijedan je 202 milijuna eura). Na četvrtom mjestu je Eagle Hillsovo preuzimanje Sunčanog Hvara (prema procjenama vrijedno 200 milijuna eura), dok je peta najveća transakcija akvizicija Turisthotela (121,5 milijuna eura) od strane Tankerske plovidbe.
Tri najaktivnija sektora, kada je riječ o akvizicijama i preuzimanjima u Hrvatskoj, bila su prehrambena industrija, telekomunikacije i IT te nekretnine.
Kao i u Hrvatskoj, i na razini cijele CEE regije došlo je do pada broja i vrijednosti transakcija. Ukupna vrijednost transakcija iznosila je 32,48 milijardi eura, što je 1,4 posto manje u odnosu na 2022. godinu, a broj transakcija je smanjen s 1229 na 1887. No, u regiji CEE lani je zabilježen neuobičajeno veliki broj transakcija većih od milijardu eura – sedam naspram samo tri transakcije koje su dosegle taj prag u 2022. godini.
Kao rezultat rasta kamatnih stopa došlo je do smanjene aktivnosti private equity fondova – pad transakcija za 14,2 posto. Međutim, ukupna vrijednost porasla je za čak 57 posto na 15,5 milijardi eura zbog velikih ‘exita‘ PE fondova.
Više kamatne stope donijele su i promjene u tradicionalnom financiranju M&A, napominje Jelena Nushol Fijačko, partnerica u CMS Croatia. - Čini se da je 2023. došlo do povećane upotrebe alternativnog financiranja umjesto tradicionalnih bankovnih zajmova. Tradicionalni bankovni zajmovi također su možda postali stroži i manje dostupni – kazala je.
Fijačko napominje da „alternativne strukture popunjavaju nedostatke u financiranju tamo gdje tradicionalni zajmodavci možda nisu voljni dati značajan doprinos premošćivanju jaza u transakcijama spajanja i preuzimanja, osobito tamo gdje nisu u mogućnosti ispuniti zahtjeve tih poslova.
- Alternativne strukture, poput mezzanine financiranja, rizičnog duga ili privatnog kapitala, mogu ponuditi fleksibilnije uvjete od tradicionalnih bankovnih zajmova. Alternativni zajmodavci, možda imaju veću sklonost riziku i mogu pružiti fleksibilnija financijska rješenja kako bi zadovoljili potrebe poslova spajanja i preuzimanja – navela je Fijačko.
