Mali pad njemačkoga i talijanskoga gospodarstva u posljednjem kvartalu prošle godine već se osjeća. Hrvatski izvoz u prosincu bio je na jednoj od dvije najniže mjesečne razine u posljednjih osam mjeseci
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost prošlogodišnjega hrvatskog robnog izvoza bila je blizu 24 milijarde eura, što je rast od čak 30,3 posto u odnosu na godinu ranije. Iako je u tom rastu znatnu ulogu odigrala inflacija, svejedno se može reći da je 2022. bila vjerojatno neponovljivo dobra godina za hrvatski izvoz.
Takvu zaključku u prilog ide to što se u ovoj godini ne očekuje rast gospodarstava najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta, Njemačke i Italije, koje su već u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježile mali pad BDP-a (Njemačka 0,2 posto, Italija 0,1 posto) te se nalaze u zoni ulaska u recesiju. Slabljenje tih gospodarstava potkraj prošle godine već se odrazilo i na hrvatsku vanjskotrgovinsku razmjenu.
Vrijednost izvoza u prosincu, naime, bila je manja od 1,9 milijardi eura, što je najniža vrijednost na mjesečnoj razini još od proljeća prošle godine (s iznimkom kolovoza, kada je bila približno jednaka kao i u prosincu). Svih ostalih lanjskih mjeseci, počevši od svibnja, vrijednost hrvatskoga robnog izvoza kretala se između dvije i dvije i pol milijarde eura.
U prosincu je oslabljen i uvoz. U zadnjem lanjskom mjesecu njegova je vrijednost iznosila 3,3 milijarde eura, što je najmanje na mjesečnoj razini još od veljače prošle godine. No to nije znatnije utjecalo na ukupan uvozni rezultat: vrijednost uvoza, ponajprije generirana rastom uvoza ukapljenog plina preko LNG-a na Krku te visokim cijenama svih energenata, u 2022. godine bila je veća od 41,5 milijardi eura, što je rast od golemih 46,4 posto. Time je hrvatski vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini porastao punih 75 posto te dosegao iznos od 17,6 milijardi eura.
Udio ukupnoga hrvatskog izvoza na tržišta Europske unije tijekom prošle godine opet se povećao, otprilike za jedan postotni poen, te sada iznosi 68,7 posto. U apsolutnom iznosu rečeno, hrvatski izvoz u EU lani je iznosio 16,4 milijarde eura, a rastao je po stopi od 31,6 posto, dok je na tržišta izvan EU povećan 27,4 posto.
Nasuprot tome, rast uvoza iz EU uvelike je zaostao za rastom iz ostalih zemalja. Iz EU lanjski je uvoz iznosio 29,3 milijarde eura, što je bio rast od 34,6 posto, a iz drugih zemalja uvezeno je robe u vrijednosti od 12,3 milijarde eura, odnosno 84,9 posto više nego u 2021. godini.