Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović bio je danas gost na 36. Liderovom Klubu izvoznika kojem je domaćin bio Kraš. Govorio je o ekonomskoj politici u 2023. godini, u novim geostrateškim okolnostima rekavši da hrvatska vlada provodi niz mjera s ciljem administrativnog rasterećenja gospodarstva, najavivši prisutnim predstavnicima izvoznih kompanija nove mjere.
- Do kraja ove godine donijet ćemo drugi Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta s rasterećenjem od najmanje milijardu kuna, s provedbom do kraja 2023. Pred svima nama je konkretan cilj – do 2030. podići ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije na tri posto BDP-a, rast na globalnim ljestvicama konkurentnosti za minimalno 15 mjesta te povećati udio izvoza u BDP-u za trećinu trenutne vrijednosti – rekao je ministar Filipović.
Podsjetio je da je osigurano skoro 48 milijardi kuna za oporavak i otpornost gospodarstva, a čak 20 posto sredstava namijenjeno je digitalizaciji. Za mikro, male i srednje poduzetnike od početka godine osigurano 700 milijuna kuna, a pojedinačne potpore za prijavljene projekte iznose od 200 tisuća do pet milijuna kuna, što nije, ustvrdio je ministar, zanemariv iznos.
Od 2017. provedeno je pet krugova porezne reforme čime su poduzetnici i građani rasterećeni ukupno 11 milijardi kuna. U tom smislu, naveo je ministar Filipović, Vlada je usvojila tri akcijska plana na temelju kojih je provedeno 389 mjera, ili 98 posto planiranog rasterećenja. Osim toga, prije dvije godine donesen je prvi Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta, na temelju kojeg je provedeno svih 50 planiranih mjera.
Inače, u prvih devet mjeseci ove godine vrijednost hrvatskog izvoz narasla je na 17,62 milijarde eura, što je samo za milijardu eura manje nego u cijeloj 2021. Već sad smo dostigli gotovo cjelokupnu vrijednost prošlogodišnjeg izvoza, rekla je zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler. A koliko je izvoz važan, ministar je ilustrirao podatkom od 22,5 tisuće izvoznih poduzeća, što čini 15 posto od ukupno registriranog broja u Hrvatskoj. Tih 15 posto poduzeća zapošljava polovinu radnika u Hrvatskoj i ostvaruje čak 67 posto od ukupnih prihoda u Hrvatskoj. Također, svake godine raste broj poduzeća koji se uključuju u izvozne aktivnosti. Primjerice, lani ih je bilo više čak za 1700 u odnosu na 2020.
Zanimljiva će biti i iduća godina
Domaćin skupa Damir Bulić, član Uprave Kraša, pozdravljajući goste parafrazirao je staru kinesku poslovicu ‘dabogda živio u zanimljivim vremenima‘ rekavši da su ‘zanimljiva‘ zadnje dvije godine, a po svemu sudeći bit će i slijedeća. To se može reći i za podatke koje je tradicionalno predstavila Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika i voditeljica Liderovog Kluba izvoznika, kroz kontrolnu točku i ocjenu izvozne klime. Naime, kako smo naveli, već sad smo dostigli prošlogodišnju vrijednost izvoza. Konkretnije, u kolovozu ove godine vrijednost izvoza iznosila je 1,86 milijardi eura, što je za čak 45 posto više nego u istom periodu lani. Porasla je i vrijednost uvoza u odnosu na isti period lani za 71,6 posto, odnosno na 3,85 milijardi eura, pa je pokrivenost smanjena za 15,6 posto i iznosila je 48,2 posto.
Kad je pak riječ o prvih osam mjeseci 2022., vrijednost izvoza porasla je na 15,2 milijarde eura, što je za 31,5 posto više nego lani u istom periodu. Uvoz je također rastao – na 27,14 milijardi eura, odnosno za 51,3 posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,9 posto i smanjena je za 14,3 posto.
Kad je pak riječ o prvim rezultatima za prvih devet mjeseci ove godine, i oni pokazuju rast. Izvoz je porastao za 34 posto, odnosno na 17,62 milijarde kuna. Ali i dalje se smanjuje pokrivenost uvoza izvozom jer je uvoz rastao za 55,9 posto, odnosno na 27,14 milijardi eura. Smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom, unatoč rastu izvoza, znači da raste vanjsko-trgovinski deficit po visokoj stopi, rekla je Tašler.
Ipak, možemo biti zadovoljni. Naime, kako je obrazložila voditeljica Kluba izvoznika, uzrok rasta izvoza samo je manjim dijelom u cijenama – inflaciji, kao i cijenama energenata, što potvrđuje podatak da je udio u izvozu prerađivačke industrije u prvih osam mjeseci ove godine pa na 80 posto (lani je iznosio 86 posto), što znači da je i dalje visok. Uzrok neznatnog pada je rast cijena energenata, iako je i u prerađivačkoj industriji rasla cijena energenata za 16 posto.
Pad narudžbi iz Njemačke i Austrije
No vrijednost izvoza rasla je za 23 posto, s tim da moram napomenuti da su cijene više rasle na hrvatskom nego na stranim tržištima. To potvrđuje da je znatno povećan obujam izvoza prerađivače industrije – rekla je Tašler.
Dodala je izvoz raste u članice EU i CEFTA-e, a manji je nešto na ostalim tržištima. Istovremeno pada udio uvoza iz EU i CEFTA-e, a raste uvoz iz ostalih zemalja, najviše iz SAD-a uvozom ukapljenog plina.
Na kraju je rekla da su za izvoznike prilike u tome što je europska industrija politički motivirana za suradnju s dobavljačima na europskom tlu, kao i u stvaranju energetskog čvorišta za EU u Hrvatskoj. Što se pak tiče opasnosti, istaknula je nagovještaj recesije na najvećim hrvatskim izvoznim tržištima, pad narudžbi iz Njemačke i Austrije te pritisak dobavljača na obaranje cijena.
U studenom 2022. izvoznu klimu ocijenila je sa 6, što je manje u odnosu na prethodni susret kada je iznosila 7.
Cilj Liderovog Kluba izvoznika je promocija izvoza kao generatora rasta, kako je rekao glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, ali i da članovi međusobno razmijene informacije, sklapaju poslove i pomognu jedni drugima na stranim tržištima.