Liderova 9. HR konferencija: Vještine iz 20-ih više nisu dovoljne

Najveći izazovi upravljanja ljudskim resursima u 2025., prilagodba na hibridne modele rada i razvoj vještina za budućnost neke su od najčešćih tema u razgovoru s HR stručnjacima, a upravo će se o njima, kao i o brojnim drugim temama, govoriti na devetoj Liderovoj HR konferenciji koja se u petak održava u zagrebačkom hotelu Zonar.

- Zbog svog posla često imam priliku razgovarati s direktorima i menadžerima vodećih domaćih kompanija, a najveći problem koji spominju po pitanju zaposlenika je kontinuirani pritisak po pitanju rasta plaća. Produktivnost raste sporo, plaće brzo, ali za zaposlenike i dalje nedovoljno - rekla je prepunoj dvorani Bojana Božanić Ivanović, izvršna direktorica Lidera te dodala da razuzdana inflacija brzo otopi svaku povišicu, a nedostatak radne snage i dalje ostaje veliki problem Hrvatske, ali i ostalih europskih zemalja.

Bojana Božanić Ivanović, Liderova 9. HR konferencija 

S druge strane, istraživanja pokazuju da će zaposlenici vrlo često plaću staviti kao treću ili četvrtu kategoriju na listi, dok se na prvom mjestu pojavljuje radna kultura, kvalitetni međuljudski odnosi, fleksibilno radno vrijeme i ravnoteža, kada je u pitanju mentalno zdravlje. Također, velik će problem biti (a već i je) i demografija. 

- U regiji će radno stanovništvo pasti za 17 milijuna, to je važno jer je to bio naš prirodni bazen kandidata. Iz popisa stanovništva 2021. 44 posto ljudi bilo je starije od 50 godina. Ako se samo malo prošetamo po gradu, vidjet ćete te brojke, a ako odete istočno, nećete vidjeti ni to - poručila je HR konzultantica Đurđica Preočanin Korica i nastavila sa zanimljivom statistikom. 

Đurđica Preočanin Korica, 9. HR konferencija

Na primjer, dijete rođeno na Zapadu danas, ima 50 posto više šansi da će živjeti duže od 105. godine, nego ono rođeno prije 100 godina. Ako imate 20 godina, imate 50 posto šansi da ćete živjeti više od 100 godina. Ako imate 60 godina, imate 50 posto šansi da ćete živjeti do 90 ili više. Dakle, milijuni ljudi mogu očekivati dug život.

U prijevodu, ljudi će raditi do 70. ili 80. godine svog života, a ako štede deset posto godišnje, što je za mnoge u Hrvatskoj gotovo nemoguće, morat će raditi do 80. godine. Dok su mnogima vještine koje su usvojili u 20-im godinama bile dovoljne za cijeli život, danas to nisu dovoljne kompetencije, nego ćemo morati raditi potpune zaokrete u životu i karijeri. 

Isto tako, kažu da kraći život i vještine koje smo usvojili u 20. bile su dovoljne za cijeli život. Ali, ako ćemo raditi do 80. to neće biti dovoljne kompetencije, nego ćemo morati raditi potpune zaokrete. Mladi su toga svjesni i mirovina im ne predstavlja sigurnost. 

- Trenutne procedure zapošljavanja, razvoja i napredovanja u organizacijama baziraju se na tri životne faze. Našim roditeljima je mirovina kao krajnji korak bio jedan veliki sigurnosni stup. Razmišljanje o mirovini donosilo je sigurnost i predvidljivost, a to je danas nestalo. Mladi su formirali novu životnu fazu, odbijaju prihvatiti obaveze koje su prethodne generacije u njihovoj dobi prihvaćale i biraju drugačiji životni stil - dodala je Preočanin Korica. 

9. HR konferencija
1. panel: Vještina za sutra: zašto učenje nikada ne prestaje?
Đurđica Preočanin Korica, Igor Kundić, Tanja Pureta, Tome Barić

Tanja Pureta, direktorica Ramira, ističe razliku između znanja i vještina, pozivajući se na istraživanja McKinseyja. Kao ključni izazov u implementaciji navodi problem s pogreškama i povratnim informacijama.

- Negdje su ljudi usput pokupili da ih negativne emocije dovode do stresa i burnouta, a poanta je napraviti okolinu u kojoj nema neugodnih emocija, a to je nemoguće - objašnjava Pureta.

Postavlja pitanje kako stvoriti organizacijsku kulturu u kojoj mladi shvaćaju da su greške i neugodne emocije dio procesa.

- Briga o mentalnom zdravlju ne znači micanje od negativnih emocija, već normalizacija istih i da ćemo kroz stjecanje tih vještina i mi se razvijati - zaključuje.

Igor Kundić iz Algebre Bernays naglašava da će svi morati raditi na 'unlearningu', odnosno zaboravljanju znanja i vještina koje više nisu relevantne. Ističe da je kroz NPOO od 2022. financirano 30 tisuća vaučera, od kojih je 95 posto besplatno, s 1300 dostupnih edukacija koje mnogi uopće ne iskorištavaju.

- Nije to samo IT, ima tu jako puno obrazovanja koje možete upisati. Sredstava ima, nikad više novca nije bilo u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Ono što je problem je vrijeme koje ljudi moraju odvojiti da bi se mogli obrazovati. Smatramo da je obrazovanje jako važno, a ponovno obrazovanje je nekad vrlo težak dio života. Čak 80 posto zaposlenih je koristilo vaučere, a ne nezaposlenih. To je već zadnjih par godina tako - rekao je Kundić i usmjerio na dolazak ILA (Individual Learning Account) sustava koji će građanima EU dodijeljivati sredstva isključivo za edukaciju.

S druge strane, Tome Barić, HR direktor u Ina Grupi opisuje njihovu kompaniju kao kao strukturiranu organizaciju gdje je 60 godina funkcionirao sustav jasno propisanih razvojnih planova za menadžere dok nije bila potrebna promjena. 

- I onda su odjednom došle generacije koje su rekle da one kod nas ne planiraju ostati cijeli život. Mislim da mi kao HR moramo početi razmišljati o kontekstu knowledge managementa, odnosno kako zadržati znanje u tvrtki, unatoč odlascima. Sve edukacije koje radite, digitalizirajte! Sve obrazovne aktivnosti koje radite preko Teamsa, snimajte! Ono znanje koje vi ulažete u zaposlenike nestaje njihovim promjenama. Svi problemi koji kasnije nastaju kao posljedica neimanja knowledge managementa - objasnio je Barić. 

9. HR konferencija